Iako borba protiv klimatskih promjena ostaje jedan on najvažnijih zadataka današnjice, na kretanje održivosti i na Europski zeleni plan trebamo početi gledati i kao na priliku za rast i razvoj konkurentnosti, poručio je izvršni potpredsjednik za Europski zeleni plan, međuinstitucionalne odnose i predviđanja Maroš Šefčovič na panelu "Čiste tehnologije kao pokretači konkurentnosti i gospodarskog rasta" koji je u petak održan u Kući Europe.
Istaknuo je kako je Europski zeleni plan vrlo važan i iz perspektive strategija rasta te dodao kako upravo primjeri poput Sjedinjenih Američkih Država ili Kine pokazuju da treba ulagati u tehnologije budućnosti koje su ujedno čiste i zelene.
"Mislim da je lekcija jasna. Ne natječemo se više u tome tko će biti prvi u stvaranju zastarjelih tehnologija, već tko će biti prvi u razvoju zelene tehnologije", kazao je Šefčovič te dodao da i mi borbi protiv klimatskih promjena moramo pristupiti s ciljem jačanja svoje konkurentnosti.
Ozbiljnost tom mišljenju donosi i tvrdnja prema kojoj se očekuje da će tržište zelenih tehnologija do 2030. dosegnuti 600 milijardi eura godišnje, što je tri puta više nego sada, a to predstavlja ogromnu priliku za europske poduzetnike i kompanije.
Šefčovič, koji je ovih dana bio u radnom posjetu Hrvatskoj tijekom čega je s nacionalnim vlastima i dionicima razgovarao o inicijativama koje podržavaju zelenu tranziciju i dekarbonizaciju europske industrije, poručio je da moramo zajednički i kolektivno promišljati o otpornosti, ali i o strateškoj autonomiji Europe te da zelenu tranziciju ne možemo prepustiti nikome drugome, već da mora biti ostvarena u Europi jer naša buduća konkurentnost i društveni model ovise o tome kako upravljamo tom važnom tranzicijom.
Bloomberg Adria
S time se složila i Zrinka Ujević, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, koja je istaknula da su klimatski ciljevi jedan od najvećih izazova s kojim se danas suočavamo, no i da je Europski zeleni plan više od samog dokumenta koji postavlja ciljeve.
Radi se o osiguravanju poticajnog okruženja, rasta i konkurentnosti naše ekonomije, kazala je te naglasila da naše građane treba staviti u središte zelene tranzicije i da borba protiv klimatskih promjena mora ići ruku pod ruku s industrijskom konkurentnošću.
"Sada svjedočimo početku nove industrijske revolucije s dekarbonizacijom i proizvodnjom čiste tehnologije u njenom središtu. Ova revolucija je globalna i donosi velike tržišne prilike za mnoge sektore naše ekonomije. Mobiliziramo neviđene iznose javnih sredstava kako bismo podržali naše klimatske ciljeve i privukli privatne investicije", naglasila je Ujević.
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković složila se kako, osim na očuvanju okoliša, treba raditi na ubrzanju rasta, povezati ciljeve i usmjeriti ih prema gospodarskom rastu i podizanju konkurentnosti na našem kontinentu. No dodala je i kako u svemu tome treba u pravo vrijeme detektirati one koji će osjetiti posljedice i kojima će u prilagodbi trebati pomoći.
Kazala je i kako se trenutno dodatno radi na ažuriranju Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana koji bi se s novim dodacima trebao podnijeti na usvajanje Europskoj komisiji krajem rujna 2024. godine. Najavila je i kako će se ljudima i poduzetnicima u budućnosti omogućiti korištenje sredstava koja će biti integrirana u sklopu socijalnog fonda za klimatsku politiku, no za to je prethodno potrebno napraviti socijalni plan.
Osvrćući se na hrvatska iskustva u tranziciji, ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Šime Erlić kazao je kako su u 11 godina otkako je Hrvatska članica EU-a fondovi značajno pridonijeli zelenim ulaganjima s više od četiri milijarde eura uloženih u zelene projekte. Kazao je da je Hrvatska prihvatila zelenu tranziciju te da se vide značajna poboljšanja u raznim sektorima.
Predstavnici kompanija naglasili su kako je i njihova uloga u ovom procesu važna, ali i da im pozicija nije laka.
Direktorica za održivost tvrtke Holcim Julija Škoro kazala je kako su oni smanjili emisiju ugljika za 35 posto te da su već niz godina fokusirani na održivost. Naglasila je da privatni sektor igra ključnu ulogu u postizanju dekarbonizacije te da je suradnja javnog i privatnog sektora ključna za budućnost Hrvatske.
No za startupove poput Rimac Technologyja, osiguravanje kapitala i kvalificiranih ljudi i dalje je izazov, poručila je voditeljica EU-ova financiranja i odnosa s javnim institucijama u tvrtki Rimac Technology Antonija Mršić Radas. Dodala je da im je za osiguravanje sredstva za razvoj iz startupovske perspektive važna potpora Vlade da se riješe svi ti izazovi i da se počne pridonositi gospodarskom rastu. Upravo su takvi koraci ključni za omogućavanje tvrtkama da se natječu na globalnoj razini i postignu održivi rast.
.webp){kind=icon}
