Ako vam na ulicama San Francisca priđe vesela osoba s formularom u ruci, obično možete očekivati da će vas pitati za mišljenje o nekom političkom pitanju. Imate li vremena za razgovor o pravu na pobačaj? Tržištu nekretnina? Referendumu o internetskom klađenju? No, ovih dana postavljaju se i grandioznija, osobnija pitanja koja inače ne biste očekivali od nekog tko izgleda kao da želi vaš potpis. Pitanje je: koliko dugo želite živjeti?
Jedne subote u kolovozu Anastasia Egorova, 37-godišnja glavna izvršna direktorica neprofitne organizacije koja se bavi istraživanjem dugovječnosti, okupila je dvadesetak volontera u San Franciscu i još deset svjetskih gradova. Zajedno su prikupili odgovore od gotovo 200 prolaznika. Velik broj ispitanika izjavio je da želi živjeti između 80 (što je američki prosjek) i 120 godina (što je gotovo svjetski rekord). Volonteri u São Paulu u Brazilu i Torontu u Kanadi dobili su slične odgovore kao volonteri u Haifi u Izraelu i Malmöu u Švedskoj. Malobrojni su se poveli za natpisima na kapama, majicama i naljepnicama koje su nosili volonteri, na kojima je pisalo: "Reci zauvijek!" (engl. Say Forever!).
Egorova i njezina skupina aktivista protiv smrti sastavljena od znanstvenika i zanesenjaka koji se nazivaju "besmrtnicima" (engl. Immortalists) smatraju da bi dobri i racionalni ljudi trebali željeti što duže živjeti. Iako priznaju da su kronična bol i životne traume snažan protuargument njihovim uvjerenjima, predani su ostvarenju vječnog života i smatraju da bi borba protiv starenja trebala biti prioritet financiranja u znanosti i društvenog aktivizma. Ove su jeseni marširali ispred povijesnog trajektnog pristaništa u zaljevu San Francisca s transparentima s natpisima "Smrt je neprihvatljiva", "Smrt je dosadna" i "Ostani živ". Jedan je osobito zagriženi volonter prilično doslovno shvatio ideju o dugovječnosti pa si je na vrat tetovirao riječi "RECI ZAUVIJEK". "Smrt je loša", kaže Egorova. "To je nešto što čovječanstvo ne shvaća dovoljno ozbiljno."
Besmrtnici možda zvuče više kao hipiji nego ozbiljni lobisti, ali utjelovljuju struju u kulturi tehnološke industrije koja je zauzela ono malo prostora u pauzama između debata o umjetnoj inteligenciji i kriptovalutama. Razne skupine u San Franciscu i drugim tehnološkim središtima tragaju za načinima da nasamare smrt, od dodataka prehrani i pipetiranja otopina u laboratoriju do digitalizacije svijesti i zamrzavanja mozgova kako bi kasnije oživjeli (nadaju se). Svi oni vjeruju da će nam tehnologija jednog dana omogućiti da nadvladamo svoju biološku sudbinu. Ovako je to sažeo utjecajni ulagač i provokator Balaji Srinivasan na svojem profilu na platformi X: "Nepromjenjiv novac, beskrajne granice, vječan život."
Ljudi opsjednuti besmrtnošću uvjereni su da će radikalno produljenje života postati moguće u bliskoj budućnosti. To su mahom ulagači, istraživači umjetne inteligencije ili ljudi koji su se obogatili na kriptovalutama pa sad imaju novca na bacanje. Suosnivač Ethereuma Vitalik Buterin na samom je čelu tog pokreta.
