Beograd je 186. na popisu najskupljih gradova u Europi po troškovima života u 2023. godini, pokazuju podaci koje stranica Numbeo periodično prikuplja za 238 gradova diljem Europe. Život u glavnom gradu Srbije košta 42 posto života u New Yorku, ali kupovna moć ne dostiže ni 40 posto njujorškog standarda.
Najskuplji grad na svijetu je Hamilton, glavni grad Bermude, britanskoga prekomorskog teritorija, a za njim slijedi švicarski Basel.
Što se tiče Adria regije, Ljubljana je sa 760 eura mjesečno, i to bez stanarine, najskuplja. U njoj je indeks cijena života koji gradove uspoređuje s New Yorkom na razini od 54 posto, a idući najskuplji grad u Sloveniji je Maribor, koji je na 48 posto životnih troškova New Yorka.
Ipak, prosječna neto plaća iznosi 1.314 eura, pa osoba s takvom plaćom ne bi mogla priuštiti jednosoban stan u centru grada jer bi je najam koštao 678 eura, ali bi imala dovoljno novca za stan iste veličine na nešto perifernijoj lokaciji.
Usporedi li se Ljubljana sa Zagrebom, u kojem je prosječna plaća za petinu, a kupovna moć za osam posto niža, nema velikih razlika u potrošačkim cijenama, ali je najam u glavnom gradu Slovenije za petinu viši.
Najveća zabilježena razlika u Numbeovim podacima među tim dvama gradovima odnosi se na cijenu privatnih vrtića koji su u Ljubljani za 70 posto skuplji nego u Zagrebu.
Za mjesec dana života u Zagrebu potrebno je oko 700 eura bez najamnine, pa će osobi s prosječnom plaćom nakon najma stana u centru grada ostati 525 eura.
Potrošačke cijene u glavnom gradu Hrvatske su za 20 posto veće nego one u Beogradu, ali je i prosječna plaća za 66 posto veća. Kupovna moć u Zagrebu, prema podacima koje je Numbeo prikupio, dvostruko je veća, ali su najamnine za 18 posto niže u odnosu na srbijansku prijestolnicu, gdje je najam stana uslijed visoke inflacije i dolaska velikog broja Rusa i Ukrajinaca koji povećavaju potražnju na tržištu nekretnina drastično skočio.
Prosječan trošak pojedinca u glavnom gradu Srbije mjesečno bez najamnine iznosi 566 eura, a prosječna neto plaća 653 eura, pa praktički i ne ostaje novca za smještaj. Jednosoban stan u centru grada skuplji je od prosječne plaće (730 eura), pokazuju podaci, dok su najamnine znatno niže u drugim dijelovima grada (u prosjeku 487 eura). Beograđani 30 posto prihoda moraju izdvojiti za najamninu, a nešto manje, odnosno 28 posto, za hranu.
Što se cijena hrane tiče, stranica ih uglavnom ocjenjuje niskima, dok visoku cijenu imaju samo mlijeko i banane. U drugim kategorijama, visoke cijene imaju traperice, Nikeove tenisice, kožne poslovne cipele, kao i litra benzina. Život u Beogradu je za četvrtinu skuplji od života u Nišu, jednom od najjeftinijih europskih gradova, ali su najamnine u glavnom gradu Republike Srbije u odnosu na Niš gotovo tri puta veće, točnije za čak 180 posto.
Beogradske najamnine su za čak 150 posto više nego one sarajevske, uz istovremeno 30 posto nižu kupovnu moć u prijestolnici Srbije u odnosu na glavni grad Bosne i Hercegovine. Mjesečna cijena života u Sarajevu za jednu osobu niža je te iznosi oko 528 eura. Velika je razlika i u cijeni jela u jeftinijim restoranima jer su oni beogradski za 35 posto skuplji.
Što se tiče Skoplja, gdje je prosječna plaća najniža među prijestolnicama Adria regije (472 eura), podaci pokazuju kako je skopska kupovna moć za 44 posto niža nego u Sarajevu, iako nema velike razlike u cijeni hrane ili najamnina. Najamnine su u Skoplju najniže u regiji, pa, prema podacima Numbea, za njih u centru treba izdvojiti nešto manje od 300, a izvan centra 200 eura.
Kako je navedeno na njihovoj stranici, Numbeo je najveća svjetska baza podataka o troškovima života te globalna baza podataka o kvaliteti života koja prikuplja indikatore stanovanja, percipirane stope kriminala, kvalitetu zdravstvene zaštite i transporta te druge statistike.
.webp){kind=icon}
