Ministar financija Marko Primorac najavio je mogućnost ponovnog izdavanja državnih obveznica i participacije građana u novim zaduženjima države. U situaciji visoke likvidnosti, velike razine depozita te niskih kamatnih stopa na njih, ministarstvo financija vidi priliku da građani kroz 'narodne obveznice' sudjeluju u novim zaduženjima države i ostvare prinos na svoj kapital.
"Riječ je o modelu koji nije povijesno nov, ali se dugo nije koristio u Hrvatskoj, pa se razmatra za ponovno korištenje. Razmišljamo o omogućavanju intenzivnije participacije građana u izdavanju državnih obveznica te potencijalnim novim zaduženjima. Likvidnost bankovnog sustava je prilično visoka, razina depozita značajna, a kamatne stope na depozite su niske. Ako se dogodi da na vanjskim tržištima, gdje bi se mi trebali zaduživati, kamatne stope budu pet, šest ili više posto, a s druge strane građani ne ostvaruju prinos na depozite u bankama, tu smo vidjeli mogućnost da građanima omogućimo da participiraju na tom tržištu", rekao je Primorac za Hrvatski radio.
Što se tiče vladinih mjera pomoći građanima i gospodarstvenicima kako bi preživjeli ovu krizu, ministar je istaknuo:
"Suočavamo se s visokom inflacijom te prijetnjama usporavanja gospodarskog rasta. Mjere fiskalne politike bile su manje učinkovite, a mjere monetarne politike pokazale su se kao rješenje koje bi dugoročno imalo najviše smisla. Mi smo s ovim paketom mjera targetirali određene skupine ljudi – umirovljenike, socijalno ugrožene, one koji primaju dječji doplatak, osobe koje su dugoročno nezaposlene…, a pomogli smo i sektoru poduzeća u ograničavanju cijene energije da prođu kroz krizu što bezbolnije. Veliki dio tereta prebacili smo na HEP. Jasno je da, unatoč tome što će HEP ostvariti značajnije gubitke, država stoji iza HEP-a i, ako se bude i dalje zaduživao, država će izdavati jamstva za ta zaduživanja."
Za kraj je o ulasku u eurozonu rekao kako je sada idealno vrijeme za ulazak.
"Što se tiče inflatornih pritisaka zbog uvođenja eura, istraživanja su pokazala da se u zadnjih nekoliko država koje su uvele euro inflatorni pritisak kretao između 0,2 i 0,4 posto. Benefiti su puno veći. Mi smo bili visoko eurizirani i uvođenjem eura kao službene valute eliminiramo valutni rizik, a pozitivno se odražava i na naš kreditni rejting, a povećanje kreditnog rejtinga se odražava na troškove zaduživanja", zaključio je ministar Primorac.
.webp){kind=icon}
