Kontinuirani rast vrijednosti zlata u posljednjih nekoliko godina kulminirao je u ožujku ove godine, kada je cijena tog plemenitog metala prvi put u povijesti prešla psihološki prag od tri tisuće dolara za uncu. Cijena zlata ubrzano raste zbog povećane potražnje potaknute geopolitičkim previranjima, koja bi mogla iz temelja promijeniti globalnu ekonomiju.
Brojne središnje banke diljem svijeta, institucionalni ulagači i pojedinci kupuju ili ulažu u zlato kako bi zaštitili svoj novac od inflacije, ali i drugih ekonomskih šokova koji su postali svakodnevica otkako je Donald Trump po drugi put postao predsjednik SAD-a i izazvao otvoreni trgovinski rat u svijetu. Čini se da ulagači u zlato nisu pogriješili, jer sve prognoze govore da će cijena i dalje rasti, prvenstveno zato što se radi o rijetkom metalu u ograničenim količinama, koji je vrlo tražen u pojedinim tehnološkim granama, te zato što se već stoljećima pokazao kao izvrsno sredstvo za očuvanje vrijednosti.
S obzirom na to da je svijet očito zahvatila zlatna groznica, željeli smo vidjeti kakvi su trendovi u zemljama jadranske regije te u kojoj su mjeri njome pogođene središnje banke i građani regije.
Čitaj više
Blijedi li sjaj zlata?
Za uncu zlata trenutačno je potrebno izdvojiti blizu 3.010 dolara, što je 50 dolara manje od rekordne vrijednosti dosegnute ovih dana.
25.03.2025
Zlato jače od eura? Banke ga sada tretiraju kao sigurnu imovinu
Cijena zlata dosegnula je rekordnih 3.000 dolara po unci, a analitičari predviđaju daljnji rast zbog nesigurnosti i velike potražnje.
21.03.2025
Zlato dosegnulo rekordnu cijenu, što se događa?
Raste privlačnost zlata kao utočišta za investitore.
18.03.2025
Povijesni skok - cijena zlata prvi put iznad 3000 dolara
Zlato poskupljuje zbog zabrinutosti ulagača oko mogućih gospodarskih previranja.
14.03.2025
Srbija ima veće zlatne rezerve od svih ostalih zemalja zajedno
Kada je riječ o deviznim rezervama u zlatu, Srbija je uvjerljivi lider u regiji i posjeduje znatno veće zlatne rezerve od preostale četiri zemlje zajedno (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija).
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije (NBS) početkom ožujka iznosile su rekordnih 48,8 tona, a njihova se vrijednost procjenjuje na oko 4,3 milijarde eura, podaci su NBS-a. Dodaju da je udio zlatnih rezervi u ukupnim deviznim rezervama Srbije 14,9 posto, dok ukupne rezerve zemlje iznose 28,8 milijardi eura.
"NBS kupuje zlato u obliku zlatnih poluga prvenstveno iz domaće proizvodnje, od tvrtke Zijin Copper, kao i na međunarodnom tržištu", kažu u NBS-u.
U proteklih šest godina NBS je na međunarodnom tržištu otkupila ukupno 17 tona zlata. U 2019. otkupljeno je devet tona, 2020. tri tone, a početkom srpnja 2024. pet tona. Otkupljeno zlato pohranjeno je u trezorima NBS-a, osim zadnjih pet tona koje se još uvijek nalaze na posebnom računu NBS-a u Bernu.
Centralna banka Srbije navodi da su sve kupovine zlata na međunarodnom tržištu obavljene preko jedne od najuglednijih međunarodnih institucija - Banke za međunarodna poravnanja u Baselu. Sredinom 2021. godine, usred povećane globalne neizvjesnosti i u skladu s praksom drugih središnjih banaka poput Njemačke, Nizozemske, Austrije, Poljske i Mađarske, NBS je iz inozemstva u zemlju vratila 13 tona zlata.
