"Udruga za zaštitu potrošača nije dobila potrebnu slobodu da kontrolira veći broj proizvoda po trgovinama, nego samo točno određene proizvode na unaprijed utvrđenim lokacijama i to daje priliku malo- i veleprodajnim lancima za manipulaciju i poskupljenje proizvoda, nekažnjeno", izjavila je za Bloomberg Adriju Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP).
Istaknula je kako samim time crne liste i nemaju prevelikog smisla jer trgovci znaju koji se proizvodi kontroliraju i na kojim lokacijama, dok druge proizvode mogu nekažnjeno poskupjeti i dvojno iskazati cijene u eurima i sve će po njih biti u redu. "Ministarstvo gospodarstva je tu napravilo veliku pogrešku", zaključila je Knežević u srijedu ujutro sudjelujući na panelu "Kuna odlazi, euro dolazi".
Zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan je prije nekoliko dana predstavila rezultate istraživanja koje je pokazalo da čak 75 posto građana smatra kako Vlada nije napravila dovoljno kako bi spriječila poskupljenja. Njih 90 posto smatra da treba uvesti crne liste za trgovce koji su povećavali cijene proizvoda zbog uvođenja eura od 1. siječnja 2023.godine.
Ekonomist Ljubo Jurčić, koji je zajedno s Knežević sudjelovao na tribini, izjavio je kako Hrvatska nije ispunila niti jedan od realnih kriterija za ulazak u eurozonu kako bi imala ekonomske koristi od uvođenja eura. "Ako je valuta ogledalo gospodarstva, hrvatsko gospodarstvo sigurno nije ogledalo prosječne europske jačine gospodarstva. Prosječni dohodak po stanovniku u eurozoni je 30 tisuća eura, dok je u Hrvatskoj više nego duplo manji", napomenuo je Jurčić.
Dodao je i kako ni po drugom kriteriju, stopi razvoja, Hrvatska ne spada u eurozonu jer ima najnižu stopu razvoja unazad 15 godina. "Imamo nisku stopu razvoja jer nismo znali upravljati vlastitom valutom. Hrvatska se prosječnom stopom razvijala također slabije od europskog prosjeka, 0,4 naspram 0,8 posto. Posljednji kriterij je stopa izvoza u BDP-u, u kojem je Hrvatska također na začelju eurozone."
Bez koristi
Zaključio je kako hrvatsko gospodarstvo neće imati neke pozitivne efekte od ulaska u eurozonu te da će za građane sve ostati isto. "Što se tiče građana, samo ćemo formalno-tehnički 'prebojati' kunu (…) eurom. Tu se ništa posebno neće promijeniti", izjavio je Jurčić i dodao kako uvođenje eura neće dodatno udariti na džepove građana.
Posebni savjetnik predsjednika Vlade Zvonimir Savić, koji je također sudjelovao na tribini, ocijenio je kako će tranzicija s domaće valute na euro u Hrvatskoj ići puno ugodnije no što je to bio slučaj u drugim zemljama jer je Hrvatska visoko eurizirana, što se između ostalog ogleda i u štednji te zaduživanju kod banaka.
"To su sve okolnosti koje nas kao društvo i državu stavljaju u situaciju lakše transformacije prema euru", utvrdio je Savić i dodao kako oko dvije trećine turista koji dođu u Hrvatsku dolazi upravo iz zemalja eurozone, a i robna razmjena dominantno se odvija s članicama eurozone.
.webp){kind=icon}
