ECB: Temeljna inflacija vjerojatno prošla vrhunac

Temeljna inflacija u eurozoni je vjerojatno prošla vrhunac, premda ostaje izazov odrediti njezinu točnu razinu, objavila je u petak Europska središnja banka (ECB).

Nedavno popuštanje uglavnom je vođeno industrijskom robom koja ne uključuje energiju, a čini se da je započeo i pad kod usluga, navodi ECB.

Istodobno napominje kako se sve više ističu domaći cjenovni pritisci.

ECB je prošli mjesec depozitnu kamatnu stopu digao na 3,75 posto, a predsjednica Christine Lagarde obećala je temeljitu analizu trendova do rujna, što će utjecati na daljnje odluke.

"Mjere za temeljnu inflaciju trebaju obuhvatiti općenitije i trajnije elemente razvoja situacije s cijenama uz otklon od onih volatilnih te Tako omogućiti informaciju kamo bi se opća stopa inflacije mogla usmjeriti na srednji rok", navodi ECB.

Član izvršnog odbora ECB-a na odlasku Fabio Panetta rekao je ovaj tjedan da su pritisci kod temeljne inflacije sve umjereniji, no dodao je da iskustvo govori kako temeljni rast cijena nije vodeći, već zaostajući pokazatelj.

"Temeljna inflacija danas ne govori nam puno o tome kako će se kretati opća stopa inflacije na srednji rok. Kao što su cijene energije rastom prožele ekonomiju i cijene, tako će se dogoditi i kod pada", smatra Panetta.

Nije još vrijeme za opuštanje oko inflacije

Glavni ekonomist ECB-a Philip Lane pak govori da je ECB vrlo fokusiran na temeljnu inflaciju, no priznao je da zahtjeva nešto više posla od uobičajenog kako bi se dokučilo na kojoj je razini.

On smatra da će cjenovni pritisci u eurozoni do kraja godine bitno pasti.

"Temeljna je inflacija vjerojatno došla do vrhunca u prvoj polovici godine i premda većina mjerila pokazuje da popušta, još je uvijek visoka", piše ECB.

U eurozoni su potrošačke cijene u srpnju rasle 5,3 posto na godišnjoj razini, a temeljna inflacija bila je na 5,5 posto. Ne očekuje se da te dvije brojke dođu do dva posto prije kraja 2025.

ECB preporučuje da se praćenje temeljne inflacije poprati nadziranjem drugih čimbenika koji utječu na takozvane domaće cjenovne pritiske kao što su kretanje plaća, profita i inflacijskih očekivanja.