Europa je usporila, a ako želi uhvatiti korak s glavnim konkurentima, vrijeme je da stavi u šestu brzinu. Naime, kada je u pitanju konkurentnost na globalnom tržištu, Europa se suočava ozbiljnim izazovima jer je zaostala u tehnološkom napretku i nije na vrijeme prepoznala važnost ulaganja u inovacije. Upravo zbog toga stručnjaci ističu kako je nužno ubrzati tempo promjena te povećati ulaganja u tehnologiju.
U odnosu na SAD ili Kinu, Europa je izgubila poziciju po pitanju razvoja naprednih tehnologija. Investitori trenutno osjetno više ulažu u SAD, a kako bi uspjela držati korak s konkurencijom, Europa bi godišnje trebala investirati 750 do 800 milijardi eura, istaknula je Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca, na konferenciji Dan velikih planova tjednika Lider.
"Jesmo li mi u Europi zaboravili trčati brzinom kojom trči ostatak svijeta? Jesmo li zanemarili promjene koje je donosi digitalizacija i tehnologija. Europsko gospodarstvo u tom smislu trenutno gubi utakmicu", kazala je Weber.
Čitaj više
Glavni ekonomisti hrvatskih banaka povećali prognozu rasta
Ekonomisti vodećih hrvatskih banaka očekuju da će ove godine ECB spustiti ključnu kamatnu stopu još za ukupno pola postotnog boda.
05.07.2024
Pet stvari nezaobilaznih za početak dana
Prema ocjeni Svjetske banke, hrvatsko će gospodarstvo u iduće dvije godine rasti nešto malo sporije no u 2024.
13.06.2024
U prvom tromjesečju hrvatski BDP rastao 3,9 posto, najviše u eurozoni
Hrvatska je s rastom od 3,9 posto ispred Cipra čija je ekonomija godišnje rasla 3,3 posto.
28.05.2024
Optimistične prognoze Unicredita - Hrvatsko gospodarstvo raste više od očekivanja
Rast će predvoditi osobna potrošnja potpomognuta bržim rastom realnih plaća, rastućim zaduživanjem i državnim transferima.
10.04.2024
Komentirajući nedavno predstavljeno Izvješće o konkurentnosti europskog gospodarstva čiji je autor Mario Draghi, Weber je istaknula da se trebamo koncentrirati na premošćivanje inovacijskog jaza s SAD-om, zatim na dekarbonizaciju te ulaganje u sigurnost kroz zajedničko ulaganje u neovisnost o energentima.
Upravo u tome leže razlozi zašto investitori odlučuju ulagati u kompanije u SAD-u više nego u Europi.
"Problem nije nedostatak ideje. Rekla bih da to ima veze s dostupnom, sigurnom, stabilnom i educiranom radnom snagom. Zatim, ima veze i sa stabilnom opskrbom energentima, u smislu cijene i količine, a cijene u SAD-u su višestruko manje. Osim toga, važno je i da se gospodarstvo u SAD-u bori s puno manje regulativnih i administrativnih problema u odnosu na Europu", objasnila je Weber.
Od 2008. godine do danas je 30 posto kompanija napustilo Europu i otišlo u SAD. Zanimljivo je i da u posljednjih pet desetljeća u Europi nije stvorena niti jedna kompanija vrijedna više od 100 milijardi dolara. Istovremeno, podaci pokazuju kako su samo četiri od 50 najvećih svjetskih tehnoloških kompanija europske.
Upravo bi administrativna i regulatorna rasterećenja i mogla riješiti dio problema, s obzirom na to da je upravo to faktor zbog kojeg brojne kompanije napuštaju Europu. No osim toga, Weber je naglasila kako je problem, posebno u Hrvatskoj, što se većina novaca iz Europske unije (EU) ulaže u javne projekte, a ne potiču se privatni.
Važnost ulaganja u rast privatnog sektora te u inovacije i implementaciju novih tehnologija naglasio je i direktor Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju Jehan Arulpragasam.
Istaknuo je da će usporavanje rasta na globalnoj i europskoj razini utjecati i na rast Hrvatske te da u dugoročnijoj perspektivi treba raditi na rastu produktivnosti.
Usporavanje rasta Europe
S produktivnosti se treba pozabaviti cijela Europa ako ne želi nastaviti zaostajati za konkurencijom. Iako se globalno gospodarstvo stabiliziralo, Ivailo Izvorski, glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i središnju Aziju, ukazao je na prilično lošu poziciju EU-a u globalnom gospodarstvu.
"Europska unija je najslabija karika globalne ekonomije, a svijet bilježi vrlo dramatično usporavanje, što naravno uzrokuje brojne probleme", istaknuo je Izvorski.
Globalni rast trenutno je najslabiji od kraja 1990-ih, a to u konačnici kao posljedicu ima pad produktivnosti primjetan svugdje u svijetu.
Kada je u pitanju pozicija EU-a, istaknuo je podatak prema kojem je 1990. udio SAD-a i EU-a u globalnom BDP-u bio gotovo jednak, oko 27 posto, dok je udio Kine bio malo manji od dva posto. No ove godine se situacija promijenila te je udio SAD-a ostao isti, dok su se europski i kineski izjednačili na oko 17 posto, iako EU danas ima dvostruko više članica.
Iako nedostatak ideja nije problem ni Europe ni Hrvatske, Izvorski je istaknuo da je problem što Europa za istraživanja i razvoj izdvaja jedan posto manje nego SAD.