Bujica komentara na prijedlog zakona o porezu na ekstraprofit

Vladina namjera uvođenja poreza na ekstradobit ostvarenu u ovoj godini i dalje izaziva brojne prigovore u hrvatskim poduzetničkim krugovima, ali i izvan njih. U četvrtak je završilo razdoblje javnog savjetovanja prijedloga zakona, a na digitalnu platformu je u konačnici stiglo više od 160 prigovora i prijedloga pojedinaca, trgovačkih društava i udruga.

Komentari se većinom svode na ono što je dosad dobrim dijelom primijećeno i izneseno u medijima. Tvrdi se da je nacrt zakona u suprotnosti s Direktivom Europske unije (EU) temeljem koje se predlaže, ali i u suprotnosti s Ustavom RH.

Jedna od primjedbi koja se ponavlja je da zakon ne bi smio imati povratno djelovanje, odnosno zakon koji se donosi u 2022. ne bi se u ovom slučaju smio odnositi na 2022. godinu. Neki komentatori primjećuju kako, ako se zakon već mora uvoditi, da bi onda jedino pravedno bilo da se uvodi za poslovanje u 2023. godini.

Komentatori također tvrde kako je u ovom obliku zakon protivan ustavnom načelu jednakosti pred zakonom jer se njegovim usmjeravanjem samo na obveznike koji će ove godine ostvariti više od 300 milijuna kuna prihoda ta društva dovodi u nepovoljan položaj prema drugima.

Nadalje, prigovara se da prijedlog zakona nije usklađen s Direktivom Europske unije iz koje je navodno proizašao. Jedna od primjedbi je da direktiva cilja samo na tvrtke iz energetskog sektora, na što se već i ranije upozoravalo, dok naša verzija zakona obuhvaća gotovo sve djelatnosti.

Druga primjedba je da bi novac prikupljen novim nametom trebao biti usko namijenjen za nadoknadu sredstava koja su potrošena na razne mjere potpore tijekom pandemijske i aktualne krize, ali zakon to nigdje ne navodi, već se samo spominje kako je porez opći prihod proračuna. Tako u informatičkoj tvrtki Span ističu da EU "strogo propisuje da države članice moraju jasno označiti u koju svrhu će se upotrijebiti prihodi od privremenog solidarnog doprinosa i ekvivalentnih nacionalnih mjera".

Tamo napominju i da će "namet definitivno (…) ograničiti mogućnost korekcija plaća u privatnom sektoru, što će za posljedicu imati i smanjivanje raspoloživog dohotka te buduće manje punjenje državnog proračuna iz segmenta poreza na dohodak". Dodaju i kako je učinak "višestruk jer će se ujedno smanjivati osobna potrošnja i gospodarska aktivnost". Komentar Spana u skladu je i s objavom četiriju gospodarskih komora koje predstavljaju strane vlasnike i investitore u Hrvatskoj i koje su u priopćenju objavljenom ovih dana istaknule kako prijedlog zakona "ne pridonosi nužnoj gospodarskoj stabilnosti u neizvjesnim trenucima za budućnost poslovanja".

No ministar financija Marko Primorac već je prilikom predstavljanja prijedloga poreza rekao kako u Vladi nemaju ništa protiv ako potencijalni porezni obveznici povećaju svoje rashode s ciljem ostvarivanja što manje dobiti, tako da primjerice radnicima isplate neke neoporezive primitke.

Neprecizan prijedlog

U komentarima se također ističe kako bi se osnovica za izračun poreza trebala odnositi samo na prihode, odnosno dobit ostvarenu iz redovnog poslovanja, odnosno da se u obzir ne uzimaju jednokratni poslovni događaji. U Vladi su već ranije spominjali kako će se to uzimati u obzir, ali aktualni prijedlog to, čini se, ne detaljizira dovoljno.

Komentatori prigovaraju i hitnosti uvođenja poreza i smatraju da je Vlada imala dovoljno vremena za pripremu prijedloga zakona te da kašnjenje s pripremom nije opravdanje za njegovu hitnost.

Među komentarima na prijedlog zakona nalaze se i primjedbe onih koji ističu kako nije pravedan prema poduzetnicima koji mogu imati nagle skokove poslovnih rezultata, poput brodogradnje, i prema onima koji su posebno stradali tijekom pandemije i tek se sada oporavljaju, poput zračnog prometa.

Sudeći po brojnim reakcijama, čini se da će država morati uložiti dosta truda da zakon obrani pred domaćim sudovima.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar