Udruga Glas poduzetnika smatra kako je uvođenje poreza na ekstraprofit po trenutačnom prijedlogu besmisleno, diskriminirajuće i neopravdano te upozorava na ozbiljne posljedice na tržištu.
Udruga je već nekoliko puta isticala zabrinutost i nezadovoljstvo uvođenjem poreza na ekstraprofit. Prijedlog zakona koji bi se uskoro trebao naći pred zastupnicima ima višestruke probleme koji u pitanje dovode ustavnost zakona, usklađenost s Europskom regulativom, kao i legitimnost samog donošenja zakona.
Iz udruge kao primjer navode predloženi cenzus prihoda od 300 milijuna kuna koji je suprotan Ustavu koji propisuje kako se porezni sustav mora temeljiti na načelima jednakosti i pravednosti, dok predloženo rješenje nije niti pravedno, niti se jednako provodi s obzirom na to da se određena grupa poduzetnika stavlja u nepovoljan položaj prema ostalim osobama.
Čitaj više
Bujica komentara na prijedlog zakona o porezu na ekstraprofit
Na javno savjetovanje stiglo više od 160 komentara.
02.12.2022
Ni komorama koje zastupaju strane ulagače nije sjela ideja novog poreza
Novi porez ne podržavaju američka, kanadska, njemačka i nordijska komora u Hrvatskoj.
02.12.2022
Filipović: 'Neće poduzeća obuhvaćena novim porezom zbog njega propasti'
Javno savjetovanje o zakonu traje još danas, a dosad je pristiglo 92 komentara, samo od jučer njih 50.
01.12.2022
Uspjeh poreza na dodatnu dobit mogao bi ovisiti o derivatima. Ne samo naftnim
Financijskim derivatima banke bi mogle privremeno odgoditi poreznu obvezu.
01.12.2022
S druge strane, kao opasnost napominju i što se u nepovoljan položaj stavlja grupa poduzetnika koja je generator inovacija i investicija u proizvodnji, novih tehnologija te je i općenito generator razvoja svake države. "Ovim se zakonom izravno šteti budućem razvoju Republike Hrvatske te je lako moguće da se za koju godinu pokaže kako će ovaj zakon prouzročiti daleko više štete od dvije milijarde kuna prihoda", rekli su u priopćenju.
Treće poglavlje o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije predviđa da višak dobiti koji ostvaruju poduzeća i stalne poslovne jedinice koje obavljaju djelatnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija podliježe obveznom privremenom solidarnom doprinosu. Solidarni doprinos odnosi se isključivo na poduzeća iz navedenih sektora, a koja su zabilježila naglo povećanje dobiti zbog izvanrednih i neopravdanih vanjskih okolnosti, dok bi hrvatski prijedlog dodatnog poreza zahvatio sve sektore, djelatnosti i aktivnosti velikih poduzetnika, što zasigurno nije bila namjera donošenja Uredbe Vijeća, ističu iz udruge.
"Među našim članovima ima poduzetnika koji su prije pandemije u 2018. i 2019. godini imali velika ulaganja za koja su očekivali da će u budućnosti donijeti rezultate, da bi u 2020. i 2021. godini bili zatvarani zbog pandemije, pa možemo reći da praktički i nemaju dobiti u te četiri godine, a po nekom redovnom stanju stvari bilo bi normalno očekivati minimalno 10 posto dobiti godišnje, dok se ovim zakonom propisuje još dodatno oporezivanje dobiti, pa će stopa iznositi cicrca 50 posto ukupno. Treba napomenuti kako je prosječno porezno opterećenje poduzetnika već jako visoko te iznosi više od 40 posto od prihoda, dok se ovim prijedlogom to opterećenje podiže preko 50 posto", zaključak je priopćenja.
"S ovim zakonom kojeg možemo slobodno nazvati haračom na sposobnost zaustavlja se daljnji razvoj gospodarstva i potencijal investicija, koči se povećanje plaća, koče se daljnja ulaganja u male tvrtke partnere i još se jednom pokazuje nezasitnost, kratkovidnost i populizam političara, žalosno!", istaknuo je Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glas Poduzetnika.