Prema ugovoru s tvrtkom Serbia Zijin Copper, NBS ima pravo prvenstva pri otkupu zlata koje proizvodi ta tvrtka u obliku zlatnih poluga i tu mogućnost do sada je dosljedno koristila. Prema podacima NBS-a, tijekom 2024. godine od ove kineske tvrtke otkupljeno je rekordnih 257 zlatnih poluga najveće kvalitete i čistoće, ukupne težine 3,2 tone, dok je tijekom 2025. godine (zaključno s 28. veljače) otkupljeno ukupno 46 zlatnih poluga ukupne težine 577,2 kilograma.
"Nastavkom otkupa zlata na domaćem tržištu NBS ne samo da doprinosi dodatnoj diverzifikaciji strukture deviznih rezervi, već ih i povećava, budući da se plaćanje zlatnih poluga vrši u dinarima, a ne u stranoj valuti, kao što je slučaj kod otkupa na međunarodnom tržištu, pri čemu se ne mijenja nivo deviznih rezervi, već samo njihova struktura", objašnjava NBS.
Narodna banka Srbije jedna je od rijetkih središnjih banaka u regiji koja aktivno otkupljuje velike količine zlata za devizne rezerve | Depositphotos
Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, Srbija je na 54. mjestu u svijetu po količini zlata u deviznim rezervama. U bližem susjedstvu Srbije veće zalihe zlata u deviznim rezervama imaju samo Mađarska (110 tona) i Rumunjska (104 tone).
NBS objašnjava da je zlato kroz povijest imalo ulogu sigurnog utočišta, te da je ta karakteristika posebno izražena u razdobljima povećane neizvjesnosti i krize, često dugoročno služeći kao zaštita od inflacije.
"S obzirom na to da je na ovu vrstu imovine teže utjecati politikama kamatnih stopa raznih monetarnih vlasti, zlato kao klasa imovine omogućuje smanjenje rizika i očuvanje vrijednosti ulaganja. Niska korelacija zlata s tradicionalnim oblicima imovine, posebice s valutama poput američkog dolara, čini ovaj plemeniti metal korisnim alatom za dodatnu diversifikaciju ukupnih ulaganja. S druge strane, zlato nije kamatonosni oblik imovine, karakterizira ga veća volatilnost cijena i nešto niža likvidnost nost u usporedbi s nekim tradicionalnim klasama imovine, zbog čega se čuva u rezervama središnje banke kao jedna od mnogih klasa imovine u sklopu procesa diverzifikacije ulaganja", objašnjava NBS.
Sjeverna Makedonija skladišti oko 6,9 tona zlata
Krajem veljače 2025. službene devizne rezerve Sjeverne Makedonije iznosile su 4,8 milijardi eura. Najveći dio deviznih rezervi uložen je u vrijednosne papire (76,2 posto), zatim u monetarno zlato (12,5 posto) te u gotovinu i depozite (11,3 posto). Od početka 2019. godine, zaključno s veljačom ove godine, vrijednost makedonskih zlatnih rezervi više se nego udvostručila, sa 256 na 605 milijuna eura.
Narodna banka Sjeverne Makedonije otkriva da je u proteklom razdoblju došlo do blagog povećanja količine makedonskih zlatnih rezervi, ali je porast vrijednosti i dalje najvećim dijelom posljedica povećanja cijene metala, a ne povećanja njegove količine.
"Narodna banka Republike Sjeverne Makedonije upravlja količinom od oko 6,9 tona monetarnog zlata (ili 221.617 unci) i održava količinu zlata na relativno stabilnoj razini od oko 10 posto deviznih rezervi, pri čemu je količina zlata u proteklom razdoblju porasla za 2.288 unci ili oko 70 kilograma", kažu u Narodnoj banci.
Dodaju da se, radi aktivnog upravljanja zlatom u posjedu središnje banke, ono pohranjuje u inozemstvu u zlatnim polugama koje zadovoljavaju standarde londonskog tržišta zlata.
