.webp){kind=icon}
Deficit konsolidirane opće države iznosio je 11,342 milijardi kuna, odnosno 2,6 posto BDP-a 2021.godine, dok je godinu ranije iznosio 27,778 milijardi kuna ili 7,3 posto BDP-a. U 2019. suficit je iznosio 897 milijuna kuna. Konsolidirani dug na kraju 2021. iznosio je 343,787 milijardi kuna, 78,4 posto BDP-a, što je smanjenje u odnosu na 2020.godinu kada je iznosio 87 posto BDP-a, dok je u pretpandemijskoj 2019. godini dug je iznosio 293,233 milijardi kuna, odnosno 71 posto BDP-a.
Velik utjecaj na iznos deficita u 2021. imao je deficit proračunskog salda državnog proračuna u iznosu od 14,967 milijardi kuna ili 3,4 posto BDP-a. Razlog manjka proizlazi iz poduzimanja dalekosežnih mjera na rashodnoj strani proračuna radi očuvanja radnih mjesta kod poslodavaca kojima je narušena gospodarska aktivnost u okolnostima pandemije bolesti COVID-19 te radi financiranja troškova za očuvanje zdravlja građana, koje se nastavilo i u 2021.godini.
U 2021. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 83,088 milijardi kuna, što je porast od 17,5 posto u odnosu na 2020. godinu, dok su tekući porezi na dohodak i bogatstvo prikupljeni u iznosu od 24,552 milijardi kuna, što je za 0,6 posto manje nego u prethodnoj godini. Nadalje, prihodi od neto socijalnih doprinosa u 2021. iznosili su 48,868 milijardi kuna, što je za 10,7 posto više nego u 2020.
Porezi i socijalni doprinosi prema obračunu nacionalnih računa jesu podaci o državnim novčanim primicima koji su prilagođeni metodologiji ESA-e na način da se primjenjuje metoda vremenskog prilagođavanja (TAC).
Nakon znatnog deficita koji je zabilježen u 2020. zbog aktivnosti vezanih za pandemiju, u 2021. je zamjetan trend povećanja poreznih prihoda, socijalnih doprinosa, poboljšanja financijskog rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća te primljenih kapitalnih i tekućih transfera. Utjecaj na pad deficita imalo je i smanjenje pojedinih rashodnih kategorija poput bruto investicija u fiksni kapital, plaćenih kamata te isplaćenih subvencija.
DZS
Nadalje, ostvaren je pad investicija, koje su u 2021. iznosile 20,530 milijardi kuna, što je za 2,7% manje nego u 2020. U 2021. kamatni rashodi iznosili su 6,753 milijardi kuna, što je za 10,8 posto manje nego u 2020. godini, kada su iznosili 7,571 milijardi kuna.
U usporedbi s Travanjskom notifikacijom, deficit/suficit države za razdoblje od 2018. do 2021. revidiran je te je u 2018. deficit bio veći za 90 milijuna kuna, u 2019. suficit je bio manji za 72 milijuna kuna, u 2020. deficit je bio veći za 77 milijuna kuna, dok je u 2021. deficit bio manji za 1,096 milijardi kuna. Spomenute revizije proizlaze najvećim dijelom iz ažuriranja izvora podataka i procijenjenih vrijednosti poreznih prihoda sa stvarnim podacima u 2021. te iz promjena sektorske klasifikacije i ostalih metodoloških izmjena u cijeloj seriji.
Nadalje, u obuhvat opće države nakon Travanjske notifikacije, u skladu s Priručnikom o javnom deficitu i dugu, uključena su pojedina javna poduzeća koja su pala na testu tržišnosti ili obavljaju pomoćne funkcije države. Primjeri ove skupine jedinica jesu Hrvatska radiotelevizija (HRT), Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), Hrvatski operator tržišta energije (HROTE), Agencija Alan, Hrvatska turistička zajednica, središnje državne lučke uprave itd. Neke jedinice, prvotno u ovom statusu, u međuvremenu su postale proračunski korisnici, npr. Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) itd., dok su središnje lučke uprave proračunski korisnici od 2021.
U 2021. primarni deficit opće države iznosio je 4,589 milijardi kuna ili jedan posto BDP-a, što čini poboljšanje od 15,628 milijardi kuna u odnosu na 2020.
Revizija stanja duga opće države zbog daljnjeg usklađivanja obuhvata sektora opće države s kriterijima ESA-e 2010 dovela je do porasta stanja u cijeloj promatranoj seriji u odnosu na podatke objavljene u posljednjem Izvješću o prekomjernome proračunskom manjku i razini duga opće države iz travnja 2022.
Razina konsolidiranog duga sektora opće države (tzv. maastrichtški dug) na kraju 2021. iznosila je 343,8 milijardi kuna, čime je ostvaren porast od 13,2 milijarde kuna ili četiri posto u odnosu na stanje duga na kraju 2020. Od toga se 12,5 milijardi kuna odnosi na neto zaduživanje, a ostatak se odnosi na deprecijaciju tečaja kune u odnosu na euro.
Također je revidirana serija godišnjeg nominalnog BDP-a u odnosu na posljednje objavljivanje iz travnja 2022. godine, čiji je porast veći od porasta revidirane serije duga opće države, pa je došlo do pada udjela maastrichtškog duga u BDP-u u cijeloj seriji u odnosu na podatke iz travanjske notifikacije, ali nije došlo do promjene trenda. Tako je i nadalje vidljivo smanjivanje udjela maastrichtškog duga u BDP-u nakon 2013. godine, s iznimkom porasta u 2020. zbog krize prouzročene pandemijom bolesti COVID-19. Na kraju 2021. udio duga opće države u BDP-u iznosio je 78,4 posto, što je pad od 8,6 postotnih bodova u odnosu na udio duga u BDP-u na kraju 2020. godine, kada je iznosio 87,0 posto BDP-a.
