.webp){kind=icon}
Narodna banka Srbije (NBS) danas je radi ublažavanja inflatornih pritisaka uzrokovanih "svjetskim cijenama energenata, primarnih poljoprivrednih proizvoda i industrijskih sirovina, otežanim transportom i snabdijevanjem" referentnu kamatnu stopu odlučila podići na 2,75 posto.
"Donošenjem današnje odluke očuvan je kontinuitet u aktualnom procesu zaoštravanja monetarnih uvjeta. Umjerenijim povećanjem referentne kamatne stope nego prethodnih mjeseci, NBS nastavlja reagirati na inflatorne pritiske, pri tom u obzir uzimajući očekivane efekte dosadašnjeg povećanja restriktivnosti monetarne politike i istovremeno vodeći računa o važnosti kontinuiteta ekonomskog rasta", navodi se u priopćenju NBS-a.
Izvršni je odbor procijenio kako je potrebno povećanjem referentne kamatne stope dodatno pooštriti monetarne uvjete na domaćem tržištu radi ograničavanja sekundarnog efekta na inflacijska očekivanja i osiguravanja kolovoskog pada inflacije.
Čitaj više
Središnja banka Srbije očekuje temeljnu inflaciju do 8 posto
Sankcije Rusiji i promjene cijena hrane mogle bi utjecati na promjenu projekcija NBS-a, a tu je i pitanje moguće izmjene uvjeta prema kojima Rusija toj zemlji isporučuje plin.
21.06.2022
Guverner Vujčić upozorio na mogućnost recesije u 2023.
Najveći rizik nisu ni inflacija ni kamatne stope, recesija bi mogla zaprijetiti ako dođe do prestanka isporuke plina.
03.07.2022
Građani smatraju da hrvatskoj ekonomiji prijeti katastrofa
Anketa HNB-a pokazuje izražen pesimizam potrošača. Indeks potrošačkih očekivanja na najnižoj je razini od kraja 2012. godine.
01.07.2022
"Narodna banka Srbije održavanjem relativne stabilnosti tečaja dinara prema euru također u značajnoj mjeri doprinosi ograničavanju efekata prelijevanja rasta uvoznih na domaće cijene", piše u obrazloženju odluke NBS-a.
Inflacija i projekcije
Godišnja razina inflacije u Srbiji u je svibnju iznosila 10,4 posto, od čega su s oko dvije trećine i dalje pridonosile cijene hrane i energije. Rast uvozne inflacije odrazio se i na rast temeljne svibanjske inflacije (ukupna inflacija bez cijena hrane, energije, alkohola i cigareta) od 6,3 posto na godišnjoj razini.
"Ova mjera inflacije, na koju mjere monetarne politike imaju veći utjecaj, i dalje je dosta niža od ukupne inflacije, ali i od temeljne inflacije u zemljama regije s istim režimom monetarne politike. Osim očuvane relativne stabilnosti deviznog tečaja, važan faktor niže temeljne inflacije jesu i srednjoročna inflacijska očekivanja financijskog sektora, koja su se nastavila kretati u granicama cilja", objašnjavaju iz središnje banke.
Bloomberg
Prema ocjeni Izvršnog odbora, inflacija bi se u drugoj polovici iduće godine trebala vratiti u granice cilja (tri plus/minus 1,5 posto), čemu će pridonijeti efekti dosadašnjeg zaoštravanja monetarnih uvjeta.
"U smjeru ublažavanja inflatornih pritisaka, kratkoročno će djelovati i efekti ekonomskih mjera Vlade usmjereni na ograničenje cijena osnovnih životnih namirnica i energenata na domaćem tržištu. Dolazak nove poljoprivredne sezone rezultirao je blagim smanjenjem cijena povrća na domaćem tržištu u svibnju, a taj bi se trend trebao nastaviti. Pod pretpostavkom prosječne poljoprivredne sezone, kao i nižih svjetskih cijena primarnih poljoprivrednih proizvoda, u narednom razdoblju se očekuje slabljenje troškovnih pritisaka i u proizvodnji ostale hrane na domaćem tržištu", navode iz NBS-a.
U projekcijama za iduće dvije godine očekuje se i postupno slabljenje efekta rasta svjetskih cijena primarnih proizvoda, energenata i više uvozne inflacije, što je u skladu s projekcijama relevantnih međunarodnih institucija i s tržišnim očekivanjima.
Američki Fed je u lipnju povećanjem referentne kamatne stope za 75 baznih bodova i smanjenjem svoje bilanca stanja nastavio pooštravati monetarne uvjete, a izvjesno je da će se pooštravanje monetarne politike nastaviti i u nadolazećem razdoblju. Europska središnja banka je odlučila do početka lipnja završiti program kupovine bankovnih aktiva (APP program) te u srpnju započeti s povećavanjem referentne kamatne stope.
Bloomberg
"Izvršni odbor Narodne banke Srbije ocjenjuje kako bi zaoštravanje monetarnih uvjeta spomenutih vodećih centralnih banaka, kao i povećana neizvjesnost zbog pogoršanih izgleda globalnog gospodarskog rasta, mogli utjecati na daljnji oprez međunarodnih portfeljskih investitora, o kojima ovise tokovi kapitala prema zemljama u usponu", navodi se iz središnje banke.
Gospodarstvo i BDP
I uz smanjene izglede svjetskoga gospodarskog rasta za ovu godinu pod utjecajem rata u Ukrajini, kao i nepovoljnijih indikatora ekonomske aktivnosti za eurozonu za drugo tromjesečje u usporedbi s prvim, proizvodnja i izvoz prerađivačke industrije u Srbiji nastavili su bilježiti visoke stope rasta u travnju i svibnju. To ukazuje kako smanjenje eksterne potražnje zasad nije imalo većih negativnih utjecaja na Srbiju, navodi NBS.
"Tome su doprinijele investicije u sektore burzovnih roba iz prethodnih godina, koje su znatno povećale izvoznu ponudu, a na rast izvoza u svibnju se odrazio i veći izvoz poljoprivrednih proizvoda nakon popuštanja mjera privremenog ograničavanja izvoza ovih proizvoda. I pored visoke razine neizvjesnosti, očekuje se nastavak rasta naše ekonomije i u narednom periodu i procjenjuje kako će realan rast bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini biti od 3,5 do 4,5 posto, a srednjoročno od četiri do pet posto", ocjenjuje NBS.
NBS će ovisno o geopolitičkim zbivanjima i kretanjima ključnih faktora inflacije i iz domaćeg i međunarodnog okruženja u idućem razdoblju procjenjivati postoji li potreba za dodatnim zaoštravanjem monetarnih uvjeta ili efekti prethodnog zaoštravanja osiguravaju održiv povratak inflacije u granice cilja u horizontu projekcije.
Iduća sjednica Izvršnog odbora na kojoj će biti odlučeno o referentnoj kamatnoj stopi održat će se 11. kolovoza.
