.webp){kind=icon}
Član Upravnog vijeća Europske središnje banke (ECB) Francuz Francois Villeroy de Galhau izjavio je da bi kamatne stope mogle biti vraćene iznad nule ove godine ako gospodarstvo eurozone ne doživi neki dodatni udarac.
Također je u govoru u Parizu rekao da bi ECB trebao u lipnju okončati s programom otkupa obveznica što je, kako kaže, nužan preduvjet za podizanje depozitne kamatne stope s trenutačnih -0,5 posto.
"Prema mojoj procjeni, tri uvjeta za našu najavu o daljnjem kretanju kamatnih stopa su ispunjena. Ako ne bude novih šokova, smatram razumnim da se vratimo na pozitivne (kamatne) stope do kraja godine", istaknuo je Villeroy.
Tržišta novca već računaju na srpanjsku promjenu kamatne stope od 25 baznih bodova te nagađaju o dva jednaka takva poteza ECB-a do listopada. Prinosi na njemačku dvogodišnju obveznicu već su porasli.
Villeroy nije htio biti posve konkretan o vremenskoj dinamici podizanja stope, no neki drugi članovi Upravnog vijeća ECB-a, poput Finca Ollija Rehna, sugeriraju da bi baš na srpanjskom sastanku moglo doći do prve promjene.
Neki su ipak malo oprezniji. Član Izvršnog odbora ECB-a Fabio Panetta smatra da ne bi bilo pametno odlučivati prije 29. srpnja kada se objavljuju podaci o ekonomskim kretanjima u drugom kvartalu.
Uslijed globalnih inflatornih kretanja, Bank of England i američki Fed ovoga su tjedna podigli kamatne stope, pa ECB postaje sve izoliraniji u svom sporom pristupu promjenama. Istina je da središnje banke Japana i Švicarske također nisu podigle kamatne stope, no te se zemlje suočavaju s bitno nižom inflacijom od eurozone.
ECB zasad brani svoj oprezni pristup argumentom da se SAD i Europa suočavaju s različitim okolnostima inflacije.
Za razliku od SAD, inflacija je uzrokovana ponajviše šokovima na strani ponude dok, za razliku od Ujedinjenog Kraljevstva, u eurozoni su na sceni fiskalni poticaji kako bi se kompenzirali cjenovni pritisci na potrošače.
