.webp){kind=icon}
Iako je dnevni trošak za zdravu prehranu u Sjevernoj Makedoniji među najnižima u Adria regiji, ta zemlja prva je na popisu pet zemalja rangiranih prema tome koliki dio stanovništva ne može priuštiti zdrave obroke u jednom danu, pokazuju podaci Svjetske banke. Naime, u 2021. si čak 15,5 posto ukupne populacije u Makedoniji nije moglo priuštiti zdravu prehranu. Na drugom mjestu na popisu bila je Srbija, gdje 10,9 posto stanovništva nije osigurano po pitanju zdrave prehrane, a potom slijede Bosna i Hercegovina (tri posto), Hrvatska (1,8 posto) i Slovenija (nula posto).
Metoda izračuna
Zdrava prehrana podrazumijeva zadovoljavanje nutricionističkih standarda postavljenih dijetetskim uputama, s dovoljnom raznovrsnošću i količinom različitih skupina hrane kako bi se postigla adekvatnost hranjivih tvari i tijelo zaštitilo od bolesti povezanih s prehranom.
Trošak zdrave prehrane preferirani je pokazatelj koji koristi Svjetska banka, a za njegovu procjenu koriste se najjeftiniji prehrambeni proizvodi dostupni na lokalnim tržištima, koji zadovoljavaju dijetetske potrebe za aktivan i zdrav život, koristeći standarde koje su usvojile nacionalne vlade diljem svijeta.
Trošak je izražen u dolarima prema aktualnom paritetu kupovne moći, što znači da se vrši konverzija valuta radi uklanjanja razlika u razinama cijena izražavajući vrijednost za istu količinu i za iste proizvode i usluge kupljene u različitim državama s različitim valutama.
Prema podacima Svjetske banke, dnevni trošak zdrave hrane za jednu osobu u Sjevernoj Makedoniji u 2021. godini iznosio je 3,61 dolar. U Adria regiji jedino Slovenija ima niži trošak zdrave hrane, od 3,03 dolara, dok su u ostalim zemljama regije oba pokazatelja iznad granice od četiri dolara.
Utjecaj nezdrave prehrane
Prema nutricionistu Iliji Buzlevskom, zdrava prehrana neosporno je jedan od glavnih preduvjeta za održavanje i unapređenje ljudskog zdravlja. Kaže kako nepravilna prehrana uzrokuje povećani morbiditet te da je to znanstveno dokazan problem značajnih razmjera u svjetskim okvirima. Buzlevski kao primjer navodi kardiovaskularne bolesti koje su uzrok najvećeg postotka smrtnosti u svijetu, posebno u razvijenim zemljama.
"Međutim, konzumiranje nezdrave hrane, odnosno nepravilan način prehrane, uzrok je i za veliki broj drugih bolesti", kaže Buzlevski.
Ilija Buzlevski | Privatna arhiva
Dodaje da Sjeverna Makedonija ima ogroman potencijal za proizvodnju zdrave hrane te da je ona u većini slučajeva dostupna stanovništvu, ali da je potrebno veće iskorištavanje, poznavanje načina pripreme i pravilno kombiniranje prehrambenih proizvoda.
"Eliminirao bih ekonomski čimbenik kao važan uzrok nedostatka zdrave prehrane, budući da financijski izdatak za zdravu prehranu nije ništa veći od izdatka za hranu koju priprema i konzumira veći dio populacije", kaže Buzlevski.
Prema njegovim saznanjima iz prakse, nedovoljna edukacija ključan je čimbenik zbog kojeg se samo mali postotak stanovništva pridržava načela korištenja zdrave prehrane.
"Rješenje za to vidim u kontinuiranoj edukaciji stanovništva, počevši od najranije dobi, strogo zasnovanoj na znanstvenim osnovama i sa širokim obuhvatom stanovništva. Način i forma provođenja trebali bi biti u nadležnosti državnih institucija koje se bave tim pitanjem", kaže Buzlevski, koji dodaje kako bi od pomoći mogao biti i nevladin sektor te da bi edukatori trebali biti stručne, kompetentne i obučene osobe kako bi edukacija bila sveobuhvatna i ispravno provedena.
Globalni trendovi
U 2021. godini, globalni prosječni dnevni trošak za zdravu prehranu prema sadašnjim paritetima kupovne moći iznosio je 3,66 dolara. U zemljama s niskim prihodom prosječni trošak bio je 3,37 dolara, dok je u zemljama s visokim prihodom bio malo viši i iznosio je 3,43 dolara. Najviši troškovi zabilježeni su u zemljama s visokim srednjim prihodom, gdje je zdrava prehrana iznosila 3,91 dolar, dok u zemljama s niskim srednjim prihodom prosjek bio nešto manji i iznosio 3,88 dolara.
Ti su troškovi prehrane puno veći od trenutne međunarodne granice siromaštva od 2,15 dolara dnevno i značajno veći od granice siromaštva za hranu od 1,12 dolara, postavljene na 52 posto međunarodne granice siromaštva na temelju prosječnog udjela u prihodu koji domaćinstva u zemljama s niskim prihodima troše na hranu.
Uspoređivanjem tih troškova s podacima o raspodjeli prihoda definira se mjera dostupnosti zdrave hrane. Oko 42 posto ili 3,14 milijarde ljudi u svijetu nije si moglo priuštiti zdravu prehranu u 2021. godini. U zemljama s niskim i srednjim prihodom, proporcije su bile 86 i 70 posto, dok u 11 najpogođenijih zemalja, među kojima su sve osim jedne u subsaharskoj Africi, zdravu prehranu nije si moglo priuštiti više od 90 posto stanovništva.
U istraživanju su prikazani i troškovi za svaku grupu hrane iz koje se formira pokazatelj troškova za zdravu prehranu. Najskuplja je hrana životinjskog podrijetla, s prosječnom cijenom od 0,87 dolara za dnevnu količinu potrebnu za zdravu prehranu. Za tu skupinu hrane, najviša cijena zabilježena je u Južnoj Aziji, od 1,08 dolara. Povrće je drugo najskuplje s 0,79 dolara, dok voće u prosjeku čini 0,66 dolara.
