Trgovci se ne boje bojkota građana nego pada njihove kupovne moći

Pritužbe o povećanju cijena određenih roba i do 20 posto dan nakon uvođenja eura zatresle su Hrvatsku. Ministar gospodarstva oštro je reagirao prijeteći trgovcima crnim listama i zamrzavanjem cijena, a oni su ostali osupnuti tvrdeći da nisu podizali cijene u novogodišnjoj noći. Jedan od njih je u HRT-ovoj emisiji U mreži Prvog emitiranoj u srijedu ujutro ustvrdio da se ozbiljni trgovci nisu se igrali svojim ugledom te da je 99 posto cijena ostalo isto te da napad bez prethodne analize nije opravdan. Ipak, bojkota građana se ne boje, već pada prometa koji je posljedica pada kupovne moći.

Reakcije su to na sastanak koji je ministar gospodarstva Davor Filipović održao s predstavnicima trgovaca u utorak te im nakon njega, na čuđenje trgovaca, uputio vrlo žestoke prijetnje napominjući da su izdali njegovo povjerenje.

"Pitao sam ih kako to da su cijene goriva pale, da mi kažu tko je od njih pojeftinio proizvode. Nitko nije odgovorio na to pitanje. Rekao sam im da je struja u Sloveniji 60 posto skuplja nego kod nas, gdje je pojeftinjenje? Nisam dobio odgovor. Očekujem da krenu smanjivati cijene, a ne stalno dizati. Dosta je te priče da je netko prije njih dizao", rekao je.

Na pitanje novinara ima li konkretne dokaze da su trgovci dizali cijene zbog konverzije nije imao konkretan odgovor već je kazao kako Državni inspektorat na terenu i da će oni dati precizan izvještaj. Međutim, ostao je rezolutan i ponovno ustvrdio kako je došlo do povećanja cijena pa zaprijetio da će Vlada učiniti sve da zaštiti građane.

"Sve je na stolu. Od crnih listi do zamrzavanja cijena širokog spektra proizvoda, baš sve", zaključio je Filipović.

To je izazvalo niz reakcija u javnosti. Trgovci su ustvrdili da su podizali cijene zbog inflacije i poskupljenja dobavljačkih cijena, ugostitelji da su trgovci bezobrazno podigli cijene, a građani su pozvali na bojkot trgovina i odlazak u kupovinu u susjedne države.

99% cijena

Martin Evačić, predsjednik Udruge trgovine pri HUP-u, jutros je ispričao kako je sastanak s ministrom protekao u redu. Pokušavali su, kako je rekao, dokučiti o čemu se radi jer "mi trgovci definitivno nismo mijenjali cijene s datuma na datum, odnosno s kraja na početak godine".

"Gotovo 99 posto cijena nije mijenjano. One su i prije bile iskazane u eurima i u kunama i nismo imali dojam nakon sastanka da će biti takva reakcija ministra. Ono što je sigurno, ponavljam to, ozbiljni trgovci se nisu igrali svojim ugledom ni time da pokušaju prevariti potrošače. Sad, gdje je došlo do povećanja cijena od 20 posto, ja bih to stvarno volio znati. Najprije je trebalo napraviti analizu, točno utvrditi gdje je došlo do povećanja i nakon toga pozvati trgovce koji su možda to i napravili. Ozbiljni trgovci time se nisu bavili, promjenu cijena kod svih velikih trgovaca pravi sustav po zadanom konverzijskom kursu i tako je napravljeno. U našem trgovačkom lancu mi od 20 tisuća proizvoda nismo promijenili ni deset poličnih etiketa. Cijene su ostale iste i one su otprilike iste od 15. prosinca kad smo mi svi prestali primati nove cjenike dobavljača i dogovorili s njima da nećemo mijenjati cijene, ni oni ni mi, do kraja prvog mjeseca", elaborirao je Evačić.

Ponovio je da je lako dokazati zašto je prijašnjih mjeseci došlo do povećanja cijena te kazako kako može dostaviti cjenike koje su primali zadnjih godinu do godinu i pol dana. "Do povećanja cijena nije došlo zbog prelaska s kuna u euro, nego zbog inflacije koja divlja i to ne samo kod nas", poentirao je.

Dizalice cijena

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil nadovezao se da treba razdijeliti zaokruživanje i povećanje cijena. "Za povećanje cijena ima više razloga, ne samo konverzija kune u euro. Treba znati da je Vlada krajem godine podigla osnovicu minimalne plaće, da je s 1. siječnjom stupila odluka o novom doprinosu na plaće", istaknuo je te priznao Vladi da je puno pomogla obrtnicima ograničavanjem cijene goriva i fiksiranjem cijena plina.

"Barata se brojkom o poskupljenju od 20 posto. Inflacija u Hrvatskoj je oko 13 posto, no, to je prosječna inflacija. Morate biti svjesni da su određene sirovine porasle između 50 i 100 posto. Je li to cijena kave, ja vam to ne mogu znati. Jesu li to obrtnici i svi ostali u uslužnim sektorima i proizvodnim djelatnostima iskoristili pa uvećali svoje cijene, ne znam, ali iskreno vjerujem da za povećanje cijena postoji dobro opravdani razlog",  kazao je Kratohvil koji je upozorio da ne treba stigmatizirati sve, nego one koji su kršili zakon.

