Denis Čupić predsjednik Udruge trgovine i logistike kaže kako ga ne iznenađuju najave poreza na ekstraprofit, tim više jer je prije dva mjeseca predsjednik vlade, Andrej Plenković komentirao kako Hrvatska nije obvezna držati se odluka Europske komisije (EK). Čupić se osvrnuo i na analizu koju je napravio ministar Darko Horvat, koja se tiče rada nedjeljom. Po njemu je ta analiza vrlo gruba i štura i na razini učenika iz petog razreda osnove škole rekao je u programu Bloomberg Adrije, i doslovno se, kaže, zasnivala na uspoređivanju krušaka i jabuka.
Naime, po njemu tada se dalo naslutiti smjer u kojem će vlada Hrvatske ići a to je u proširenom smjeru, koja se neće odnositi isključivo na poduzeća iz energetskog sektora. Kako kaže druge zemlje koje su razmatrale uvođenje poreza na ekstraprofit ticale su se kompanija iz energetskog sektora i onih koji se bave trgovinom energije, dok je po njegovom mišljenju kod nas prijedlog o porezu jako loš i derogira sve postulate tržišnog gospodarstva.
Čupić smatra kako se približavamo sve više načelu socijalizma, gdje država štiti sebe i svoju poziciju redistribucije, sa željom da osigura stabilnu bazu prihoda kako bi na najjednostavniji način raznim poticajima i dotacijama i intervencijama na tržištu mogla nuditi rješenja. Kako ističe, ovo po njemu uopće nije novost, slično smo vidjeli i u vrijeme pandemije Covid-19, kada su kaže također upozoravali na derogiranje tržišnog. Čupić je uvjeren kako ovim porezom će se ubiti svaka šansa za reformu i vjeruje da je krajnje vrijeme za strukturne reforme gdje bi se izrezali bespotrebni javni izdaci. S tim reformama po njemu bi bile osigurane veće plaće javnih službenika, stabilnije gospodarstvo, kao i uloga države u javnom djelovanju.
Čitaj više
HUP: Uopće nije jasno što je to ekstraprofit
Obrazloženje ne može biti ulaganje u razvoj poduzeća i profit od 20 posto kao rezultat.
08.11.2022
Udruga Glas poduzetnika: "Male građevinske firme su u opasnosti"
"Zakon najviše ide na ruku velikim građevinskim tvrtkama, dok će mala poduzeća staviti u težak položaj", ističu iz udruge.
08.11.2022
Tržišta kapitala ne vole uvođenje poreza na ekstraprofit
Ideja je da se od dodatne dobiti, koju trenutno ostvaruju energetske kompanije, financiraju dodatni proračunski rashodi.
03.11.2022
HUP kategorički protiv novog poreza na dobit
Udruga smatra da se on ne bi smio odnositi na sve kompanije.
02.11.2022
Čupić se osvrnuo na sličan porez usvojen u Mađarskoj i istaknuo kako se i u Mađarskoj porez na dobit odnosi isključivo na kompanije iz energetskog sektora. Navodi da osim posredstvom Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) nisu uključeni u razgovore i kaže kako na kraju dana o odlukama budu obaviješteni putem medija o novim porezima koje treba plaćati. Nadalje ističe kako veća dobiti kod nekih kompanija je rezultat prilagodbe tih kompanija i misli kako većina njih za vrijeme pandemije ili sada za vrijeme rata u Ukrajini počela se prilagođavati, i vjeruje kako je Hrvatska uzela jedan po njemu vrlo opasan kriterij o odlučivanju a to je promet poduzeća od 2018. godine.
Navodi, ako se uzme u obzir činjenica o približavanju inflaciji od 12 posto, zapravo je realan rast dobiti osam posto koji bi se oporezivao i po njemu postoji opasan efekt, a to je očekivanja davatelja kapitala. Čupić pojašnjava kako svaka dobit iznad 20 posto je ekstraprofit na koju će se platiti dodatni porez od 33 posto čime se smanjuje mogućnost povrata i refinanciranja takvog kapitala ali i prostor za dobivanja novog takvog kapitala koji će otići u neke druge zemlje.
Čupić je kao kompromisno rješenje objašnjava kako je potrebno sagledati što se događa se energetskim kompanijama i uzeti dio dobiti koja su ostvarena na tržištu. Drugo, po njemu rast cijena energenata je sigurno dijelom spekulativan i oporezivanje takvih kompanija, sigurno bi bilo opravdano. Još je istaknuo kako se država treba početi reformirati jer kompanije s državnim vlasničkim udjelom olako izgube milijardu kuna prihoda koje bi u 90 posto slučajeva završili u dobiti.
Razgovor je zaključio komentarima o radnim nedjeljama. Navodi kako cijela tema nije ništa novo nego gospodarska tema Partizana i Ustaša. U Hrvatskoj kada je potrebno maknuti fokus s bitnog onda se uvede podjela u gospodarstvu, odnosno počne se govoriti o radnim i neradnim nedjeljama.