Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić poručio je u četvrtak kako se izmjenama Zakona o radu želi stvoriti suvremeno tržište rada, odgovoriti na izazove i promjene na tržištu, te zaštiti radnike, ali i poduzetnike.
Cilj zakona o radu je stvaranje kvalitetnog okvira za suvremeno tržište rada koji odgovara na ključne izazove s kojima se suočavaju radnici i poslodavci, istaknuo je Piletić predstavljajući u Saboru zakonski prijedlog. "Živimo u izazovnim vremenima, iz jedne krize ulazimo u drugu, zato moramo poduzeti sve moguće korake kako bismo tržište rada učinili otpornijim", kazao je Piletić.
Novi zakon o radu donosi ograničavanje sklapanja ugovora na određeno vrijeme, reguliranje rada od kuće, rada na daljinu i rada putem digitalnih platformi, novi način obavljanja stalnih sezonskih poslova, koji uključuju i rad na neodređeno vrijeme te mogućnost zakonitog rada izvan sezone.
Osim toga, radnik će moći sklopiti ugovor o dodatnom radu za drugog poslodavca, bez odobrenja matičnog poslodavca. Riječ je o pojedincima koji žele raditi dodatno i zaraditi bez reguliranog odnosa, moći će uz puno radno vrijeme raditi dodatno osam sati tjedno, pojasnio je Piletić.
"Osnovna plaća neće smjeti biti manja od zakonski minimalne plaće pa će osobe zaposlene na niže plaćenom radnom mjestu osjetiti kroz efekt rasta plaće", rekao je te dodao kako će osobe s 15 i više godina radnog staža nakon izmjena zakona imati gotovo 300 kuna veću mjesečnu plaću.
Novim zakonom o radu članovima sindikata dodijeljena su povoljnija materijalna prava čime se potiče sindikalni rad i učlanjivanje u sindikate. Radi poticanja duljeg ostanka u svijetu rada miče se pravo na otkazni rok i otpremninu radnicima koji već ostvaruju uvjete na starosnu mirovinu.
"Dodatni rad nije stvar želje nego nužnost, pola zaposlenih prima manje od 6300 kuna, od toga ne mogu živjeti pa zato traže dodatni posao. Sada se govori kako će ih se izrabljivati do smrti umjesto da osiguramo da osnovna plaća bude veća" rekao je čelnik SDP-a Peđa Grbin.
Oporba je postavila niz pitanja vezanih na zakon, a možda najzanimljivije je hoće li dodatni rad sniziti cijenu rada uz kritike da se radnika tjera da rade i nakon navršene 65.godine života. Oporbu zanima i zašto u zakonu nema prava isključenja, odnosno prava radnika da ga u slobodno vrijeme poslodavac ne uznemirava te zašto zakon privilegira platforme
Ministar ne smatra kako će dodatan rad sniziti cijenu rada i objasnio je da se tako ljudima želi omogućiti da legalno rade, povećaju plaće i u konačnici mirovine te odgovore na potrebe za radnom snagom. Zakonom o radu je zadovoljan bio i Marko Pavić, zastupnik HDZ-a koji je rekao: "Kad se platforme prenormira, one se povuku, primjer je Španjolska."