Kako bi se ostvario prihod, dio zlata polaže se u kratkoročne depozite kod središnjih banaka i prvoklasnih inozemnih komercijalnih banaka, pri čemu iznosi variraju (obično oko 50 do 70 posto ukupnog zlata) i ovisno o tržišnim uvjetima (kamate, stope i ročnost depozita) pod koje se može polagati”, objašnjavaju u makedonskoj središnjoj banci.
Neznatne količine u BiH i Sloveniji
Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) krajem 2024. godine posjedovala je zlato u vrijednosti od 283,8 milijuna eura Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, rezerve zlata u BiH u trećem kvartalu prošle godine iznosile su 1,49 tona. Prosječna količina zlata u BiH od 2000. do 2024. godine iznosila je 1,54 tone, pri čemu je najveća zabilježena količina od 2,99 tona u prvom kvartalu 2013. godine, a najmanja od nula tona u drugom kvartalu 2000. godine.
Iz CBBiH kažu da se udio monetarnog zlata u ukupnim deviznim rezervama u posljednjih deset godina, do 2024. godine, kretao od jedan do 2,7 posto.
"U skladu s novom strateškom odlukom, CBBiH je u 2024. godini povećala udio monetarnog zlata u ukupnom portfelju deviznih rezervi. Shodno tome, udio monetarnog zlata u ukupnim deviznim rezervama CBBiH sada iznosi oko 3,5 posto, što predstavlja najveću količinu monetarnog zlata koju je CBBiH ikada posjedovala od svog osnivanja", pojašnjavaju iz CBBiH.
Banka Slovenije u svojim međunarodnim monetarnim rezervama drži 3,2 tone zlata. Zlato Banke Slovenije nije pohranjeno u njezinim trezorima niti na teritoriju Slovenije. "Zlato Banke Slovenije deponirano je izvan teritorija Republike Slovenije kod financijskih institucija specijaliziranih za skladištenje zlata."
Takvo pohranjivanje omogućuje im upravljanje ili trgovanje zlatom na međunarodnim financijskim tržištima i mogućnost oslobađanja u hitnim situacijama. "Ne možemo otkriti točnu lokaciju zlata", kažu iz središnje banke.
Banka Slovenije nije izravno odgovorila na pitanje namjerava li u budućnosti povećati ili smanjiti svoje zlatne rezerve. Pregledom izvješća Banke Slovenije vidljivo je da ta banka već godinama ima nepromijenjenu količinu zlata, čija vrijednost raste u skladu s rastom njegove cijene.
"Upravljanje financijskim ulaganjima u zlato dio je dugoročne investicijske strategije Banke Slovenije koju utvrđuje Vijeće Banke Slovenije i njegova tijela, a provode je nadležne stručne službe", odgovorili su iz Banke Slovenije.
"Cilj dugoročne investicijske strategije je pridonijeti jačanju kapitala Banke Slovenije u srednjem roku, a time i osigurati financijsku neovisnost u obavljanju poslova središnje banke", dodaju. Osim toga, teže društveno odgovornom i održivom ulaganju.
Nepostojeće zlatne rezerve Hrvatske
Hrvatske Struktura financijske imovine kojom upravlja Hrvatska narodna banka (HNB) trenutno ne uključuje zlato.
"Najveći dio financijske imovine HNB-a danas čine sredstva koja su do ulaska u eurozonu predstavljala međunarodne pričuve Republike Hrvatske. U razdoblju prije uvođenja eura pričuve su prvenstveno i velikim dijelom držane u eurima radi ostvarivanja ciljeva monetarne politike. Danas imovina u eurima čini vlastitu financijsku imovinu HNB-a u domaćoj valuti, dok je ostatak denominiran u drugim valutama i još uvijek ima karakter deviznih rezervi uobičajenih instrumenata kao što su gotovina, devizni depoziti, obveznice itd., međunarodne pričuve mogu uključivati i zlato", objašnjavaju iz središnje banke.