Ono po čemu se ta opsesija razlikuje od tipične krize srednjih godina količina je uloženog novca. Jeff Bezos, Sam Altman, Larry Ellison, Larry Page i drugi tehnološki divovi nude stotine milijuna dolara poduzećima koja istražuju dulji život. Ljudi opsjednuti besmrtnošću u tom sektoru uvjereni su da će radikalno produljenje života postati moguće u bliskoj budućnosti. To su mahom ulagači, istraživači umjetne inteligencije ili ljudi koji su se obogatili na kriptovalutama pa sad imaju novca na bacanje. Suosnivač Ethereuma Vitalik Buterin na samom je čelu tog pokreta. Donirao je milijune dolara za istraživanja i objavljuje izjave poput: "Starenje je humanitarna katastrofa zbog koje svake dvije godine strada jednak broj ljudi kao u Drugom svjetskom ratu." Robert Nelsen, upravitelj hedge fonda i vlasnik udjela u biotehnološkom poduzeću Altos Labs koje se bavi istraživanjem dugovječnosti, uzima desetak lijekova dnevno, uključujući rapamicin koji dokazano produljuje životni vijek miševa. Ulagači rizičnog kapitala pokazuju sve veći interes za industriju dugovječnosti, a tehnološka zajednica nudi stipendije za istraživanja na području dugovječnosti kako bi privukla nove ljude u to polje. Ujedinjuje ih tehnooptimizam i uvjerenje da znaju nešto što drugi ne znaju.
Razmišljanje mimo većine je norma, smatra Amol Sarva, jedan od financijera postignuća na tom području. Kaže da se taj sektor sastoji od "bradatih čarobnjaka" koji najavljuju mističnu budućnost, konvencionalnih stručnjaka za biotehnologiju usredotočenih na znanost, "Petar Panova" koji žele zauvijek ostati mladi i onih koji smatraju da će u budućnosti ljudska svijest nadići fizičko tijelo i da ćemo svi postati kiborzi. Sarva, bivši šef Knotela, kopije platforme WeWork, suosnivač je fonda za ulaganja u poduzeća koja se bave produljenjem ljudskog života vrijednog 100 milijuna dolara (91 milijun eura). Fond je već isplatio sredstva istraživačima koji liječe rak uz pomoć umjetne inteligencije i upotrebljavaju matične stanice za izradu bioloških računala. Sarva tvrdi da energija u krugovima koji se bave produljenjem života podsjeća na dane Homebrew Computer Cluba, neformalne skupine iz 1970-ih koja je prethodila izumu osobnih računala i osnivanju korporacije Apple.
Lako je otpuhnuti napretke na tom polju kao jedan veliki mjehur egzistencijalnog straha koji pokreće novac i krhki muški ego, no dijelovi te zajednice imaju različite ciljeve. Nekima je cilj samo malo produljiti prosječno trajanje ljudskog života. Drugi su konzervativniji i obećavaju samo više "zdravih godina života", odnosno bolje zdravlje u okviru prirodnog životnog vijeka. Ima i onih koji zagovaraju potpunu besmrtnost, a najavljuju i osnivanje vlastitih suverenih država u kojima smrt neće postojati. "Prihvaćamo starenje i smrt kao nešto neizbježno, ali sad imamo razloga vjerovati da ćemo pronaći rješenje i za to", izjavio je Adam Gries, ulagač u sektor dugovječnosti. "To je samo pitanje vremena."
Kako bi bilo lakše pohvatati sve te različite frakcije, dajmo im nadimke. U jednom kutu imamo biotehnologe, tradicionalne istraživače koji razvijaju razne lijekove za produljenje ljudskog života. Cilj im je ishoditi formalno odobrenje američke Uprave za hranu i lijekove i plasirati lijekove na tržište tijekom sljedećih deset godina. Neki od tih lijekova djeluju tako da potiču autofagiju (sposobnost stanice da reciklira nakupljeni molekularni otpad) ili uklanjanje starih stanica koje se više ne mogu umnožavati.
Ian Loring Shiver za Bloomberg Businessweek; scenografija: Kelsi Windmiller
BIOTEHNOLOZI
Cilj im je ishoditi formalno odobrenje američke Uprave za hranu i lijekove za lijekove koje razvijaju i plasirati te lijekove na tržište tijekom sljedećih deset godina.
Takvi su lijekovi još u ranoj fazi razvoja, a jedan od najperspektivnijih namijenjen je psima, a ne ljudima. "Počeli smo s velikim pasminama jer njemačka doga ima prosječni životni vijek od šest do devet godina, a dlaka im počinje sijedjeti već u dobi od tri do četiri godine pa se učinci brže uočavaju", izjavila je Celine Halioua, izvršna direktorica poduzeća Loyal. Lakše je provesti klinička ispitivanja starenja na psima jer oni puno brže stare. Kod ljudi takva istraživanja traju pedesetak godina. Haliouin lijek produljuje život psima tako da smanjuje otpuštanje hormona rasta, koji su povezani s bržim starenjem kod većih pasmina. Ne sviđa joj se panika koja se širi zbog govorkanja o psima zombijima i naglašava da joj je cilj "produljiti zdravi životni vijek" voljenih ljubimaca. "Želimo da vaš Floki dulje trči za lopticom, bude uzbuđen kad se vratite kući i ne bude ukočen kad ustane iz kreveta", kaže Halioua. Smatra da su psi bezopasan način da se javnosti predstavi zamisao da biologija starenja nije zacrtana. Ljude je puno manje strah kad vide 15-godišnjeg psa nego osobu staru 150 godina. To im se ne doima kao zadiranje u božanska posla.
Zatim su na redu zaljubljenici u wellness. To su ljudi koji se ne slažu s naglašavanjem akutne skrbi umjesto prevencije u zdravstvu i žele isprobati tzv. proaktivne terapije koje suvremena medicina zanemaruje ili odbacuje. (Tako Bryan Johnson, osnivač Braintree Payment Solutionsa i neslužbena maskota Bloomberg Businessweeka, godišnje troši milijune dolara kako bi njegovo sredovječno tijelo funkcioniralo kao tijelo tinejdžera). Neki su njihovi eksperimenti prilično ekstremni, ali zaljubljenici u wellness ipak su relativno konzervativna frakcija u krugovima opsjednutim dugovječnosti. Revno prate svoje tjelesne funkcije kako bi uveli postupna poboljšanja. Poput biotehnologa, često govore o "zdravom životnom vijeku".
"Imate veću kontrolu nad svojim zdravljem nego što mislite", smatra Martin Tobias, ulagač rizičnog kapitala i bivši izvršni direktor Upgrade Labsa, kompanije specijalizirane za naprave poput trenera za kapacitet pluća i sobnog bicikla s umjetnom inteligencijom. "Kad postanete izvršni direktor vlastitog zdravlja, možete postići rezultate koje vam tradicionalni zdravstveni sustav neće pružiti." Tobias uskoro puni šezdesetu, a želi biti živ kad mu najmlađa kći, koja sad ima osam godina, završi fakultet. Kako bi to postigao, isprobava stvari koje izgledaju kao dio retreata pod pokroviteljstvom tvrtke Gwyneth Paltrow. U garaži u Seattleu ima opremu vrijednu 500 tisuća američkih dolara (457 tisuća eura), uključujući dvije saune, solarij s infracrvenim svjetlom, odijelo za elektrostimulaciju mišića i komoru za krioterapiju. Kupa se u ledenoj vodi, leti u Srednju Ameriku po injekcije matičnih stanica i podvrgava se tretmanima za produljenje telomera, kromosomskih proteina koji se s godinama skraćuju.
Tobias i istomišljenici smatraju da vrijedi uložiti novac u razne eksperimentalne tretmane za usporavanje biološkog sata čak i ako većina tih tretmana ne djeluje. Neka od velikih imena u tom svijetu su liječnik Peter Attia, genetičar David Sinclair i futurist Peter Diamandis. S obzirom na to da znanost još uvijek slabo razumije biomarkere koji su pokazatelji biološke dobi, teško je reći djeluje li išta od toga. Ipak, Tobias ne odustaje. Tvrdi da je primijetio poboljšanja i to mu donosi unutarnji mir i osjećaj kontrole. "Mojim je telomerima 38 godina", kaže.
ZALJUBLJENICI U WELLNESS
To su ljudi koji se ne slažu s naglašavanjem akutne skrbi umjesto prevencije u zdravstvu i žele isprobati tzv. proaktivne terapije koje suvremena medicina zanemaruje ili odbacuje.
Ian Loring Shiver za Bloomberg Businessweek; scenografija: Kelsi Windmiller.
I biotehnolozi i zaljubljenici u wellness naglašavaju da i dalje očekuju da će umrijeti. Za radikale, to je gubitnički stav. Patrick Linden, filozof i autor knjige "Case Against Death", smatra da je prihvaćanje smrtnosti "zabluda" kojom se "štitimo od tragične želje za nečim što ne možemo imati."
