Bankari: potražnja za kreditima će rasti, a do njih će biti teže doći

Najnovija anketa među domaćim bankarima pokazuje kako se uvjeti za dobivanje kredita i dalje postrožuju, kao i da će ponajviše tvrtke, a i građani, nastaviti sve više tražiti kredite. Središnja je banka u četvrtak objavila rezultate svoje redovne tromjesečne ankete o kreditnoj aktivnosti banaka, a oni pokazuju kako se do kraja godine ne može očekivati nikakvo poboljšanje i olakšanje situacije na tržištu.

Rezultati ankete su otprilike na jednakom tragu kao i oni otprije tri mjeseca. Menadžeri banaka zaduženi za kredite očekuju da će u ovom tromjesečju rasti potražnja za kreditima u poduzećima, i to će velikom većinom biti kratkoročni krediti, dok se dugoročnima prognozira vrlo, vrlo blagi pad. I velike i srednje i manje kompanije će podjednako tražiti zajmove, procjenjuju bankari.

Takve trendove bankari su najavljivali i ljetos, a oni su se umnogome i ostvarili. Jedina razlika u odnosu na očekivanja bila je to što su male i srednje tvrtke tražile kredite nešto više nego velike i da je potražnja za dugoročnim kreditima jačala snažnije nego što su to bankari očekivali. Takav razvoj situacije mogao bi se objasniti pesimističnim očekivanjima poduzetnika koji žele što više novca osigurati na što dulje vrijeme, a kako su na oscilacije na tržištu osjetljivije male kompanije, tako su one i sklonije sada tražiti kredite kako bi lakše prebrodile moguću recesiju.

Kad je u pitanju stanovništvo, bankari do kraja godine predviđaju lagani rast potražnje za potrošačkim kreditima, kao i lagani pad potražnje za stambenima. Ova su očekivanja ublažena u odnosu na prethodni kvartal kad se predviđao snažan pad potražnje za stambenim kreditima i nešto jači rast potražnje za potrošačkim kreditima. Kod stambenih kredita očekivanja su se i ostvarila, no, za razliku od rasta potražnje za potrošačkim kreditima, u trećem je tromjesečju došlo do pada, pokazuju podaci iz ankete. Razlozi za pad potražnje za stambenim kreditima leže u rastu drugih troškova za potrošnju kućanstava, što je i razumljivo u trenucima kad inflacija doseže dvoznamenkaste stope, ali i očekivanoj perspektivi tržišta nekretnina.

Anketa je pokazala i kako je nakon osam uzastopnih tromjesečja kad su se uvjeti za dobivanje kredita stanovništvu ublažavali u trećem tromjesečju došlo do preokreta te su oni postroženi. Takva promjena posljedica je promijenjenih očekivanja općih gospodarskih kretanja, pokazuju odgovori menadžera banaka, a stroži uvjeti su se manifestirali u rastu kamatnih stopa na prosječne kredite.

Zbog lošijih su očekivanja općih gospodarskih kretanja u trećem kvartalu postroženi i uvjeti za odobravanje kredita poduzećima. Banke su tvrtkama dizale kamate, ali i naknade te skraćivale ročnost odobrenih kredita u odnosu na prethodna razdoblja. Bankari su postroživanje uvjeta za dobivanje kredita u trećem tromjesečju najavili i u prethodnoj anketi čiji su rezultati objavljeni u srpnju.

Hrvatska narodna banka anketu redovno provodi među menadžerima domaćih banaka zaduženim za kredite, i to o aktualnim i očekivanim trendovima. Odgovori se ponderiraju i na kraju poprimaju vrijednosti od -100 do 100. Tako dobiveni neto postoci u posljednjoj anketi sugeriraju da je pesimizam bankara u ovom trenutku ipak nešto blaži nego je bio početkom 2020. kad je financijsko tržište strahovalo od mogućih posljedica pandemije. No to nije prevelika utjeha.