Iako HNB nema zlata, nakon ulaska u Eurosustav bila je obvezna prenijeti dio svojih međunarodnih ili deviznih rezervi Europskoj središnjoj banci (ECB) u zlatu.
"Prenesenim zlatom u sklopu međunarodnih pričuva Eurosustava upravlja ECB, ali to ne znači da država članica ostaje bez prenesenog zlata. HNB je nakon prijenosa rezervi zadržao isti iznos potraživanja prema ECB-u na strani aktive svoje bilance, tako da se imovina HNB-a nije smanjila, a HNB neizravno potražuje preneseno zlato", pojašnjavaju u HNB-u.
O motivima i potražnji za zlatom iz središnjih banaka ističu kako su razlozi za njegovo čuvanje vrlo složeni, dijelom zbog povijesnog nasljeđa i mnogih neekonomskih čimbenika.
Napominju i da je praksa središnjih banaka da ne kupuju zlato i prodaju ga kada mu cijena poraste kako bi ostvarile financijsku dobit.
U posljednjem razdoblju na nagle promjene cijene zlata i njezinu veliku volatilnost posebno su utjecali neočekivani geopolitički događaji (ratovi i s njima povezane sankcije), dok su gospodarska kretanja postala manje važan čimbenik.
"Zato je odluka o kupnji zlata od pojedinačnih središnjih banaka u posljednje vrijeme često politički motivirana, a ne potaknuta investicijskom politikom koju središnje banke inače slijede kada upravljaju međunarodnim pričuvama."
Raste interes za zlato među građanima u cijeloj regiji
Naše istraživanje je pokazalo da raste interes za ulaganje u zlato među građanima u cijeloj regiji. Georgi Hristov, direktor tvrtke Tavex Gold & Silver za srbijansko tržište, koja se bavi trgovinom plemenitim metalima, ističe da je u posljednjih nekoliko godina zabilježen veliki porast interesa građana Srbije za investicijsko zlato.
"Srbija tako prati svjetski trend povećanja ulaganja u zlato. Tržište u Srbiji se širi, pojedinci se sve više upoznaju s proizvodima i maržama, a razvija se i svijest o ovom obliku ulaganja", kaže Hristov.
Prema njegovim riječima, glavni poticaj i svjetskom i domaćem tržištu bio je rat u Ukrajini, globalno povećanje inflacije i sve nestabilniji ekonomski i politički odnosi u svijetu.
"U tom smislu mentalitet srpskih investitora potpuno se poklapa sa svijetom, što pokazuje da su građani Srbije sve oprezniji i informiraniji."
Navike se mijenjaju, sve više građana kupuje zlato | Depositphotos
Hristov napominje da su se pojedinci do 2022. uglavnom opredjeljivali za manje zlatne proizvode i bili su vrlo oprezni. "Kako su ljudi postajali informiraniji i cijena zlata rasla, veći proizvodi i dugoročna ulaganja postajali su sve prisutniji."
Prema njegovim riječima, srpske investitore karakteriziraju skepticizam i oprez. Napominje da se na tržištu pojavljuje sve više novih trgovaca te da raste i ponuda i potražnja.
Hristov ističe da je prednost zlata što predstavlja dugoročni štit od inflacije i pozitivno reagira u razdobljima političke i ekonomske nestabilnosti.
"Osim što služi kao zaštita od kriza i dugoročno čuvar kupovne moći, investicijsko zlato je i međunarodno priznato i standardizirano ulaganje. Sve svjetske rafinerije proizvode zlato u skladu sa standardima London Gold Associationa, što jamči najvišu kvalitetu i univerzalnu konvertibilnost proizvoda jer imaju iste parametre", zaključuje Hristov.
Utočište
Financijski stručnjak Branislav Jorgić ističe kako postoji opće pravilo prema kojem ulagači u slučaju političke, gospodarske ili ratne krize i popratne neizvjesnosti donekle povećavaju svoja ulaganja u zlato kao utočište.
