Ministarstvo financija Republike Hrvatske ne želi odgovoriti razmatraju li ponovnu primjenu jednokratnog dodatnog poreza na dobit trgovačkih društava nalik na lanjski namet, odnosno razmatraju li bilo kakav sličan danak kojim bi se dodatno opteretila dobit hrvatskih kompanija ostvarena u 2023. godini. Mada smo izravan upit oko moguće ponovne primjene poreza na ekstradobit te nekih drugih fiskalnih pitanja Ministarstvu uputili još prije dva tjedna, odgovor nam nije stigao.
Devetomjesečni rezultati domaćih kompanija uglavnom ukazuju na nastavak rasta profita. Neto dobit Končara skočila je za 143 posto, Hrvatskog telekoma 48 posto, Podravke 63 posto, a Ericssona Nikole Tesle za 93 posto. Preliminarni podaci iz bankovnog sustava pokazuju da je i tamo profit ove godine 50-ak posto viši i stremi povijesnom rekordu. Mada se radi o nasumičnom uzorku kompanija čiji su poslovni rezultati dostupni, letimični pogled ukazuje na to da bi se opravdanje za dodatni porez, poželi li ga vlast ponovo uvesti, moglo naći.
Država je lani, po uzoru na neke druge, nametnula porez na dodatnu dobit. Iz Bruxellesa je stigla preporuka kako bi obveznici trebale biti samo kompanije iz energetskog sektora jer mu je osnovna namjena bila svojevrsna nadoknada zbog visokog profita koji su te kompanije ostvarile zahvaljujući snažnom skoku cijena energenata koje su onda dalje opteretile potrošače, odnosno porezne obveznike. No u Hrvatskoj su obveznici bile sve kompanije s naglim skokom dobiti.
Prema proračunskom planu, ovogodišnji prihodi od poreza na dobit, koji se razrezuje na lanjsku zaradu, trebali bi skočiti za čak 53 posto: s 1,55 milijardi eura u 2022. na 2,37 milijardi ove godine. U idućoj godini vlast od tog poreza očekuje 2,19 milijardi eura, odnosno gotovo osam posto manje nego ove godine. Istovremeno se ovogodišnji rast domaće ekonomije procjenjuje na 2,8 posto.
Iz tih brojki nije lako zaključiti računa li vlast na kakve dodatne, dosad nenajavljene prihode za proračun iz korporativne dobiti. Zlatno doba za energetske kompanije bilo je kratko, ali slatko. Devetomjesečna dobit Ine je ove godine smanjena 58 posto, iako je Janafova skočila 43 posto.
Vlada je početkom studenog državnim kompanijama naredila isplatu barem 60 posto lanjske neto dobiti u proračun. O izravnim namjerama i očekivanim posljedicama tog poteza također smo priupitali Ministarstvo, no i to je pitanje ostalo bez odgovora. Potez u kojem nakon naplaćenog poreza na dobit država zadire i u samu dobit svakako sugerira poteškoće s financiranjem proračuna. Vladina odluka odnosi se na 20-ak kompanija među kojima se nalaze Janaf, Narodne novine, zračne luke u Dubrovniku, Splitu i Zadru, ACI, AKD i Ina, a nismo dobili odgovor hoće li takvo povlačenje dobiti utjecati na moguće investicijske cikluse u tim kompanijama.
Usto, Ministarstvo smo upitali i oko mogućeg dodatnog oporezivanja bankovnog sektora. Domaće banke ove godine, zahvaljujući okružju visokih kamatnih stopa, rekordno zarađuju. Država je već, ranijim emitiranjem narodnih obveznica, a sada i trezorskih zapisa, pokazala kako je svjesna da bi i građani na neki način trebali profitirati od visokih kamata. No ostaje nepoznato hoće li se pokazivanje mišića zadržati samo na takvim populističkim potezima ili je vlast spremna i na rat s bankama i njihovim inozemnim vlasnicima.
Lanjsko uvođenje poreza na dodatnu dobit dočekano je s valom nezadovoljstva među poduzetnicima, iako se u konačnici pokazalo da njegov obuhvat i nije bio tako velik. Nadomak izborne godine vlast će zasigurno kalkulirati koliko bi eventualni dodatni nameti mogli izazvati nezadovoljstva među poduzetnicima, a koliko zadovoljstva među građanima poreznim obveznicima koji se i dalje nastavljaju boriti s visokim cijenama roba i usluga.
.webp){kind=icon}
