Prije pet godina Jeff Bezos stajao je na zamračenoj pozornici u Washingtonu, D.C., a velika crna zavjesa prekrivala je platformu iza njega. Odjeven u sivo odijelo i crnu košulju, tumačio je prednosti istraživanja Mjeseca gomili novinara i zaljubljenika u svemir. "Blizu je. Samo tri dana udaljenosti", rekao je Bezos. "Moći ćete ići na Mjesec kad god poželite."
Nekoliko trenutaka poslije Bezos je podigao ruku i zavjesa se rastvorila te otkrila golemu svemirsku letjelicu naziva Blue Moon. Bila je to Mjesečeva letjelica na kojoj je njegovo zrakoplovno-svemirsko poduzeće radilo tri godine i koja je, kako je rekao, osmišljena za prijevoz tereta, a s vremenom i ljudi na površinu Mjeseca.
Ono što nije spomenuo jest da je letjelica bila rekvizit izgrađen za taj događaj. Naime, poduzeću Blue Origin bile su (i još uvijek jesu) potrebne godine prije nego što bude u mogućnosti isporučiti funkcionalno vozilo.
Još visceralniji trenutak u novoj svemirskoj utrci dogodio se dva i pol mjeseca poslije i 1700 milja (2735,89 kilometara) dalje. Elon Musk uživo je pratio na monitorima kako čelična miniraketa u obliku silosa žita pali svoj motor u blatnim ravninama južnog Teksasa. Prototip tvrtke Space Exploration Technologies letio je u zrak nekoliko kratkih trenutaka, a zatim se ponovno spustio, u uspravnom položaju. Bio je to jedan od prvih takozvanih testova skoka za ono što će poslije postati raketa Starship tvrtke SpaceX, čija je namjera bila demonstracija tehnike kojom bi se svemirska letjelica pune veličine jednog dana služila za slijetanje na druge planete, uključujući Mjesec.
Prošlo je više od pola stoljeća otkako su ljudi ostavili trag u Mjesečevoj prašini. Današnja svemirska utrka dijelom podsjeća na onu iz 60-ih, samo to više nije natjecanje SAD-a i Sovjetskog Saveza, nego Bezosova Blue Origina i Muskova SpaceXa. Dva se poduzeća natječu u vraćanju astronauta na površinu Mjeseca, a to uvelike financira američka vlada.

Blue Origin i SpaceX na prijelazu su stoljeća osnovali tehnološki moguli. To je otprilike to što se tiče sličnosti. SpaceX je brzo nadmašio Blue Origin brzim testiranjem i lansiranjem bez prevelike brige za eksplozije tijekom razvoja, koje su se povremeno događale. SpaceX ima veliku prednost nad Blue Originom u utrci na Mjesec. Ipak, s obzirom na složenost te misije, moguće je da će letjelica Blue Origina sletjeti, vjerojatno ne s ljudima, prije SpaceX-a. Blue Origin odbio je komentirati, a SpaceX nije odgovorio na zahtjeve za komentar.
Musk vodi svoju operaciju u svemiru kao tipično poduzeće s ciljem stjecanja dobiti, rabeći novac klijenata, uključujući i vladu, koji žele nabaviti opremu za njegove rakete kako bi financirali razvoj proizvoda. Bezos je, barem donedavno, tretirao Blue Origin više kao istraživački laboratorij. Koja će strategija pobijediti u ovoj utrci do Mjeseca, trebalo bi postati jasno tijekom sljedećih nekoliko godina.
"SpaceX je prodao stvari, a Blue Origin potrošio je novac", kaže Carissa Christensen, osnivačica i glavna izvršna direktorica BryceTecha koji se bavi savjetovanjem za istraživanje svemira i analizu. "Kultura SpaceX-a bila je preuzimanje jednog tržišta za drugim, pronalaženje jednog kupca za drugim. Kultura Blue Origina sastoji se od izvršavanja vrlo zahtjevne strategije istraživanja i razvoja."