"Oni očekuju da će ulaganjem u zlato zaštititi vrijednost svoje imovine. I sada se to i događa – povećan je interes za investicijskim zlatom, kako investicijskih fondova i građana, tako i država", kaže Jorgić.
Iako nema službenih podataka o vrijednostima ulaganja tvrtki i građana Srbije u investicijsko zlato, Jorgić naglašava da procjene pokazuju da se interes za ulaganje u investicijsko zlato u posljednje dvije do tri godine utrostručio.
"Vjerujem da je tako, pa čak i više od toga. Zlato je već dugo jako popularno u Srbiji, kako za kupnju, tako i za štednju. Zadnjih godina ta tendencija je dodatno ojačala, dijelom zato što postoji organiziran način kupovine investicijskog zlata, a dijelom zato što u Srbiji nema puno drugih mogućnosti ulaganja", objašnjava Jorgić.
Navike se u Hrvatskoj mijenjaju
I dok su neki u Hrvatskoj spremni ulagati, primjerice, u S&P 500, još uvijek se veći broj građana okreće konzervativnijim rješenjima. Zlatne poluge, odnosno investicijsko zlato, jedno su od tih rješenja.
O popularnosti investicijskog zlata među domaćim ulagačima najbolje govori podatak da je vrijednost prodaje investicijskog zlata u Hrvatskoj porasla s 50 milijuna eura prije šest godina na oko 300 milijuna eura u 2023., dok su Hrvati prošle godine kupili investicijsko zlato u vrijednosti većoj od 350 milijuna eura, objašnjava Mia Petričević, predsjednica Uprave Auro Domusa.
Sve je više ljudi svjesno da je zlato povijesno čuvalo vrijednost imovine i stvaralo prihod te da je mnogo bolje uložiti novac u fizičko zlato nego ga ostaviti na bankovnom računu i gledati kako inflacija postupno nagriza štednju. Iako je Hrvatska još uvijek izrazito bankocentrično društvo, navike se polako počinju mijenjati.
Zato smo kod vodećih prodavača investicijskog zlata provjerili kakav je odnos Hrvata prema zlatnim polugama.
Jedni ulažu milijune, a drugi stotinjak eura mjesečno
Ulagačke navike, objašnjava Petričević iz Auro Domusa, razlikuju se od klijenta do klijenta, prvenstveno ovisno o financijskim mogućnostima, odnosno količini novca koju imaju pri ruci i žele uložiti u zlato.
"Imamo klijente koji ulažu milijune eura u razdoblju od nekoliko godina, a njihovi pasivni prihodi dosežu stotine tisuća eura. Takvi veliki investitori najčešće za svoj portfelj biraju zlatne poluge od 250, 500 ili 1000 grama. Mnogi u početku ulažu manje iznose, ali kada shvate dugoročnu zaradu, brzo su spremni na reinvestiranje. S druge strane, imamo klijente koji ulažu manje iznose od 100, 200 ili 500 eura mjesečno, umjesto da drže novac u banci, štede u zlatu, čija vrijednost raste iz mjeseca u mjesec”, kaže Petričević.
Porast zlatne štednje svakako je primjetan, a "prosječan Hrvat danas ulaže i do deset puta više u zlato nego prije samo nekoliko godina. No, Hrvatska je još uvijek izrazito bankocentrično društvo pa građani na bankovnim računima još uvijek drže više od 40 milijardi eura, unatoč niskim, a ponekad i nepostojećim kamatama na ovu vrstu štednje", ističe Saša Ivanović, vlasnik i direktor Gold Centra.
Interni podaci Gold Centra pokazuju da su Hrvati prošle godine u zlato uložili oko 350 milijuna eura, što je značajno povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Ivanović naglašava da se najveći dio tog iznosa odnosi na fizičko investicijsko zlato u obliku zlatnih poluga i zlatnika, koji su oslobođeni svih poreza, a cijena im je u posljednjih 12 mjeseci, preračunato u eurima, porasla za više od 40 posto.
