Inflacijska kriza europske zemlje uvlači u borbu za hranu

Smanjenje poreza, ograničenje cijena i stroža kontrola obilježili su Europu u kojoj je bitka s najgorom krizom životnih troškova tijekom jednog generacijskog ciklusa daleko od kraja, a upravo je hrana najnovija žarišna točka.

Čak i s jenjavanjem ukupne inflacije, pritisak na cijene hrane i dalje je snažan. To znači da velik dio potrošnje kućanstva, koji se odnosi na tjedni izlet u dućan, ubrzano postaje sve skuplji. Uzmimo samo jedan primjer – šećer – prošlog je tjedna dosegnuo najvišu točku u više od desetljeća.

Na vladama je da hitno djeluju s obzirom na to da je pritisak inflacije već doveo do toga da mnoge obitelji jedva spajaju kraj s krajem, što je dovelo do štrajkova i prosvjeda diljem Europe, gdje radnici zahtijevaju veće plaće.

Skuplja hrana mogla bi dodatno pogoršati nezadovoljstvo u društvu i raspiriti veće frustracije prema vlastima. Povrh toga, iznenađujuće smanjenje proizvodnje nafte od kartela OPEC+ za vikend gura cijene nafte naviše i tako prijeti poticanju troškova domaće energije i inflacije.

U nekim dijelovima eurozone cijene hrane rastu tempom kakav nije viđen u poslijeratnoj povijesti, kaže viši ekonomist grupe Rabobank Maartje Wijffelaars. Prošlotjedni podaci pokazali su da je inflacija u eurozoni u ožujku usporila na 6,9 posto. U Francuskoj je usporila na 6,6 posto. No rast cijena hrane ubrzao se na oko 16 posto. Slična je priča u Njemačkoj, gdje je inflacija hrane iznad 20 posto.

Cijene hrane rastu ubrzano, više nego ikad dosad

To više europskih vlada potiče da pojačaju mjere kako bi zaustavile tempo povećanja cijena, što je uobičajena politika za zemlje s nižim prihodima. Portugal je ukinuo poreze na bitne artikle, dok je Francuska tjerala supermarkete da poduzmu udar na marže, a Švedska uvela pojačani nadzor trgovaca s mješovitom robom.

"Ne biste vjerovali da će se to dogoditi Europi, ali cijene hrane koje rastu 15 do 20 posto, za neke prehrambene artikle čak i više, vlasti čine sve nervoznijima", rekao je Angel Talavera, voditelj europske ekonomije u Oxford Economicsu, pa dodao: "Inflacija hrane zaista je štetna, a posebno zbog budućih izbora. Ljude to itekako ljuti."

Borba protiv inflacije hrane složenija je od intervencija na reguliranijim tržištima energije. Više je čimbenika dovelo do povećanja cijena, od suša i poremećaja u trgovinskim tokovima do troškova gnojiva i bolesti poput ptičje gripe. Povrh toga, viši troškovi energije, kao i rada, dodatno opterećuju  proizvođače i uzgajivače hrane.

Evo glavnih mjera ciljanja cijena hrane koje su poduzele europske vlade posljednjih mjeseci:

Smanjenje poreza

Cijena hrane u Portugalu raste više od 20 posto na godišnjoj razini te će privremeno ukinuti porez na dodanu vrijednost na košaricu osnovnih namirnica. To je posljednja zemlja koja je poduzela takve mjere nakon što su isto napravile Poljska i Španjolska.

U Španjolskoj su porezne mjere obuhvatile osnovne namirnice kao što su kruh i maslinovo ulje. No one nisu bile dovoljne da zaustave neumorni rast cijena. To je pritisak na premijera Pedra Sancheza, koji se do kraja godine suočava s izborima. Njegov manji koalicijski partner, krajnje lijeva stranka Unidas Podemos, pozvala je na ograničenje cijena hrane i smanjenje poreza za 14 posto na 20 osnovnih artikala.

