Kad se Slovenci iduće godine upute na šoping u Zagreb ili za vikend na izlet do nekog mjesta u Istri ili Dalmaciji, više neće više morati preračunavati jesu li im kava, pivo ili pržene lignje skuplji nego u domovini. S prvim siječnjem 2023. Hrvatska postaje 20. članica eurozone i zajednička europska valuta postat će redovno sredstvo plaćanja.
Slovenija je prva među članicama primljenima u Europsku uniju 2004. godine već 2007. prihvatila euro. Možda bi hrvatski donositelji odluka i građani mogli ponešto naučiti iz slovenskih izazova za vrijeme prelaska na novu valutu?
Bloomberg
Vijeće Europske unije 11. je srpnja 2006. odobrilo slovensku molbu za ulazak u eurozonu 2007. godine. Time je 1. siječnja 2007. godine euro postao legalno sredstvo plaćanja. Dio Slovenaca možda se sjeća kako je u prvim minutama poslije ponoći ministar financija Andrej Bajuk iz bankomata Nove ljubljanske banke u središtu Ljubljane podigao prve euronovčanice. Događaj je, barem medijski, zasjenio i proslavu Nove godine.
Zbogom tolar, dobro došao euro
Tečaj je bio definiran na 239,64 tolara za jedan euro. Od 15. siječnja 2007. godine u Sloveniji je bilo moguće plaćati samo novčanicama i kovanicama eura. Banka Slovenije objavila je kako se kovanice tolara unutar same banke mogu mijenjati još jedno desetljeće, odnosno do 3. siječnja 2017. godine, dok za novčanice nema vremenskog ograničenja.
Bloomberg
"Kad smo dobili euro, sve je jako poskupjelo, ne iznenada, već kroz vrijeme. Najskuplji kruh bio je recimo 150 do 200 tolara, takav kruh danas košta 3 eura i više", kazao je 45-godišnji Saša iz Novog Mesta, koji nije htio otkriti svoje prezime. "Kad si tada išao van s prijateljima, bilo ti je dovoljno tisuću tolara i lako si mogao počastiti cijelu ekipu. Danas s pet ili šest eura nikamo ne odeš, možda imaš za dvije pive", rekao je u telefonskom razgovoru Saša, koji je oženjen te se bavi računalima i programiranjem.
Hrvatski će trgovci od 5. rujna cijene morati prikazivati u kunama i eurima, kako su prošli mjesec rekli premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić. Ta će obaveza vrijediti do kraja 2023. godine. Poduzeća i trgovci koji to budu htjeli cijene će dvojno moći označavati i ranije, nakon što konačan tečaj eura početkom ljeta postane fiksan.
"Mi radije kupujemo u Zagrebu nego u Ljubljani, iako je malo dalje", rekao je Saša iz Novog Mesta. "Kad uđeš u trgovinu, kupiš što trebaš, pa platiš karticom ili gotovinom, zato mislim da se njihovim uvođenjem eura ništa posebno neće promijeniti", rekao je. "Novac je novac i kad ga potrošiš, imaš ga manje. To je sva mudrost."
Kuna već sad tijesno vezana uz euro
Hrvatska neće puno izgubiti, osim što će se odreći nadzora i predati ga Europskoj središnjoj banci. Tečaj kune ionako je dosad bio tijesno vezan uz euro te je Hrvatska "najeuroiziranija" članica Europske unije izvan eurozone, kako je rekao premijer Plenković. Uvođenje eura banke će koštati oko milijardu eura godišnje zarade izgubljene na provizijama pri razmjeni valute, ali i smanjiti rizike valutne trgovine te povećati stabilnost financijskog sistema, ocijenili su u Hrvatskoj udruzi banaka.
Bloomberg
"Strah od dizanja cijena pri promjeni valute svakako ostaje, premda su u mojoj procjeni ti strahovi pretjerani", rekao je u telefonskom razgovoru za Bloomberg Adriju Igor Masten, profesor monetarne politike na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani. "Hrvatska je još od ulaska u Europsku uniju pod sigurnim nadzorom europskih institucija i tu ne možemo očekivati velike promjene. Većina banaka u Hrvatskoj u inozemnom je vlasništvu i zato su već neko vrijeme spremne za uvođenje nove valute."
Među članicama EU-a, zajedničku valutu nemaju Danska, Švedska, Poljska, Češka, Mađarska, Rumunjska, Bugarska i Hrvatska. Pritom su sve države osim Danske dužne u nekom trenutku uvesti euro, a trenutno su osim Hrvatske za to zainteresirane samo Rumunjska i Bugarska.
Zeleno svjetlo Vijeća EU-a
Čelnici država članica Europske unije 24. su lipnja na zasjedanju u sklopu Vijeća EU-a potvrdili ulazak Hrvatske u eurozonu. Zaključak koji je Europska komisija predložila je na temelju hrvatskog ispunjenja svih potrebnih uvjeta bio potvrđen.
U izjavi koju nakon svakog zasjedanja izdaje, Vijeće EU-a objavilo je kako će, u svjetlu zaoštrenih ekonomskih uvjeta, nastojati osnažiti i produbiti bankovne unije i one tržišta kapitala.
"Hrvatima ne bih preporučio uvođenje eura iz istih razloga koje smo doživjeli u Sloveniji", još je rekao Saša iz Novog Mesta. "Poskupljenja vjerojatno neće biti tako vidljiva, ali samo privremeno, no sigurno će biti poskupljenja, i to znatnih, svakako će ih biti."
.webp){kind=icon}