Ulagači u zlatne poluge i kovanice vrlo su raznolika skupina ljudi s različitim karakteristikama. Neki preferiraju periodične mjesečne kupnje manjih iznosa i tako štede novac, a drugi ulažu veće svote odjednom nakon isteka oročenja u banci ili, primjerice, prodaju nekretnine, objašnjava Ivanović.
Ulaganja u zlato zaista značajno rastu u Hrvatskoj, "ali udeo tih ulaganja u odnosu na ukupne štedne depozite hrvatskih građana u bankama i dalje je veoma mali – tek oko jedan procenat ili čak i manje", pojašnjava Krunoslav Marčinko, direktor firme Tetragram Plemenit.
Marčinko ističe da je ovaj oblik ulaganja u posljednje vrijeme posebno atraktivan bivšim vlasnicima nekretnina, koji nakon prodaje imovine često svoj novac preusmjeravaju u fizičko zlato. “Moglo bi se reći da je, iako ne govorimo o prosjeku, medijan otkupa investicijskog zlata oko 100 grama, budući da je to otprilike najveća količina investicijskog zlata koja se može kupiti gotovinom”, objašnjava Marčinko.
Bosanci kupuju u Hrvatskoj
"Posljednjih godina značajno je porastao interes za kupnju investicijskog zlata u Bosni i Hercegovini", kaže Marčinko, koji je regionalni broker za investicijske plemenite metale.
Pojašnjava da se bosanskohercegovački kupci za kupnju investicijskog zlata odlučuju za Hrvatsku jer je u toj zemlji moguće otkupiti investicijske plemenite metale prema europskim standardima, što znači da je investicijsko zlato oslobođeno poreza na dodanu vrijednost (PDV).
Kupnja se može obaviti u gotovini do iznosa od 9.954 eura, dok je za veće iznose potreban prijenos sredstava s bankovnog računa kupca na račun prodavatelja.
Prema njegovim riječima, građani BiH češće od drugih kupaca iz regiona odlučuju svoje zlato pohraniti u sefove, budući da se prilikom kupovine ili uvoza investicijskog zlata u BiH plaćaju carine i porezi. To nije slučaj u zemljama Europske unije, pa tako ni u Hrvatskoj, zbog čega bosanskohercegovački kupci svoje kupljeno zlato radije čuvaju u osiguranim sefovima s 24-satnim nadzorom.
"Međutim, postoji i veliki broj kupaca iz BiH koji kupljene plemenite metale fizički preuzimaju i potom ih skladište u privatnom aranžmanu, što ne predstavlja veći problem jer je zlato vrlo kompaktno u odnosu na svoju vrijednost. Primjerice, zlatna poluga veličine kutije cigareta vrijedila bi više od 100.000", naglašava Marčinko.
Austrougarski zlatni dukati među najpopularnijima
Također, nema velike razlike u vrsti proizvoda koje kupuju građani BiH u odnosu na ostale kupce iz regije. Među najpopularnijim proizvodima su zlatne poluge od 100 grama i manje (50 grama, unca ili 31,103 grama, 20 grama itd.) koje se mogu kupiti za gotovinu, a slijede investicijski zlatnici i srebrnici Austrijske Bečke filharmonije od unce i manje (pola unce ili 15,55 grama i četvrtina unce ili 7,77 grama itd.).
"Često se kupuju jednostruki i četverostruki zlatni dukati Franje Josipa, koji na našim prostorima imaju tradiciju još iz vremena Austro-Ugarske Monarhije. Srećom, ovi austro-ugarski dukati se i danas u velikim količinama proizvode u bečkoj kovnici novca Münze Österreich, zbog čega su lako dostupni na tržištu i imaju povoljnu cijenu", dodaje Marčinko.
