Globalno tržište automobila već par godina bilježi negativne trendove zbog utjecaja pandemije koja je poremetila potražnju i opskrbne lance, a kad su se napokon počeli nazirati znakovi oporavka, presjekao ih je rat u Ukrajini i inflacija koja sve žešće udara na kupovnu moć građana.
Slična slika je i u Hrvatskoj, s tim da naše tržište već godinama živi na rent-a-car potražnji koja redovno obnavlja svoje flote, a dobar dio otpada i na tzv. jednodnevne registracije, odnosno vozila koja se odmah izvoze na strana tržišta. S druge strane, privatni kupci i dalje važu svaku kunu i više gledaju polovne automobile, ali ni tu nemaju sreće. Naime, nedostatak čipova i kašnjenje s isporukama novih vozila doveli su do apsurdne situacije da su "polovnjaci" počeli dobivati na cijeni, pa nam je vozni park sve stariji i opasniji.
Podaci Promocije Plus pokazuju kako je prošle godine u Hrvatskoj registrirano 45.289 novih vozila, što je 25,5 posto više nego u pandemijskoj 2020. godini (36.084). Još uvijek je to daleko od brojki iz pretpandemijske 2019., kada smo imali gotovo 63 tisuće novoregistriranih automobila, ali, sudeći po analiziranim financijskim pokazateljima, dovoljno dobro za oporavak bilanci domaćih zastupnika.
Dvoznamenkasti rast prihoda u 2021.
Prvi po prihodima je Porsche Hrvatska, zastupnik istoimenog njemačkog luksuznog brenda automobila, kao i drugih Hrvatima omiljenih "švaba", poput Audija i Volkswagena te ništa manje obljubljene Škode (i ipak ne toliko popularnog Seata). U 2021. bilježi prihode od 2,5 milijardi kuna, što je rast za 11,1 posto u odnosu na 2020., kada su zaradili 2,3 milijarde. Dobit u prošloj godini dosegla je 124,7 milijuna kuna i niža je za 15 posto u usporedbi s 2020. (146 milijuna). U usporedbi s 2019. godinom, prihodi Porschea Hrvatska niži su za oko 600 milijuna kuna, dok je dobit pala za tek 15-ak milijuna. Zapošljavali su 123 radnika u 2021. godini, od kojih je svaki u prosjeku zarađivao 13.200 kuna.
Na drugom je mjestu s prihodima od 1,5 milijardi kuna opet ponuda Volkswagenova koncerna, ali ovaj put preko tvrtke Porsche Inter Auto. Oni su u 2021. prihode digli za 22 posto (s 1,2 milijarde u 2020.), dok im je dobit u istom razdoblju narasla iz minusa od 810.000 kuna do gotovo 10 milijuna plusa. Prošla godina bila im najbolja po prihodima i dobiti, čak i u usporedbi s pretkriznom 2019. Zapošljavaju preko 320 ljudi, s prosječnim plaćama od 12.200 kuna.
Renault-Nissan Hrvatska prošle je godine uprihodio 980 milijuna kuna i time zasjeo na treće mjesto. Iako su im prihodi u 2021. rasli za 26,2 posto u odnosu na 2020. (776 milijuna), još uvijek su daleko od 2019. kada su uprihodili 1,3 milijarde kuna. Ista je priča i s dobiti, ona je u 2021. narasla za 60 posto u usporedbi s prethodnom godinom, na 12,8 milijuna kuna, no još je uvijek daleko od 26,7 milijuna iz 2019. Broj zaposlenih im je u 2021. blago pao, na 52 radnika koji prosječno primaju 9.700 kuna.
Četvrto mjesto vratit će osmijeh na lice dobrom dijelu hrvatskih menadžera, ali i Imoćanima. Tu se, naime smjestio Star Import, zastupnik Mercedesa koji je u 2021. zaradio 816 milijuna kuna, što je 30 posto više nego 2020. (627 milijuna). Još je impresivniji rast dobiti od 115 posto, s 13,4 milijuna kuna 2020. na 29 milijuna u 2021., čime su se praktički vratili na razine iz 2019. Zapošljavaju preko 80 ljudi, a prosječna im je plaća 12.000 kuna.
Zastupnik Forda i Hyundaija, Grand auto, prošle je godine zaradio 547 milijuna kuna, što je 3 posto više nego 2020. Po pitanju dobiti blago su u plusu, za 355.000 kuna, ali to je korak naprijed od 2,7 milijuna kuna minusa u 2020. Zapošljavaju preko 80 radnika s prosječnim primanjima od 9.900 kuna.
I Auto Hrvatska Automobili imali su dobru godinu, što ih je dovelo na šesto mjesto. Prihodi su im rasli za 25 posto, na 486 milijuna kuna, a dobit za 117 posto, na 8,5 milijuna kuna. Njihovih gotovo 170 zaposlenih u prosjeku zarađuje 8.500 kuna. Sudeći po financijskim pokazateljima i rezultatima prethodnih godina, Auto Hrvatska Automobili krizu nisu ni osjetili, dapače.
Emil Frey Auto Centar, koji u svojoj ponudi za svakog ima ponešto – od talijanskih Fiata i Alfa Romea, preko Mitsubishija i Peugeota pa sve do Mercedesa – prošlu je godinu završio s 483 milijuna kuna prihoda i 1,8 milijuna kuna dobiti. Prihodi su im rasli za 23 posto s 392 milijuna kuna u 2020., a dobit izgleda jako dobro u usporedbi s 3,7 milijuna kuna minusa iste godine. Paralelno s dobiti rastao im je i broj zaposlenika, za čak 42 posto, na 130 radnika koji u prosjeku imaju primanja od 10.600 kuna.
Još jedan zastupnik popularne njemačke luksuzne marke BMW, Tomić&Co., 2021. je završio s pozitivnim pokazateljima. Prihodi su rasli za 11,3 posto na gotovo 480 milijuna kuna, a dobit za čak 42 posto, na 33 milijuna kuna. Kod njih je po prihodima najbolja bila 2018. s 590 milijuna kuna, ali tada su imali tek 20 milijuna kuna dobiti. Broj zaposlenika prošle su godine smanjili za 15 posto, na 146 radnika kojima je prosječna plaća iznosila 11.500 kuna.
Ove godine opet pad
Unatoč obećavajućim rezultatima prošle godine, u prvih pet mjeseci ove godine prodaja je u Hrvatskoj opet pala, prema podacima Promocije Plus za gotovo 4 posto (na 18.419 automobila). Gledajući podatke Europske udruge proizvođača automobila (ACEA), situacija je još gora. U Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do svibnja, prema ACEA-i, registrirano 17.948 novih automobila, odnosno 6 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.
ACEA-ini podaci pokazuju dvoznamenkasti pad potražnje za novim automobilima u EU-u, za 13,5 posto, uz 3,72 milijuna novoregistriranih vozila. Primjerice, potražnja u Italiji smanjena je gotovo za četvrtinu, a u Francuskoj za šestinu. Najblaži pad bilježila je Njemačka, za 9,3 posto.
Kako je situaciju na tržištu nemoguće predvidjeti, teško je prognozirati i kako će bilance autozastupnika izgledati u ovoj godini. Potražnja jest manja, ali je i dalje prevelika za kapacitete opskrbnih lanaca. Zato se isporuka nekih novih modela čeka mjesecima pa i godinama.
No paralelno sa zagušenjem opskrbe rastu cijene, pa su profiti veći čak i uz smanjen promet.