.webp){kind=icon}
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić upozorio je kako bi, uz mogući prestanak isporuke prirodnog plina, iduće godine moglo doći do recesije. Najveći rizik nisu ni inflacija ni kamatne stope, već stanje na tržištu energenata, kazao je Vujčić u nedjelju u Dubrovniku na otvaranju tradicionalne ekonomske konferencije središnje banke.
Guverner, čije riječi prenosi Hina, rekao je i kako se u ovoj godini očekuje stopa rasta od preko pet posto, što je znantno više od trenutnih prognoza. Podsjetio je i kako je rast u prvom kvartalu iznosio sedam posto, dok bi u drugom kvartalu mogao biti i viši.
"U trećem kvartalu imamo vrlo dobro stanje bookinga u turizmu, pa možemo očekivati bolju sezonu nego u rekordnoj 2019. godini, ne toliko zbog većeg broja dolazaka, koliko zbog rasta cijena i do 40 posto. Dakle tri kvartala će biti vrlo dobra, a u četvrtom se može očekivati usporavanje gospodarskog rasta", rekao je.
Vlada na potezu
Vujčić se i na rast cijena osvrnuo tvrdnjom da je inflacija u Hrvatskoj i drugim zemljama "prvenstveno" posljedica rasta cijena energije i hrane. "Cijena energije ovisi u znatnoj mjeri o ratu u Ukrajini, premda je počela rasti i prije toga, pa je rat samo dodatni razlog za rast." Dok je stanje takvo, teško je očekivati smirivanje rasta cijena energije, iako će se bazni efekt promijeniti, kazao je guverner Hrvatske narodne banke (HNB).
Vujčić je istaknuo kako je HNB do sredine godine očekivao daljnje ubrzanje stope inflacije, dok se za cijelu 2022. godinu očekuje stopa inflacije blizu 10 posto.
"U pandemijskoj krizi cijene energenata bile su na povijesnom minimumu, a sada rastu zbog rasta potražnje i oporavka ekonomija, a rat u Ukrajini je dodatni pritisak", rekao je guverner i dodao kako Vlada sama treba odlučiti kojim instrumentima utjecati na cijene hrane i energije. "Što duže traje ovakva kriza, to je vreća tih instrumenata sve praznija", ocijenio je Vujčić, a prenosi Hina.
Cijene nekretnina
Guverner se osvrnuo i na stanje na tržištu nekretnina gdje je dugo razdoblje niskih pa i negativnih kamatnih stopa Europske središnje banke prouzročilo "selidbu" novca u nekretninski sektor, što je doprinijelo rastu cijena. "Veliki dio tog rasta ne dolazi iz kupovine financirane kreditiranjem. Oko 50 posto svih transakcija je bez kredita, pa nema tolikog rizika za stabilnost bankarskog sustava", kazao je Vujčić. Dodao je i da rast cijena nekretnine čini manje priuštivima mladima i onima koji prvi put kupuju. Rast kamata smanjiti će pritisak na tržište nekretnina, drži Vujčić.
Nekretnine bi trebale biti i jedna od tema o kojoj će se dodatno raspravljati na dvodnevnoj konferenciji. Uz to će sudionici raspravljati i o fiskalnim pravilima u Europskoj uniji, otpornosti lanaca opskrbe i stagflaciji, monetarnoj politici i inflacijskim očekivanjima. Među gostima konferencije su guverneri estonske i islandske središnje banke, zamjenici guvernera češke, mađarske i slovenske središnje banke, te drugi bankarski i financijski stručnjaci, priopćio je HNB.