Poljska planira zadržati svoj nulti porez na hranu do kraja prve polovice ove godine, a mogla bi ga i produžiti. Talijanska vlada razmatra smanjenje poreze na osnovne namirnice kao što su tjestenina, kruh i mlijeko.

Ograničenje cijena

Ograničenje cijena hrane agresivna je intervencija koju mnoge vlade ne žele provesti, a uvijek postoji rizik da bi se mjera mogla obiti o glavu, ugleda li se na primjer Mađarske, koja je početkom 2022. godine uvela ograničenje, no inflacija na cijenu hrane od tada je ubrzala za gotovo 50 posto.

Ograničenje cijena značilo je da su mali trgovci morali prodavati određenu robu s gubitkom, ali da bi to kompenzirali povećavali su cijene drugih proizvoda.

Mađarski premijer Viktor Orbán rekao je prošlog tjedna da su ti koraci pomogli u borbi protiv inflacije, ali je priznao da su umjetna intervencija koja se dobro ne reflektira na zalihe. Međunarodni monetarni fond prošlog je mjeseca kritizirao mjere koje usporavaju povećanje cijena kao neoptimalne jer su skupe i pogoduju čak i onima kojima to zapravo nije potrebno. Ciljani novčani transferi najisplativiji su način ublažavanja tereta ranjivih kućanstava, izjavili su ekonomisti u radnom dokumentu.

Poskupljenja hrane u Europi nadmašuju ukupnu inflaciju

Maloprodajni pritisak

Izazov za mnoge vlade je kako zaštititi potrošače bez narušavanja tržišta. U Francuskoj su skokoviti troškovi hrane pomogli da inflacija u veljači dosegne rekord, što je dodatno ulje na vatru za predsjednika Emmanuela Macrona.

Njegova je vlada sa supermarketima dogovorila da na osnovnim sniženim namirnicama prikažu  povoljne cijene naljepnicom u bojama nacionalne zastave. Procjenjuje se da će kompanije tijekom tri mjeseca pretrpjeti pad marže u iznosu od nekoliko stotina milijuna eura.

Portugalska socijalistička vlada također radi s trgovcima na malo i proizvođačima hrane kako bi pokušala sniziti cijene. Iz Modelo Continentea, najvećeg lanca supermarketa u zemlji, izrazili su spremnost prihvatiti niže marže kako bi apsorbirali neka od povećanja koja su prisilila kupce da smanje potrošnju.

Stroži nadzor

S obzirom na to da su potrošači pritisnuti, dok mnoge kompanije ostvaruju dobiti, optužbe su sve veće da teret od inflacije pada na leđa potrošača.

U Portugalu su lanci supermarketa bili na meti inspekcija cijena, a Španjolska je započela mjesečne sastanke s trgovinama, prijevozničkim kompanijama i uzgajivačima hrane kako bi osigurala da smanjenje poreza rezultira nižim cijenama za potrošače.

U Švedskoj su trgovci mješovitom robom suočeni s pojačanim nadzorom nakon što su podaci pokazali da cijene hrane rastu najbržim tempom od početka 1950-ih. To je potaknulo apele na ograničavanje cijena, a tri najveća trgovca hranom pozvana su na razgovor s državnom ministricom financija.

Vlada će povećati financiranje nadzora tržišnog natjecanja za tri trgovca s prehranom koja dominiraju s gotovo 90 posto trgovina u Švedskoj.

Norveška poduzima slične poteze te je najavila da će nadzor tržišnog natjecanja dobiti veće ovlasti intervenirati tamo gdje uoči probleme s konkurencijom.

 

--- Napisano uz pomoć Jeremyja Diamonda, Rodriga Orihuele, Otta Ummelasa, Jonasa Ekbloma, Toma Halla, Henriquea Almeide, Joaoa Lime, Williama Horobina, Niclasa Rolandera, Piotra Skolimowskog, Alonsa Sota i Zoltana Simona