Rad nedjeljom skuplji 50 posto i prizivi savjesti novi izazovi za poslodavce

Svako zadiranje u Zakon o radu otvara niz prijepora, pogotovo kada najavljena intervencija sadrži riječ "nedjelja". Osim tog provjerenog okidača, najnovije izmjene obuhvaćaju i 50 posto više plaće te priziv savjesti. Ne treba spominjati kako su prijedlozi takvih promjena zakovitlali rasprave i unijeli nemir među poslodavce koji pokušavaju shvatiti kako provesti takve ideje. S druge strane, Državni inspektorat rada već i ovako ima pune ruke posla.

Nakon sastanka Gospodarsko-socijalnog vijeća u ponedjeljak, ministar rada Marin Piletić objavio je kako je među izmjenama Zakona o radu koje bi se uskoro trebale naći u drugom saborskom čitanju, a vrlo vjerojatno i u primjeni od prvog dana iduće godine, 50-postotno minimalno povećanje plaće za rad nedjeljom. Dosad je bilo propisano da rad nedjeljom mora biti plaćen više od redovnog, no nije bilo precizirano koliko.

U prvim se prijedlozima spominjalo kako su poslodavci dužni plaćati radnike koji rade nedjeljom barem 30 posto više, no sindikati su urgirali tražeći veće satnice. Ipak, direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber istaknula je kako se poslodavci slažu s time da zaposlenike plaćaju više, no da će problem biti osigurati dovoljan broj zaposlenika.

"Kao što znate, uvedena je mogućnost radnika da izrazi takozvani priziv savjesti radu nedjeljom, pa smatramo da će biti gotovo nemoguće osigurati normalno poslovanje u takvim uvjetima", izjavila je Weber.

U prijedlogu izmjena stoji i da poslodavac pri odluci o radnom vremenu "mora voditi računa da je nedjelja radnikov dan tjednog odmora te mu sukladno tome osigurati neradnu nedjelju ako se poziva na privatne razloge zbog kojih odbija takav rad". Ako odbije raditi nedjeljom, radnik zbog toga ne bi smio trpjeti nikakve štetne posljedice, pa ni dobiti otkaz.

Pod paskom inspektorata

Poslodavci će se pomučiti kako bi ispoštovali sva nova pravila ako ih Vlada usvoji. Bit će zanimljivo pratiti kako su se snašli, a to će zasigurno motriti i Državni inspektorat koji je u prvih devet mjeseci ove godine imao pune ruke posla.

"Inspekcija rada Državnog inspektorata u 2021. godini utvrdila je niz nezakonitosti koje se odnose na plaće – neisplatu minimalne plaće ili nezakoniti obračun i isplatu plaće, uključujući pravo na povećanu plaću za prekovremeni rad, rad noću, nedjeljom, blagdanom, neradnim danom i slično", rekli su za Bloomberg Adriju iz Državnog inspektorata.

Lani su donijeli 48 upravnih mjera kojima su poslodavcima naložili da radnicima dostave obračun neisplaćenih plaća koji je ujedno i ovršna isprava. Utvrdili su i kako postoji osnovana sumnja da 311 poslodavaca radnicima nije isporučilo takve obračune, isplatilo te plaće niti otpremnine. Time su bila obuhvaćena 1092 radnika, a utvrdili su i kako je 1321 radnik zaposlen u 236 tvrtki primio plaću manju od zakonski propisanog minimalca.

Do rujna ove godine doneseno je više upravnih mjera nego u cijeloj prošloj godini.

Inspektori u akciji

"Tijekom prvih devet mjeseci 2022. godine inspektori rada donijeli su ukupno 50 upravnih mjera kojima su na temelju članka 226. stavak 1. točka 19. ZR-a poslodavcima naložili dostavu radnicima obračuna dugovanih, a neisplaćenih plaća ili takvih obračuna s propisanim sadržajem."

Sumnja se da u tom razdoblju obračune radnicima nije isporučilo 227 poslodavaca, čime je obuhvaćen 401 radnik, te da ih je 168 isplatilo manje plaće od zakonskog minimuma, čime je također obuhvaćen 401 radnik. U svakom slučaju, čini se da će do kraja ove godine po tom pitanju službena statistika biti bolja nego lani.

"Budući da Porezna uprava Ministarstva financija nadzire obračun i uplate doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, obavljajući nadzore iz svoje nadležnosti, inspektori rada su o svojim saznanjima i sumnjama u zakonitost financijskog poslovanja poslodavaca redovito obavještavali to tijelo", istaknuli su iz Državnog inspektorata.

Ovrhe nad poslodavcima

Inspektori rada Državnog inspektorata temeljem podataka o neisplati plaća koje im svakog mjeseca dostavljaju Porezna uprava i Agencija za osiguranje radničkih tražbina donose mjeru privremenog osiguranja naplate. Drugim riječima, bankovni račun poslodavca ovrše u visini naknade neisplaćenih plaća za određeni mjesec.

Doznajemo kako su državni inspektori zbog neisplata plaća od studenog 2020. do listopada 2021. godine tu privremenu mjeru u 2021. godini primijenili na 4670 poslodavaca. U prosjeku je ovršeno 389 poslodavaca mjesečno zbog neisplate plaće za oko 1145 radnika. Zbog neisplaćenih plaća u razdoblju od studenog 2021. do srpnja 2022. godine, inspektori su u prvih devet mjeseci ove godine primijenili privremenu mjeru za 3104 poslodavca, prosječno 345 poslodavaca i 957 radnika mjesečno.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar