Regionalna košarkaška liga koja je nekada nosila oznaku "postjugoslovenskog projekta" danas više podsjeća na tržišni proizvod nego na sportski savez. Ulaskom klubova iz Dubaija, Beča i Cluja, ABA liga 2025/26 postaje ogledni primjer novog modela natjecanja, onog u kojem geografija ima simboličnu vrijednost, dok glavni kriterij postaje tržišni potencijal.
Sličan proces već nekoliko godina karakterizira i ostale sportove. Europski nogomet sve je bliži zatvorenim modelima natjecanja kroz inicijative poput Superlige, dok Euroliga i United Rugby Championship već funkcioniraju kao transnacionalne franšize s ograničenim brojem ulaznih mjesta. Motiv je uvijek isti, financijska stabilnost, kontrola sadržaja i monetizacija globalne publike.
ABA liga se prirodno uklopila u taj trend. Iako je utemeljena na zajedničkoj košarkaškoj tradiciji bivše države, danas sve više podsjeća na "komercijalnu platformu" koja povezuje tržišta srednje i jugoistočne Europe, pa sve do Bliskog istoka.
Čitaj više
Liga od 8 milijardi dolara: NBA Europe 2027. donosi američki model u europski sport
Projekt NBA Europe prelazi iz koncepta u implementaciju. Izvršni direktor NBA Europe George Aivazoglou potvrdio je da je cilj da liga počne u listopadu 2027. godine, dok povjerenik Adam Silver taj vremenski okvir naziva "ambicioznim, ali realnim" i naglašava da ne želi odgađanje iza 2028. godine.
13.11.2025
Rekordne zarade i ugovori - Počinje nova sezona NBA lige
Nova, 80. po redu NBA sezona počinje u utorak, a otvorit će je aktualni prvaci Oklahoma City Thunder ogledom s Houston Rocketsima.
21.10.2025
Ozljede NBA zvijezda na reprezentativnim okupljanjima skupo stoje nacionalne saveze
Iza sportskog gubitka krije se skupa financijska priča.
06.09.2025
Luka Modrić – kralj travnjaka, žrtva poreza. Evo kakav je porezni tretman sportskih zvijezda iz regije
Kada profesionalni sportaši iz regije potpisuju višemilijunske ugovore u Italiji, Španjolskoj ili SAD-u, ne razmišljaju samo o klauzulama i bonusima, već i o tome gdje će plaćati porez.
06.08.2025
Cluj, Beč i Dubai kao dokaz poslovne evolucije
Nova sezona donosi rekordnih 18 klubova, raspoređenih u dvije grupe. U-BT Cluj-Napoca, BC Vienna i Dubai Club ušli su s trogodišnjim ugovorima koji garantiraju stabilnost i jasno definiran komercijalni okvir.
Kako objašnjava Hajrudin Prolić, digitalni urednik Arena Sport BH, klubovi poput Cluja "traže više od nacionalnog prvenstva, jaču konkurenciju i vidljivost na tržištima koja im omogućavaju brži sportski i komercijalni rast".
Rumunjski prvak, koji već pet sezona dominira domaćim natjecanjima, u ABA vidi izlaz iz zatvorenog kruga i pristup publici koja je navikla na ozbiljnu razinu kvalitete.
Beč i Dubai, pak, unose potpuno nove dimenzije, prvi otvara vrata DACH tržištu i sponzorskim brendovima koji ciljaju na centralnu Europu, dok Dubai, sa svojom Coca-Cola Arenom i infrastrukturom svjetske klase, donosi "destination venue" koncept, premium hospitality, visoke cijene karata i mogućnost košarkaških događaja.
Novi model: biznis-first, sport-second
ABA liga se tako sve više uklapa u globalni obrazac "ligifikacije" sporta, gdje se natjecanja promatraju kao investicijski proizvodi, a ne isključivo kao sportske piramide. Zajednički interes, rast prihoda, brendiranje i stabilan sistem prava, postaje važniji od geografskih granica. U tom smislu, Beč, Cluj i Dubai nisu anomalije, nego prirodni nastavak evolucije.
Prolić upozorava da takva logika ima i svoje opasnosti. "Problem je što takva natjecanja najčešće kontroliraju sami klubovi, koji po potrebi mijenjaju propise i čine ligu zatvorenim sistemom. Žalbe na sporne odluke često nemaju efekta jer najbogatiji klubovi praktično postaju nedodirljivi", kaže on.
Upravo to pokazuje da tržišna stabilnost dolazi uz cijenu, smanjenje sportske meritokracije i rizik od stvaranja elitizma unutar natjecanja.
FIBA na margini, kapital u centru
Za razliku od nacionalnih natjecanja, ABA liga, baš kao i Euroliga, funkcionira izvan FIBA-ine strukture. To znači da nema automatske prohodnosti iz domaćih liga, niti jasne veze s europskim rangiranjem. Klubovi nastupaju po osnovi licenciranja i financijske održivosti, ne plasmana.
Prolić ističe da to umanjuje sportski motiv koji je godinama bio temelj europske košarke, jer sistem sve više izgleda kao zatvoreni investicijski krug u kojem "igraju oni koji to mogu priuštiti". U tom pogledu, ABA je danas više regionalni "brand equity" projekt nego košarkaško prvenstvo, platforma koja prodaje pažnju, a ne samo sport.
I dok navijači mogu osjetiti nostalgiju za vremenom kad su derbiji Partizana, Zvezde, Cibone i Zadra predstavljali susret različitih škola košarke, današnja liga više izgleda kao holding kompanija s franšiznim modelom. Brendiranje lige postalo je jednako važno kao i brendiranje klubova, a upravljačka logika podsjeća na one iz američkih profesionalnih sportova, centralizirana prava, zajednički marketing i selektivni pristup novim članovima.
Dubai i Beč nude novu publiku i sponzorske mogućnosti, Cluj garantira natjecateljski kontinuitet, a sama liga može dobiti ekonomski zamah koji nadilazi granice regije.
Prekretnica između identiteta i tržišta
ABA liga više nije samo prostor sportske nostalgije, ona je testni laboratorij za novu formu regionalnih natjecanja u Europi.
Između FIBA modela osnovanog na hijerarhiji i američkog modela osnovanog na komercijalnim licencama, ABA je pronašla srednji put, ligu u kojoj je zajednički interes preuzeo primat nad geografijom, a kapital nad tradicijom.
Ovo je nova realnost. Lige postaju biznis ekosistemi, a ne teritorijalne mape. Međutim, pitanje je koliko će ta logika moći zadržati sportski duh koji je košarku na ovim prostorima učinio globalno prepoznatljivom.