Hrvatska u svojem procesu uvođenja eura broji "sitno", a nakon jučerašnje odluke Vijeća za ekonomske i financijske poslove (Ecofin), poznati su svi detalji tog puta. Kako je Hrvatska najveći vanjskotrgovinski partner BiH, ovakva odluka mogla bi imati dalekosežne posljedice po bosanskohercegovačku ekonomiju.
"Drastične promjene ne očekujem, ali nešto će se sigurno mijenjati", kaže za Bloomberg Adriju šef Katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, Željko Šain. Tvrdi da ne očekuje ništa spektakularno.
"Nekih posljedica će biti jer ulazak Hrvatske u Europsku monetarnu uniju znači podvrgavanje njenoj monetarnoj politici, politici Europske centralne banke (ECB). Pravila koja daje ECB primjenjivat će se i u Hrvatskoj, bez iznimki. Neke drastične promjene neće se osjetiti u BiH jer je naša konvertibilna marka vezana za euro. To je relacija koja sada samo mijenja oblik i učvršćuje neki drugi oblik vezan za odnos marke i kune koji je do sada bio", navodi.
Moguće se posljedice naziru iz povijesti sličnih procesa, ulazaka drugih zemalja u monetarnu uniju.
"Može se očekivati da se ipak cijene roba i usluga u Hrvatskoj malo povećaju jer je to iskustvo drugih država koje su s nacionalnih valuta prelazile na euro. Što bi se kolokvijalno kazalo – cijene se potiho korigiraju naviše. To će se onda odraziti na našu vanjskotrgovinsku razmjenu, i u sferi uvoza i u sferi izvoza", zaključuje Šain.
BAMEUR:CUR
BAM
0,5113 EUR
vrijednost na početku trgovanja
0,5113
posljednja zaključna vrijednost
0,5113
promjena od početka godine
0,373%
dnevni raspon
0,00 - 0,00
raspon u 52 tjedna
0,50 - 0,52
Obujam trgovinske razmjene s Hrvatskom u 2021. godini iznosio je 5,4 milijarde konvertibilnih maraka (KM). Izvoz je iznosio 1,9 milijardi KM, okvirno oko pet posto ukupnog BDP-a BiH, a uvoz je iznosi oko 3,5 milijardi KM. Rast cijena u Hrvatskoj poskupljivao bi uvoz iz Hrvatske u BiH, a taj je proces komplementaran trenutnom rastu cijena koji se prema posljednjim podacima mjeri inflacijom od 14,4 posto.
Veći će problem od uvođenja eura biti ulazak Hrvatske u Schengen i definiranje graničnih prijelaza, kaže za Bloomberg Adriju Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.
"Još uvijek je teško procjenjivati vanjskotrgovinsku razmjenu, ona ne bi trebala biti narušena prelaskom na euro. Sve zemlje koje su prešle na euro imale u blagi rast cijena, ali dugoročno se to stabilizira. Postoje neke robe koje mi uvozimo iz Hrvatske koje ovdje imaju svoju tržišnu nišu i takve su konstelacije snaga na tržištu i pozicije da se to ne bi trebalo narušiti", izjavio je Egrlić.
Hrvatskoj je odobreno uvođenje eura od početka iduće godine. Službeni tečaj je 7,53450 kuna za jedan euro, nije se promijenio u odnosu na onaj koji je važio tijekom sudjelovanju Hrvatske u Europskom tečajnom mehanizmu ERM II. Formalno to je i posljednji europski korak, a Hrvatskoj sada ostaje u praksi odraditi većinu posla.