Kada je u pitanju prodaja otkupljenog zlata, Marčinko kaže da se to ne događa prečesto. Omjer kupljenog investicijskog zlata i otkupljenog zlata u razdobljima stalnog rasta cijene zlata ne prelazi 20 posto ukupne količine kojom se trguje. To znači, primjerice, da ako se u jednom mjesecu trguje s 10 kilograma zlata, kupcima se proda osam kilograma, a otkupe samo dva kilograma.
“U razdoblju kada počinje korekcija cijena plemenitih metala na svjetskom tržištu, taj udio blago raste na oko 65 do 70 posto prodaje u odnosu na 30 do 35 posto kupnje, ali kako je ukupna količina zlata u posjedu građana iz regije manja od europskog prosjeka, i dalje postoji velika potražnja za ulaganjima u plemenite metale u našim krajevima, što očekujemo iu narednim godinama.”
Dodaje kako ne očekuje da će količina otkupljenog investicijskog zlata u skoroj budućnosti premašiti količinu prodanog zlata.
Značajn iznosi u Sloveniji
Trgovci zlatom primjećuju sve veći interes građana za kupnju investicijskog zlata. Koliko su kupovali i koji su bili razlozi kupnje? Službenih podataka o prodaji zlata u Sloveniji nema jer se vlasništvo nad zlatom ne mora prijaviti, a kupnja i prodaja zlata nije oporeziva. Također, dobit ostvarena prodajom investicijskog zlata ne podliježe porezu na dohodak. Banka Slovenije ne zna koliko zlata ima u državi.
"Podaci koje tražite nisu nam dostupni u Banki Slovenije", odgovorila je slovenska središnja banka na upit o količini zlata u vlasništvu Slovenaca. Privatni trgovci koji prodaju i kupuju investicijsko zlato u obliku kovanica i poluga imaju vlastite procjene o kupnji zlata od pojedinaca.
Procjena je da smo mi trgovci prošle godine prodali oko dvije tone investicijskog zlata, odgovorila je Irena Moro iz Moro & Kunsta. "Naravno, među Slovencima raste interes za kupnju i skladištenje investicijskog zlata, jer sve više shvaćamo da smo prisiljeni sačuvati vrijednost novca i tako osigurati svoju sigurnost u budućnosti, možda i za sljedeću generaciju", dodaje Moro.
Interni podaci trgovačke tvrtke Center Zlata pokazuju da je 2024. u Sloveniji u zlato uloženo između 250 i 300 milijuna eura. S obzirom na prošlogodišnju prosječnu cijenu zlata od 2,4 tisuće dolara po unci, to bi značilo između 3,5 i 4,2 tone zlata.
“Većina tih ulaganja odnosi se na fizičko investicijsko zlato u obliku zlatnih poluga i zlatnika, a najtraženiji su proizvodi iz švicarske, austrijske i njemačke kovnice”, kaže Saša Ivanović, direktor Gold Centra.
Tvrtka također bilježi porast potražnje za zlatnim polugama i zlatnicima, trend koji je vidljiv iu drugim zemljama.
“Potražnja je u prva dva mjeseca 2025. godine veća nego u istom razdoblju prošle godine, a očekujemo da će se taj trend nastaviti iu narednim mjesecima”, kaže Ivanović.
"Teško je točno procijeniti ukupnu količinu zlata koju Slovenci kupuju godišnje kao investiciju. No, posljednjih godina Slovenci su sigurno značajno premašili količinu zlata koju Slovenska središnja banka drži u svojim zlatnim rezervama", kaže Peter Slapšak iz Elementuma.
Žali što Slovenska središnja banka nije dodatno kupila zlato jer su središnje banke u zadnjih desetak godina bile neto kupci zlata, a kupnja zlata pokazala se kao investicija koja povećava diversifikaciju, sigurnost i vrijednost.
