Povratak turizma u Europu nakon pandemijskog pada donio je i neke stare probleme poput prenapučenosti nekih destinacija, ali turisti su se suočili i sa surovim uvjetima - požarima i toplinskim valovima.
"Turistička industrija ove je godine prilično dobro prodavala odmor. Ljudi koji nisu mogli putovati 2020. i 2021., a 2022. su bili malo nervozni - vratili su se na tržište ove godine", rekao je Brian Garrod, profesor turističkog marketinga na Sveučilištu Swansea.
Uspješna turistička sezona ekonmski je jako važna zemljama koje se uvelike oslanjaju na ljetni turizam i koje su pretrpjele tri uzastopne razočaravajuće sezone. Ali ljeto 2023. nije bilo glatko, piše Hina.
Čitaj više
Zračnom i trajektnom lukom u Splitu za vikend će proći 130 tisuća turista
Posljednji vikend prije početka školske godine prometno je vrlo intenzivan.
26.08.2023
Slučajno posijana 'zmajska sjemenka' dovela turizam u deltu Neretve
Ušće Neretve puno digitalnih nomada i profesionalaca iz raznih branši jer kitesurfing nije za siromašne.
25.08.2023
Industrija turizma će do 2033. godine vrijediti 15,5 bilijuna dolara
Za deset godina turizam će biti zaslužan za više od 11,6 posto globalnog gospodarstva.
27.08.2023
Fain: Unatoč inflaciji, agencije ne bilježe pad interesa za putovanjima
Potražnja domaćih putnika za Mediteran za oko 30 posto veća nego lani, kaže Tomislav Fain, predsjednik UHPA-e.
21.08.2023
U srpnju je toplinski val koji je ugrožavao zdravlje turista prisilio Crveni križ da postavi šatore za hitnu pomoć ispred Akropole. Kako su temperature dosegle 44°C, najslavnija atenska turistička atrakcija zatvorena je u popodnevnim satima "kako bi se zaštitili radnici i posjetitelji". U Italiji su "crvena upozorenja" objavljena u 20 od 27 velikih gradova u zemlji u srpnju, s temperaturom od 47°C na Siciliji. Punktovi za hitnu pomoć postavljeni su na 28 lokacija kako bi pomogli turistima da se nose s vrućinom u vječno popularnom Rimu.
Ali najgore je tek trebalo stići.
Do kraja srpnja 30.000 ljudi evakuirano je na grčkom otoku Rodu nakon požara koji su bjesnili danima. Bježeći od plamene stihije na jednom od vodećih grčkih odredišta, turisti su svoja iskustva opisali kao "živu noćnu moru. Francuska, Španjolska, Italija i Hrvatska ovog su ljeta morale evakuirati turiste okružene šumskim požarima.
No, talijanska i grčke turističke zajednice i dalje su pozivale turiste da dolaze, unatoč vrućini i požarima.
"Na kraju krajeva, uspjeh u turizmu određuju brojke. To je natjecanje. Turistička industrija pokušava se poslije covida obnoviti na stari način, velikom potrošnjom kroz velike brojke. Pritom se ne razmišlja nužno o tome što je dobro za destinacije", rekao je Garrod.
Istraživanje agencije za iznajmljivanje kuća za odmor Holidu navodi Dubrovnik kao najnapučeniji grad u Europi, s 36 turista na svakog stanovnika. Stari grad dugo se bori s pitanjem kako primiti veliki broj turista unutar svojih veličanstvenih povijesnih zidina - sagrađenih da ljude zadrže izvan.
Druga na istom popisu, Venecija, u opasnosti je od "nepovratne" štete djelomice i zbog masovnog turizma, ustvrdio je UNESCO. Agencija UN-a preporučila je da se grad doda na popis ugrožene svjetske baštine.
Zabilježeni su i brojni slučajevi lošeg ponašanja turista, a neke su destinacije odlučile uvesti promjene. Amsterdam je zabranio pristajanje kruzerima u svojoj glavnoj luci. Rim ograničava pristup fontani Trevi i Španjolskim stepenicama. Poznato španjolsko hodočasničko svetište Santiago de Compostela planira uvesti turističku pristojbu. Takva će regulativa vjerojatno dovesti do drugačije vrste odmora, rekao je Garrod. Bit će manje spontanosti i mnogo više planiranja.
Posjete nekim mjestima poput kuće Anne Frank u Amsterdamu ili Posljednjoj večeri Leonarda Da Vincija u Milanu, moraju se rezervirati tjednima unaprijed.
Francuska je u lipnju objavila planove nove strategije za regulaciju ljetnih gužvi koje prijete "okolišu, kvaliteti života lokalnog stanovništva i iskustvima posjetitelja". Vladina inicijativa imat će za cilj identificirati mjesta koja su osjetljiva na pretjerani turizam i potaknuti ljude da ih posjete izvan vrhunca sezone ili da umjesto toga posjete mjesta koja su izvan utabanih staza.
Talijani, uključujući premijerku Georgiu Meloni, ovog su ljeta pohrlili u Albaniju umjesto u domaća odmarališta, kako bi izbjegli vrućinu, gužvu i visoke cijene.
Studija EU Science Huba sugerira da bi turisti mogli češće birati hladniju klimu u sjevernoj Europi umjesto mediteranskih odredišta na vrhuncu ljetne sezone. Unatoč tome, ljeto 2024. vjerojatno će donijeti mnogo istih problema za turiste i najpopularnija europska ljetna odredišta.