Svaki drugi europski radnik želi raditi manje, a ne sviđaju im se ni roboti

Polovina radnika u Europskoj uniji (EU) želi manje raditi, a neki se žale i da roboti ozljeđuju ljude. Pandemija i ruska invazija na Ukrajinu duboko su promijenile EU. Radnici su nezadovoljni rastom životnih troškova, osmosatnim radnim vremenom, neravnotežom između privatnog i poslovnog života, a i zdravlje im je nakon pandemije i rata lošije.

Gotovo polovica građana EU-a želi raditi manje od standardnih 35 do 40 sati pet dana u tjednu, trećina radnika svoje poslove opisuje nekvalitetnima jer imaju više negativnih od pozitivnih strana, a uslužni sektor ima problem sa zadržavanjem radnika, piše Večernji list.

Poslodavcima neće pomoći ni roboti jer ne mogu raditi bez ljudi uz koje rade npr. u skladištima i na montažnim trakama, a već je zabilježeno nekoliko nesreća koje su skrivili roboti radeći uz ljude jer interakcija nije bila pravilno dizajnirana. Ovo su neki od rezultata anketnog istraživanja uglednog Eurofounda o životu i radu u EU-u u 2022.

Eurofound u studiji o radnim i životnim uvjetima građana, a u svjetlu rezultata istraživanja o dugom popisu negativnih stvari koje radnike vuku na dno kao što su dugi radni sati, neravnoteža između privatnog i poslovnog života i spajanje kraja s krajem, napominje da su odavno upozoravali da je jedan od načina za sprečavanje posljedica manjka radne snage u EU-u stvoriti radne uvjete koji štite mentalno i tjelesno zdravlje radnika i omogućuju im napredovanje.

Nakon pandemije, radnici su osvijestili da ne žele više raditi u tvrtkama od jutra do sutra dok im trpe privatni životi, zbog čega je došlo do fenomena "velike ostavke" ili barem razmišljanja o prestanku obavljanja manje kvalitetnih poslova. Neki sektori, osobito oni na glasu po lošim radnim uvjetima, imaju problem zapošljavanja i zadržavanja osoblja, navodi Eurofound.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar