Ulagači zbog političke krize u BiH kapital preusmjeravaju u druge zemlje

Posljednjih godina Bosna i Hercegovina bilježi rast stranih investicija. Sektori u kojima je zabilježeno najviše izravnih stranih ulaganja u BiH su proizvodni sektor, bankarstvo i ostale financijske usluge, trgovina, telekomunikacije, posredovanje u prometu nekretnina, usluge, građevinarstvo, turizam i transport.

Iako BiH ima značajan potencijal za investiranje, strani investitori suočavaju se s brojnim izazovima i preprekama na čije rješavanje čekaju godinama. Uz to, politička nestabilnost jedan je od čimbenika koji značajno utječe na priljev stranih investicija u BiH, a trenutna retorika i govor mržnje narušavaju imidž BiH i odvraćaju investitore.

Prema trenutno dostupnim preliminarnim podacima Centralne banke BiH, trend rasta stranih ulaganja u BiH nastavljen je i u prvom kvartalu 2024. godine. Tako je zabilježen rast vrijednosti stranih investicija od četiri posto u usporedbi s istim kvartalom prošle godine.

Gledajući prošlu godinu, najviše izravnih stranih investicija u devet mjeseci 2023. godine bilo je u financijske uslužne djelatnosti, zatim u proizvodnju koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, te u proizvodnju i opskrbu električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom.

"Postoji stalni interes investitora za ulaganja u BiH. Strane investitore najviše motivira da ulažu u BiH potencijal domaćeg tržišta, zatim iskustva i tradicija koju BiH ima u određenim granama industrije, njezin geografsko-strateški položaj, te postojeći resursi i logistika", izjavila je za Bloomberg Adriju Sanja Miovčić, izvršna direktorica Vijeća stranih investitora BiH (FIC).

Postoji stalni interes investitora za ulaganja u BiH, kaže Miovčić | PKRS

Međutim, činjenica je da privlačenje stranih investitora i zadržavanje njihovih ulaganja u određenoj zemlji zahtijeva razumijevanje njihovih potreba i očekivanja, te stvaranje povoljnog poslovnog okruženja. Predvidljivost, stabilnost i sigurnost, kao i smanjenje rizika za realizaciju investicija, neki su od osnovnih preduvjeta za donošenje investicijskih odluka. Istraživanja su pokazala da zapaljiva politička retorika i govor mržnje ozbiljno štete imidžu BiH i investicijskoj klimi.

"Politička kriza u BiH značajno utječe na privlačenje stranih investicija. Strani investitori teže stabilnim i predvidljivim tržištima, a trenutna situacija u BiH stvara okruženje visoke nesigurnosti koje odvraća investicijske projekte i preusmjerava kapital u druge zemlje", rekla je Miovčić.

Nedostatak radne snage

Pojašnjava da su konkretni investicijski projekti u infrastrukturnom i energetskom sektoru već pogođeni tom nestabilnošću, što dodatno pogoršava ekonomske perspektive zemlje.

"U Vijeću stranih investitora nemamo konkretne informacije o povlačenju investitora uslijed negativnog imidža zemlje i retorike koja ukazuje na mogućnost izbijanja sukoba, ali je činjenica da investitori koji su planirali ulaganja u BiH često preusmjeravaju svoja sredstva u druge zemlje u regiji koje nude kvalitetnije poslovno okruženje i povoljnije uvjete", dodaje.

Jedan od čimbenika koji je proteklih godina privlačio strane investicije bila je kvalificirana radna snaga. Postavlja se pitanje koliko je to danas značajan čimbenik s obzirom na nedostatak radnika u BiH.

"Iskreno rečeno, počinjemo se suočavati s nedostatkom radne snage u posljednje dvije-tri godine. Kako domaće tako i strane tvrtke imaju određenih poteškoća u pronalasku određenih profila profesija", izjavila je za Bloomberg Adriju Jasmina Penava, viša savjetnica za odnose s javnošću Agencije za promociju stranih investicija BiH (FIPA).

Dodaje da nadležna tijela nastoje riješiti tu problematiku tako da se radna snaga na različite načine stimulira kako bi ostala u zemlji, međutim za konkretnije rezultate potrebno je više vremena.

Miovčić ističe da je zabrinjavajuća činjenica da se BiH iz godine u godinu suočava s odlaskom radno sposobnog i najproduktivnijeg stanovništva, pretežno u zemlje zapadne Europe. Demografske migracije trenutno su najveći izazov s kojim se suočavaju i mnogo veće ekonomije u Europi. Naglašava da je ljudski potencijal najvažniji i najbolji bosanskohercegovački resurs, najbolja i najveća bosanskohercegovačka prilika, te da sve aktualne i buduće politike treba usmjeriti na zadržavanje i korištenje tog kapaciteta.

"Izgleda da jedno uvjetuje drugo, odnosno ne možemo privući kvalitetne strane investitore ako nemamo kvalitetne domaće kadrove. S druge strane, privlačenjem većeg broja investitora širimo gospodarsku bazu, što dovodi do novih zapošljavanja i posljedično ublažava negativni demografski trend", ističe.

Isti izazovi godinama

Osim nedostatka radne snage, strani investitori, ali i domaći poduzetnici suočavaju se godinama s istim problemima, koji se prije svega ogledaju u neučinkovitoj administraciji, potrebi poreznog rasterećenja, neusklađenosti propisa i sporosti sudova.

"Čak i kada postoje dobra zakonska rješenja, ponekad ili vrlo često se ne provode u praksi, pa se i strani i domaći investitori i poduzetnici, ali i građani svakodnevno susreću s problemima kada institucije zbog svoje složenosti i nedovoljno učinkovitog birokratskog aparata počnu različito tumačiti određene propise ili prebacivati nadležnosti", ističe Miovčić.

Neophodno porezno rasterećenje | Depositphotos

Također, vrlo često nailaze na propise koji nisu usklađeni na samom teritoriju BiH, a koji nisu u skladu sa zakonodavstvom EU-a niti sa zemljama u okruženju. Predvidljivost poreznog okvira od iznimne je važnosti kako za potencijalne tako i za investitore već prisutne u BiH. Također, predugo čekanje dozvola i odobrenja za rad glavni su razlog zašto većina investitora zaobilazi BiH. S obzirom na to da su to problemi na koje se upozorava godinama i za koje su domaći i strani poduzetnici ponudili rješenja, postavlja se pitanje koliko se poruke gospodarstva čuju i koliko su vlasti na svim razinama otvorene prema rješenjima koja poduzetnici predlažu.

"Kao partneri institucijama možemo i očekujemo da se naše preporuke uvaže i postanemo dio promjena za oporavak domaće ekonomije", ističe Miovčić.

Dodaje da su vlade i ministarstva s kojima surađuju izrazili želju i spremnost da se njihove preporuke provedu što prije. Međutim, velika podijeljenost nadležnosti na mnogobrojnim razinama dovodi do toga da je neke zamisli jednostavno teško provesti jer nije jasno tko treba obaviti određeni posao.

"Neke preporuke su zaista provedene jako brzo, dok druge stoje već godinama. Svjedoci smo i toga da su mnogobrojni zakoni prošli kompletnu proceduru usvajanja, ali se godinama čeka na njihovu provedbu", naglašava Miovčić.

Tijekom pandemije koronavirusa i poremećaja u lancima opskrbe govorilo se o nearshoringu i prilikama koje BiH u tom segmentu može iskoristiti. BiH je iznimno atraktivna destinacija, a globalna kretanja svakako idu u prilog bosanskohercegovačkim tvrtkama i predstavljaju ozbiljnu priliku za preraspodjelu proizvodnje.

"Ima prostora da se još mnogo toga učini, ali bilježimo pozitivne rezultate i na tom polju. Neki od primjera nearshoringa su: Energy Financing Team (EFT), China National Technical Import and Export Corporation, Vjetroelektrane Dah Planine, CCSC Technology Group, Greenstat", navodi Penava.

Miovčić dodaje da je zabilježen primjetan porast interesa za BiH kao lokaciju za poslovanje, u smislu jačanja partnerskih tvrtki, kao i otkupa postojećih tvrtki od velikih korporacija.

"Zaključila bih da nam i po pitanju nearshoringa nedostaje državni strateški pristup kada je riječ o promociji destinacije i potencijala", rekla je.

Pregovori s EU-om

Ipak, očekivanja za ostatak godine optimistična su te se s obzirom na to da postoji stalni interes za ulaganja u BiH očekuje povećan priljev stranih investicija. Bitno je istaknuti da velik postotak investicija svake godine dolazi upravo od reinvestirane dobiti postojećih tvrtki. Na sve to ne treba zaboraviti da bi većina stranih investitora preporučila BiH za investiranje jer je čak 92 posto članica FIC-a spremno preporučiti BiH kao destinaciju povoljnu za ulaganja drugim stranim investitorima.

Jedna od pozitivnih okolnosti je i zeleno svjetlo EU-a za otvaranje pregovora s BiH, posebno ako uzmemo u obzir da Bosni i Hercegovini najviše investicija dolazi upravo iz zemalja EU-a.

Fena

"EU-ove integracije jasan su znak stabilnosti i reformskih procesa koji će se provoditi kroz usklađivanje gospodarskih kriterija te učiniti BiH sigurnijom i atraktivnijom lokacijom za potencijalne investitore", naglašava Miovčić.

Ipak, za veći priljev stranih investicija BiH mora raditi na stvaranju stabilnog, predvidljivog i pozitivnog poslovnog okruženja. Neophodno je prije svega porezno rasteretiti gospodarstvo i rad, odnosno smanjiti porezna opterećenja na rad i parafiskalne namete, potom osigurati pravnu sigurnost te staviti fokus na budućnost i gospodarski razvoj.

"Također, moraju se osmisliti specifične politike kako bi se pružile veće prilike i nade mladima i nezaposlenom stanovništvu, počevši od reforme obrazovnog sustava koji bi bio usklađen s potrebama na tržištu te koji bi osigurao kvalitetnije obrazovanje i stručno osposobljavanje", zaključuje Miovčić.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar