Kako će uvođenje eura u Hrvatskoj utjecati na srpsko tržište

Hrvatska je u utorak dobila zeleno svjetlo za uvođenje eura od siječnja iduće godine, a zemlja se ubrzano sprema i za ulazak u Schengen. I dok najmlađa članica EU-a samo utvrđuje svoju poziciju u savezu, Srbija se, barem prema istraživanju javnog mnijenja, sve više udaljava od te ideje. No veliki dio trgovine i poslovanja između Srbije i Hrvatske, prema riječima analitičara i onih koji posluju u obje zemlje, ovaj prelazak ne bi trebao ni osjetiti.

Robna razmjena između Srbije i Hrvatske godinama jača te je prošle godine iznosila 1,337 milijardi eura, što predstavlja rast od 268,3 milijuna eura, odnosno oko 25 posto više u odnosu na 2020. godinu, prema podacima srpskoga republičkog statističkog zavoda. Trend se nastavio, pa je u prvom tromjesečju ove godine razmjena zabilježila rast od 38,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Hrvatska je 14. po veličini vanjskotrgovinski partner Srbije, prema podacima Privredne komore Srbije (PKS).

Iz Atlantic grupe za Bloomberg Adriju kažu kako uvođenje eura u Hrvatskoj neće imati nikakvog posebnog efekta na njihovu konkurentnost u Srbiji, niti će se cijene u Srbiji zato mijenjati.

"Hrvatska je visoko 'euroizirana' država u kojoj građani još uvijek više štede u eurima nego u kunama te su svi sektori gospodarstva većim dijelom zaduženi u stranoj, a ne u domaćoj valuti. Udio deviznog javnog duga Hrvatske veći je od 70 posto. Najveća prednost koju ćemo dobiti od uvođenja eura je ukidanje valutnog rizika koji je izrazito prisutan zbog zaduženosti u devizama", objašnjava Neven Vranković, potpredsjednik Atlanitic Grupe za korporativne aktivnosti.

I hrvatski je ministar financija na odlasku Zdravko Marić ranije ovog mjeseca obećao učiniti sve kako euro ne bi donio nova poskupljenja.

Bloomberg Adria

Mate Jelić, analitičar iz Erste banke, kaže kako uvođenje eura u Hrvatskoj ne bi trebalo osobito negativno utjecati na postojeće trgovinske odnose sa Srbijom, budući da spomenute zemlje ni dosad nisu koristile istu valutu.

"Promatrano iz aspekta Srbije, mogući su i određeni pozitivni efekti, budući da su zemlje eurozone, čijem prostoru Hrvatska pristupa, među najznačajnijim trgovinskim partnerima Srbije. Nadalje, s obzirom na izuzetno stabilan devizni tečaj eura i srpskog dinara, koji u Srbiji održava Narodna banka Srbije, praktično su eliminirani tečajni rizici", kaže Jelić za Bloomberg Adriju.

Rast cijena hrvatskih proizvoda plasiranih na tržištu Srbije ne očekuju ni trgovci, ni bankari jer, prema Jelićevim riječima, Hrvatska ni dosad nije prakticirala politiku deprecijacije domaće valute radi kratkoročnog povećanja konkurentnosti svojih dobara, već je kroz dugi niz godina tečaj kune održavala stabilnim u odnosu na euro.

Određeni manji troškovi

Iz Atlantic grupe kažu kako će određeni manji troškovi u vezi s prelaskom na euro biti zanemarivi u odnosu na pogodnosti koje će ova srednjoeuropska zemlja steći ulaskom u eurozonu.

"Svakako prelazak na euro donosi i određeni trošak za svaku kompaniju, tako i za Atlantic grupu, ali on je jednokratnog karaktera (prilagođavanje softvera) i u usporedbi s pogodnostima smanjenih kamatnih stopa zapravo je zanemariv", objašnjava Vranković.

Bloomberg

Za Hrvatsku, prema riječima analitičara, prelazak na euro doprinijet će boljoj percepciji rizičnosti države, a posljedično i kompanije, što će između ostalog utjecati na smanjenje kamatnih stopa, tj. povoljnije zaduživanje svih sektora hrvatskog gospodarstva.

"Nestat će neizvjesnost kretanja valutnog tečaja, kao i troškovi prisutni zbog zamjena valuta, te će se lakše uspoređivati cijene, što je posebno važno zbog turističkog značaja Hrvatske. Također, ulaskom u europodručje, Hrvatska će poput ostalih država koje se koriste eurom imati pristup sredstvima Europskog mehanizma za stabilnost (ESM), koji pruža pomoć u uvjetima krize", zaključuje Vranković.