Poduzetnici, ali i bake i djedovi među kupcima u Sjevernoj Makedoniji
UNI banka, prva banka koja nudi investicijsko zlato u Sjevernoj Makedoniji, kaže da je u proteklom razdoblju znatno porastao interes za zlatnim proizvodima te da se promet udvostručio u odnosu na prošlu godinu.
"Kupce imamo iz svih društvenih slojeva. Najčešće su to fizičke osobe, rjeđe tvrtke, iako smo sklopili nekoliko transakcija i s pravnim osobama. Za njih imamo i depozitne proizvode, gdje dajemo zlatne poluge od dva i pet grama kao oblik dodane vrijednosti za dobru suradnju tvrtkama koje polažu značajne iznose u banci. Među fizičkim osobama to su uglavnom poduzetnici, ali i građani koji su sve bolje informirani o stabilnosti zlata kao investicije i njegovom velikom potencijalu za rast cijene u budućnosti", rekao je Zvonko Stankovski, direktor Sektora riznice UNI banke.
Invest Metal, ovlašteni trgovac plemenitim metalima, također ističe da je posljednjih mjeseci povećan interes makedonskih građana i tvrtki za kupnju zlata, te da se količina zlata u optjecaju posljednjih mjeseci udvostručila u odnosu na prošlu godinu. "Iako interes za investicijsko zlato raste, građani Makedonije još nisu dovoljno upoznati s njegovim prednostima", kaže Marijan Rangelov iz Invest Metala.
Kad su prije tri godine počeli s radom, prvi klijenti bili su im većinom Makedonci u inozemstvu, koji su već znali da je investicijsko zlato kapital koji se može nositi bilo gdje u svijetu i prodavati kad god zatreba. Dodatna prednost koja ga čini još privlačnijim je to što je investicijsko zlato u Sjevernoj Makedoniji, kao iu mnogim drugim zemljama, oslobođeno PDV-a. S vremenom su domaći građani i tvrtke počeli pokazivati interes, a sada imaju kupce iz različitih kategorija.
"Među kupcima imamo bake i djedove koji kupuju zlatnike za darove svojim unucima, ali i tvrtke koje ulažu ozbiljne iznose u zlatne poluge, smatrajući da je to trenutno najsigurnija investicija. Imali smo i klijenta, fizičku osobu, koji posjeduje nekoliko stanova u Skoplju, dionice i obveznice, ali je odlučio diverzificirati svoja ulaganja i u zlato", dodaje Rangelov.
Zašto zlato
Ljudi su počeli shvaćati da je ulaganje u zlato izvrsna opcija štednje za budućnost. Vrijednost zlata u posljednjih je 20 godina porasla za više od 650 posto, ističu u Auro Domusu, dok u posljednjih 60 godina bilježi prosječan godišnji rast veći od devet posto. Niti jedan štedni račun u banci ne može ponuditi takvu kamatu.
Hrvati vole igrati na sigurno i novac držati u banci, kaže Petričević, no prema ovim podacima, koji ukazuju na sve veći interes za ulaganje u zlato, čini se da polako počinju shvaćati prednosti ove vrste ulaganja, a to je znatno veći povrat ulaganja.
Zlato se kroz povijest pokazalo kao izvrstan instrument zaštite od inflacije | Depositphotos
Zlato se rijetko koristi kao instrument za špekulativne burzovne transakcije, a češće se kupuje kao dugoročna investicija. Štednjom u zlatu vrijednost štednje postupno raste, ističu naši sugovornici, a kada se odlučite unovčiti svoje zlato, to možete učiniti bilo kada i bilo gdje u svijetu. Investicijsko zlato je izuzetno likvidna imovina, što je jedna od njegovih glavnih prednosti u odnosu na nekretnine, čija vrijednost s vremenom može opadati i koje nije lako i brzo prodati, za razliku od zlata.
---U pisanju teksta sudjelovali su Slađana Gavrić (Srbija), Danijela Polonijo (Hrvatska), Mirela Haskić-Suša (BiH) i Urban Červek (Slovenija).
.webp){kind=icon}
