Da je Republika Hrvatska tvrtka, investitori bi bili zabrinuti. Država je u deficitu gotovo 15 milijardi kuna, a dužna je 294 milijarde kuna, što je 5,4 posto više u odnosu na 2020. Takvom skoku duga doprinijeli su slabiji prihodi i rast rashoda državnog proračuna, ali i uvrštavanje obaveze po zajmu iz 1956. godine u dug, stoji u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna za 2021. godinu.
Prema izvještaju koji je s uvjetnim mišljenjem Državni ured za reviziju u utorak dostavio Hrvatskom saboru, u prošloj su godini ukupni prihodi državnog proračuna iznosili 154 milijarde kuna, a rashodi 169 milijardi kuna.
Dug državnog proračuna porastao je za 15 milijardi kuna u odnosu na 2020. godinu, a jedan od glavnih uzroka tome bio je zajam iz 1956. godine koji je odobren Narodnoj banci Jugoslavije. Hrvatska je 1996. temeljem Sporazuma s Vladom Savezne Republike Njemačke o preuzimanju i reprogramiranju vanjskog duga preuzela dio tog duga u iznosu od gotovo 35 milijuna eura.
Državni zavod za statistiku
Investitori bi se zasigurno namrštili i kod podatka kako je u protekloj godini izdano 13 državnih jamstava u visini od 48 milijardi kuna. Kad se ta jamstva zbroje kao potencijalne obaveze, proračunski dug penje se na 343 milijarde kuna. Potencijalni dodatni troškovi za državu uz jamstva su i sudski sporovi, koncem 2021. njihova je ukupna vrijednost iznosila 24 milijarde kuna.
Pridoda li se tome još jedna neuralgična točka proračuna – zdravstveni sustav, malo je reći da stvari ne idu nabolje. Obveze bolničkih zdravstvenih ustanova prošle su godine iznosile 10,37 milijardi kuna, od kojih je 3,5 milijardi dospjelo. U samo godinu dana obveze u zdravstvu porasle su za milijardu kuna i bile 10,9 posto više nego pandemijske 2020. godine.
Objavljeni su i porazni rezultati kako je do kraja prošle godine iskorišteno svega 3,4 posto od raspoloživih 7,5 milijardi kuna pomoći iz Fonda solidarnosti Europske unije za sanaciju šteta od potresa. Štoviše, za potres iz ožujka 2020. godine rok iskoristivosti sredstava istječe za dva dana, 17. lipnja, dok će za sanaciju potresa iz prosinca 2020. isteći 20. lipnja iduće godine. Dotad bi bilo i više nego poželjno iz tog Fonda iskoristiti više od 258 milijuna kuna, koliko je prošle godine iskorišteno.
Revizori su izdali izvještaj s uvjetnim mišljenjem jer su utvrdili propuste pri evidentiranju premija na obveznice, tečajne razlike i pojedine primitke, a bilo je prigovora i na jasnoću proračunskog računovodstva i izvještavanja. Državna revizija izdala je za utvrđene nepravilnosti i propuste 24 naloga i preporuke za povećanje transparentnosti pri korištenju proračunskih sredstava.
.webp){kind=icon}