A takvih je, sudeći prema saznanjima predsjednice Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ane Knežević bilo. Sudjelujući u emisiji ona je ustvrdila da smo loše startali s uvođenjem eura iako smo imali priliku naučiti lekcije iz tuđih iskustava. Ključna je brza reakcija za utvrđivanje nepravilnosti i Državni inspektorat je trebao otvoriti posebnu telefonsku liniju ili adresu e-pošte gdje bi se one mogle prijaviti. Slučajeva s kojima bi se valjalo pozabaviti od ponedjeljka je podosta.

Kava i kruh

"Prvo je krenulo s cijenama kave u ponedjeljak, očekivalo se možda dva do tri centa poskupljenja, ali dvije do tri kune ne. Nakon toga su krenule dojave o cijenama kruha po cijeloj Hrvatskoj. Cijena polubijelog kruha koji košta sedam kuna, sada je zaokružen na jedan euro. Dakle, to je 53 lipe skuplje, ljudima koji ga svakodnevno kupuju i imaju mirovinu 1800 kuna to je puno. Za cigarete su se i sto žalili, pa cijene parkinga pa grincajg koji je zaokružen na dva eura na zelenoj tržnici. Za trgovačke lance ne znam, vidjela sam slučaj Lidla, ali nama još nitko nije to javio. Kad jave, vidjet ćemo i to."

Knežević je komentirala i izjavu državnog tajnika u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Hrvoja Bujanovića da je Vlada u kolovozu potpisala ugovor sa šest udruga potrošača o izradi crnih lista. "Crne liste nije lako napraviti, kada nama netko dojavi, mi moramo ići to provjeriti, a nemamo dovoljno kapaciteta jer kod nas rade volonteri. To smo i rekli ministru još kad smo potpisivali ugovor."

Bujanović je naveo da je Vlada uvela četiri mehanizma kako bi pratila i iskazala kretanje cijena poput dvojnog iskazivanja cijena, etičkog kodeksa, praćenja cijena s Državnim zavodom za statistiku i s udrugama potrošača te mogućnosti stvaranja crne liste. Ako njihove crne liste neće biti dovoljne, ministarstvo će uskočiti sa svojima, rekao je Bujanović te dodao i da će, ako će biti potrebno, proširiti listu namirnica za koje će se ograničiti cijena i marža.

"Primijećene su aktivnosti koje ne vode u pravom smjeru i Vlada će osigurati sa svim svojim mjerama i mehanizmima da se spriječi ovakvo nepošteno trgovačko ponašanje", naglasio je.

Pad prometa

Trgovci se ne boje bojkota građana i njihovog odlaska u šoping u susjedne zemlje, rekao je predsjednik Udruge trgovine pri HUP-u, već pada kupovne moći hrvatskih građana. "Mi to jako dobro osjećamo, zato jako dobro promišljamo kako ćemo formirati cijene. Činjenica je da je količinska prodaja od 2022. godine pala i nastavlja padati zbog povećanja cijena. Nama veća cijena ne odgovora, kao ni inflacija, a ni nesređeno stanje na tržištu barem što se tiče organizirane trgovine."

Evačić je kazao kako su neki proizvodi u Sloveniji skuplji, a neki jeftiniji te da su trgovci odlučni držati cijene niskima.

"Mi smo kroz niz ušteda u našim sustavima smanjili cijene i više nego što su one rasle na tržištu. Cigarete su rasle povećanjem trošarina, kava u kafićima s trgovcima nema veze, grincajg na placu s trgovcima nema veze. Mi defacto nismo čuli ozbiljnih primjedbi ili dokaza da smo mi bitno mijenjali cijene nakon 1.1.2023. Sigurno to nećemo raditi ni dalje i sigurno to nećemo raditi tako dugo dok ne dođe do promjene proizvođačkih cijena. Cijenu ne određuje trgovac nego troškovi od proizvodnje na polju, do troškova proizvodnje i distribucije i na kraju do naše marže", rekao je istaknuvši da je trgovačka marža u Hrvatskoj za dva postotna poena niža nego prosječna marža u Europskoj uniji.

Kako poslovati

Komentirao je i zašto se ministar gospodarstva tako snažno obrušio na trgovce rekavši da je to zato što su posljednji u lancu i zato što se kod njih vidi cijena, ali ne i nabavna cijena. Bilo je pritužbi kako kutija jaja može stajati 20 kuna, a ne znaju da je nabavna cijena 15,70 kuna.

"Imamo 20 posto marže i sad bih ja pitao bilo koga tko se bavi biznisom kako s 20 posto pokriti troškove radne snage, razvoja firme, energenata, logistike. Nama je masa plaća porasla 15 posto, ove godine je država povećala minimalnu plaću za 12,5 posto, činjenica je da uz to mi moramo pomaknuti plaće svim ostalim zaposlenicima. Činjenica je i to da mi ne spadamo u zaštićenu grupu potrošača i da nam rastu troškovi struje. I sad bih ja pitao kako poslovati s povećanim troškovima, povećanom nabavnom cijenom robe i zadržati one cijene koje su bile prije godinu dana", kazao je Evačić.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar