.webp){kind=icon}
Kreatori monetarne politike u eurozoni svojim su odlukama na putu najvećeg udara na gospodarstvo otkako zajednička valuta postoji.
Kombinacija visokih kamatnih stopa i obuzdavanje u državnoj potrošnji prijeti gušenjem ekonomske ekspanzije i diže rizik od neugodne recesije.
Učinak dizanja stopa na troškove zaduživanja mogao bi dosegnuti vrhunac u 2024. godini sputavanjem ekonomske aktivnosti na razini od 3,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), navode analitičari za Bloomberg Economicsa. Ovisno o kretanju cijena energenata, ukidanje poticajnih mjera može taj udar dovesti i do pet posto BDP-a.
Čitaj više
ECB: Temeljna inflacija vjerojatno prošla vrhunac
ECB navodi da je vrlo fokusiran na temeljnu inflaciju i da njezino određivanje zahtjeva nešto više posla od uobičajenog načina mjerenja.
04.08.2023
Lagarde: ECB bi ponovno mogao povećati kamatne stope
Prema prosječnim procjenama ekonomista, podaci za eurozonu koji će biti objavljeni u ponedjeljak pokazat će da je inflacija u regiji u srpnju iznosila 5,3 posto.
31.07.2023
Europske banke dobro prošle stres-test za slučaj većeg gospodarskog pada
Stopa osnovnog kapitala bi pala manje kod ozbiljnog gospodarskog poremećaja no što je to pokazivao sličan test prije dvije godine.
29.07.2023
Pad gospodarskog sentimenta najavljuje probleme za eurozonu
U okviru indeksa pali su pokazatelji i za usluge i za industriju, dok su potrošačka očekivanja rasla četvrti mjesec za redom.
28.07.2023
"Opasnost je da dosadašnja otpornost ekonomije stvori osjećaj samozadovoljstva, a monetarno stezanje daje učinak s odgodom, i to snažno", tvrdi analitičar Jamie Rush koji je suautor istraživanja za Bloomberg Economics.
"Onda bi se vlade mogle naći u teškom položaju u želji da stabiliziraju gospodarstvo", dodaje.
U SAD-u Fed predviđa usporavanje rasta, no za eurozonu prognoze nisu tako optimistične. Štoviše, učinak može biti ravan onome u vrijeme dužničke krize prije više od desetljeća.
Dvojba za Europsku središnju banku (ECB) i ministre financija eurozone je može li se gospodarstvo pokazati dovoljno robusnim da izdrži stezanje monetarne politike bez recesijskog udara. Tržište opcija računa da bi donositelji odluka mogli brzo početi i smanjivati kamatnu stopu, no formalni signali iz ECB-a su da bi viši troškovi zaduživanja mogli ostati prisutni dulje vrijeme.
Dosad je eurozona izbjegla zimsku recesiju i rasla u drugom tromjesečju unatoč njemačkoj stagnaciji i padu u Italiji.
Predsjednica ECB-a Christine Lagarde priznala je da su se ekonomski izgledi na kraći rok pogoršali. U siječnju će biti 18 mjeseci od prvog povećanja kamatne stope, što bi prema uobičajenim ekonomskim pogledima trebalo biti vrijeme nakon kojega se najjače osjeti učinak mjera.
U siječnju će nakon četiri godine isteći i suspenzija fiskalnih pravila koja ograničavaju visinu duga i deficita.
Razgovori o novom okviru tih pravila još traju, a nekakvo će ograničenje sigurno ponovno biti uspostavljeno.
Iznos fiskalnih poticaja po članicama eurozone
"U idućih 12 mjeseci živjet ćemo u razdoblju kada će se najviše osjetiti učinci stezanja monetarne politike i kada će doći do fiskalnog stezanja. Da budem iskren, malo sam zabrinut", kaže Gregory Claeys iz briselskog think-tanka Bruegel.
Debata o novim fiskalnim pravilima oživjela je podjele između sjevera i juga Europe jer zemlje poput Njemačke traže ograničenja koja se aktiviraju automatski, dok druge poput Francuske traže više fleksibilnosti.
"Nema smisla imati pravila koja su podložna političkim hirovima i na kraju nikad ne funkcioniraju. Ne smije biti posebnog puta za pojedine zemlje", napisao je još prije par mjeseci njemački ministar financija Christian Lindner.
Ako se dogodi gospodarski pad, ECB će postati predmetom političkih napada, i to ne samo uoči europskih izbora u lipnju iduće godine. Središnja je banka neovisna, no napade na njezinu politiku neće biti ugodno trpjeti.
"Bit će sve teže braniti držanje kamatne stope visokom. Ako ne bude zaokreta, iduća će godina biti brutalno bolna", smatra glavna ekonomistica u londonskoj tvrtki za financijske i ekonomske analize ADA Economics Raffaella Tenconi.
Teškoću za središnje bankare predstavlja i neizvjesnost u tome kako se rast kamatnih stopa prenosi kroz gospodarstvo. Učinak će jačati kako se tvrtke bore s troškovima energije, problemima u sektoru nekretnina te slabijoj osobnoj potrošnji.
Učinak dizanja kamatne stope na BDP
"Kada su stvari u redu i pogođeni ste rastom kamatne stope, možete to lakše prevladati. Ovaj put sve može ispasti drugačije", kaže Germain Simoneau koji je čelnik financijskog odbora francuskog saveza malih poduzetnika.
Jamie Rush misli da bi najbolji scenarij za 2024. bilo usporavanje gospodarstva, odnosno u najgorem slučaju izostanak rasta, no znakovi nisu baš sjajni.
"Opasnost je da visoke kamatne stope pogode ekonomiju upravo kako modeli predviđaju, a vlade s visokim razinama duga i fiskalnim ograničenjima neće moći obaviti stabilizirajuću ulogu na kakvu smo navikli", upozorava Rush.