Radikali su se probili u javnost sredinom 2000-ih. Godine 2005. utjecajni teoretičar umjetne inteligencije Nick Bostrom napisao je priču u kojoj smrt simbolizira strašan zmaj koji terorizira kraljevstvo i zahtijeva stalne žrtve, sve dok hrabri kralj ne uloži goleme svote novca u razvoj projektila kojim ga ubija (videoinačica priče objavljena je na YouTubeu i ima oko 10 milijuna pregleda). Istovremeno je britanski istraživač Aubrey de Grey, koji sa svojom dugom bradom malo podsjeća na Merlina, postao javno lice novog pokreta dugovječnosti. De Grey je u intervjuu za BBC izjavio da je prva osoba koja će doživjeti tisućitu vjerojatno već rođena, a zatim održao TED govor o potrebi ulaganja u borbu protiv starenja. Mišljenja je da će prekretnica u kojoj će ljudi živjeti sve dulje i dulje dok ne umru od starosti nastupiti kad budemo mogli popraviti štetu uzrokovanu starenjem brže od prirodnog tempa starenja.
Mogućnost duljeg – ili vječnog – života ponukala je bioetičare i filozofe na razmišljanje o neočekivanim posljedicama. Riječ je o samotnom polju znanosti. "Ako odem kod frizera i kažem mu čime se bavim, reakcija je uvijek: 'To zvuči grozno'", izjavila je Raiany Romanni, 29-godišnja bioetičarka koja istražuje način na koji ljudi razmišljaju o smrti i njezinu značenju. Smatra da prihvaćanje smrti nije prirodan dio procesa tugovanja, već čista naiva. "Moj se profesionalni život sastoji od razmišljanja o činjenici da smrt nema svrhu", kaže Romanni. "To može biti jako štetno na osobnoj razini. Ali ako se nastavimo tješiti, to može biti puno, puno štetnije."
Neki od najzagriženijih radikala zagovornici su kolonizacije – žele se masovno preseliti na neko područje i svoju ideologiju pretvoriti u političko pitanje. Generalnu su probu imali ovog ljeta u Zuzaluu, privremenom gradu u stilu američkog festivala Burning Man. Grad je postojao dva mjeseca u Crnoj Gori. Vitalik Buterin, osnivač Ethereuma, okupio je stotine pravovjernika u dugovječnost, osnivača kriptovaluta i istraživača umjetne inteligencije kako bi raspravljali o praktičnim pitanjima vječnog života. Kakve bi političke strukture bile potrebne? Kako osnovati "inovacijske zone" s labavim propisima za provođenje eksperimentalnih tretmana? Ako bi svi živjeli puno dulje, kako brzo bi se populacija povećala ili (možda) smanjila? Između kupanja u ledenoj vodi i znojenja u sauni dva ulagača rizičnog kapitala predstavila su svoje planove za pokret pod nazivom vitalizam, čija je misao vodilja da je "smrt temeljni problem čovječanstva" i da bi ljudska vrsta trebala poduzeti sve potrebne mjere kako bi se "oslobodila starenja što je prije moguće".
Ovisno o vašim stajalištima, ta će vas retorika nadahnuti ili nasmijati. Ali u Silicijskoj dolini, gdje su bogatstvo i moć koncentrirani u rukama šačice milijardera, ponekad je dovoljno pridobiti nekoliko ljudi na svoju stranu.
Tradicionalni istraživači dobro su svjesni da njihovo polje znanosti zbog takvih dvomjesečnih bakanalija i višemilijunskih tretmana izgleda više kao razbibriga za bogate. Halioua, izvršna direktorica Loyala, istraživala je ekonomiju genske terapije na Oxfordu. Smatra da sektor u globalu "ne ulijeva povjerenje", a da ljudi koji na sva usta hvale nedokazane tretmane ili govore o besmrtnosti narušavaju ugled istraživanja. Smatra da ljudi poput Johnsona i Buterina guraju istraživanje dugovječnosti na rubna područja znanosti.
Ian Loring Shiver za Bloomberg Businessweek; scenografija: Kelsi Windmiller .
RADIKALI
Prihvaćanje smrtnosti za njih je zabluda kojom se štitimo "od tragične želje za nečim što ne možemo imati".
Neki od predvodnika u tom polju diskreditirani su na druge načine, dodaje. Godine 2021. ona i ulagačica Laura Deming optužile su de Greya, nekadašnje lice pokreta dugovječnosti, za seksualno uznemiravanje. Deming je započela karijeru u laboratoriju za istraživanje dugovječnost s 12 godina, a tvrdi da je u dobi od 17 i 18 godina dobivala e-poruke od de Greya, koji joj je bio mentor, u kojima joj de Grey kaže da ga "napaljuje" i žali jer je premlada za razgovor o njegovu "avanturističkom ljubavnom životu". Halioua tvrdi da ju je de Grey pokušavao napiti i nabacivao joj se tijekom večere za prikupljanje sredstava za njegovu zakladu koja je financirala neka od njezinih istraživanja. "Kazao mi je da kao 'prekrasna žena' moram spavati s prisutnim donatorima kako bi mu dali novac."
Istraga zaklade potvrdila je optužbe obje žene i utvrdila da se de Grey miješao u istragu. Otpušten je, a zatim je osnovao drugu organizaciju koja se također bavi produljenjem života. Halioua je razočarana činjenicom da de Grey još uvijek sudjeluje na konferencijama o dugovječnosti, ali zadovoljna je jer se podaci o de Greyevoj povijesti lako mogu pronaći na internetu. De Grey je u intervjuu odbacio optužbe kao pretjerane reakcije na nevine komentare. Smatra da je njegov otkaz "hrpa sranja" i paravan s pomoću kojeg mu je uprava oduzela moć.
De Greyeva reputacija je nastradala, ali volonteri pokreta "Reci zauvijek!" svejedno su bili oduševljeni kad se pojavio na nedavnom okupljanju u San Franciscu. Bila je to subota prije Noći vještica, a desetak besmrtnika prerušilo se u vampire i šamane. Neki su nosili maske ptica i umjetna medvjeđa krzna, plastične lubanje i štapove za prizivanje kiše. Povorka je prošla promenadom Embarcadero u San Franciscu, plešući na heavy metal pjesmu za koju je tekst napisao Gries, ulagač u dugovječnost. "Molim te, probudi se!" zavijao je pjevač na snimci. "Spasi naše voljene od brutalnog opadanja / Pokaži srednji prst starom Ocu Vremenu."
Prišlo im je nešto znatiželjnih prolaznika, ali sudionici parade su se uglavnom slikali i snimali sami za svoj zajednički račun na Instagramu. Suosnivač pokreta "Reci zauvijek!" Mikhail Batin, u tunici s pentagramima i s pernatom maskom na licu, izjavio je da se nada da će takvi događaji privući umjetnike jer oni imaju veći utjecaj u javnosti od prosječnog znanstvenog rada.
Razne frakcije pokreta dugovječnosti ostvaruju svojstvene napretke. Američka Uprava za hranu i lijekove u studenom je djelomično odobrila zahtjev Loyala za odobrenje lijeka koji bi trebao produljiti životni vijek velikih psećih pasmina. Lijek blokira određene vrste hormona rasta nakon što pas dosegne punu veličinu, a mogao bi biti dostupan za upotrebu na njemačkim dogama i mastfima od 2026. godine. Imućni zaljubljenici u wellness pak planiraju turizam u području dugovječnosti, odnosno letove u inozemstvo po eksperimentalne tretmane. Diamandis naplaćuje 70 tisuća dolara (oko 64 tisuće eura) za petodnevnu turneju raznim privatnim klinikama za produljenje života. Skupina koju predvodi Zuzalua planira organizaciju novog privremenog grada ove zime na karipskom otoku Roatánu.
Radikali se nadaju da će njihove snove u nadolazećim desetljećima financirati kakav bogataš, primjerice Elon Musk. Sam Musk je nedavno izjavio da smatra kako bi ekstremna dugovječnost dovela do "gušenja društva", a i da ne može zamisliti "gore prokletstvo od vječnog života". Ali, riječima filozofa Lindena, "očito se svi nadamo da će se Elon Musk prenuti".
.webp){kind=icon}