Misija vraćanja ljudi na Mjesec započela je 2017. NASA-inim programom koji će postati poznat kao Artemis. NASA je u početku dala jedan ugovor u vrijednosti od 2,9 milijardi dolara (2,69 milijarde eura) za Mjesečevu letjelicu SpaceX-u, dijelom zato što je agencija imala dovoljno novca samo za jedan, što je dovelo do tužbe Blue Origina. Nakon lobiranja u Kongresu agencija je dobila dovoljno sredstava za drugi ugovor u vrijednosti od 3,4 milijarde dolara (3,16 milijardi eura), koji je otišao Blue Originu. Novac je namijenjen razvoju, a tvrtke mogu zadržati ono što izgrade.
"Kupujemo uslugu", kaže Kent Chojnacki, zamjenik upravitelja NASA-ina programa sustava za letjelice s ljudima. "Zato nikad ne preuzimamo vlasništvo nad hardverom."
Muskov dugoročni cilj za SpaceX je Mars, što je vidljivo iz izvora goriva koji Starship rabi. Mjesečeva letjelica Blue Origina rabi vodik, koji bi se teoretski jednog dana mogao odvajati iz vode s Mjeseca, a Starship rabi metan, molekulu koja bi se mogla sintetizirati na Marsu, gdje je Musk rekao da bi želio umrijeti (iako ne pri slijetanju).
Ipak, Musk je priznao prednosti odlaska na Mjesec dok je NASA postavljala temelje za svoju misiju. "Ako želite uzbuditi javnost, morate postaviti bazu na Mjesec", rekao je 2017. godine.
Zadatak svakog poduzeća izrada je svemirske letjelice koja se može parkirati u orbiti oko Mjeseca i čekati dolazak NASA-inih astronauta iz druge letjelice ili obližnje svemirske postaje. Astronauti bi se prebacili u kompanijino vozilo, koje bi potom odvelo posadu do Mjesečeve površine. Nakon nekog vremena, ušli bi natrag u letjelicu i u Mjesečevu orbitu.
Za Muska je ugovor bila dobra izlika za ubrzanje rada na njegovoj budućoj letjelici za Mars pod nazivom Starship. To je najveći i najsnažniji raketni sustav ikad razvijen, s gornjim dijelom koji služi kao Mjesečev brod koji može sletjeti uspravno i ponovno poletjeti. SpaceX planira provesti probno slijetanje bez posade na Mjesec već sljedeće godine, a zatim i prvo slijetanje s posadom 2026., iako Musk i NASA obično prekorače rokove.
Glavna je komplikacija neprovjereni sustav nadopune goriva za koji je potrebno lansirati više Starshipa. Izbjegavanje Zemljine gravitacije zahtijeva puno energije, a potrebna količina goriva sve je veća što je objekt teži. Raketa veličine Starshipa ne može stići do Mjeseca i vratiti se s jednim spremnikom napunjenim na Zemlji. Sustav SpaceX-a zahtijeva lansiranje jednog Starshipa u Zemljinu orbitu, gdje će se parkirati i služiti kao skladište goriva. Zatim će SpaceX lansirati otprilike 10 dodatnih Starshipa napunjenih metanom i kisikom koji će pristati uz skladište i nadopuniti njegove zalihe. Nakon što se skladište u potpunosti napuni, još će se jedan Starship lansirati sa Zemlje, pristati uz skladište, nadopuniti gorivo i zatim krenuti prema Mjesecu.

Blue Origin narugao se tom planu prije nekoliko godina infografikom u kojoj su tvrdili da je arhitektura nadopune goriva s više raketa previše komplicirana da bi bila pouzdana. Od tada su tiho promijenili ploču i uveli sličan sustav za svoje misije za Mjesec, kaže Chojnacki.
"Došli su do sličnih arhitektonskih odluka o broju potrebnih lansiranja i nadopuna", kaže on. Tehnika Blue Origina zahtijevat će od četiri do osam teretnih raketa za nadopunu goriva u svemirskoj letjelici u niskoj Zemljinoj orbiti, kaže Lisa Watson-Morgan, voditeljica NASA-ina programa sustava za prijevoz posade. Blue Origin svoju stanicu za punjenje gorivom naziva "svemirskim tegljačem" jer će, nakon što nadopuni gorivo letjelice koja kruži oko Zemlje, tegljač slijediti letjelicu u Mjesečevu orbitu kako bi je mogao napuniti gorivom za njezino putovanje na površinu Mjeseca. Tegljač zatim može putovati naprijed-natrag između orbita kako bi nabavio više vodikova goriva.
Već iduće godine Blue Origin planira poslati teretnu verziju svoje letjelice kojoj nije potreban tegljač na Mjesec. Ako to uspije, Bezosova će pobjeda nad Muskom postati izgledna unatoč tome što Blue Origin ima manje optimističan vremenski okvir uz plan slanja posade do 2029. godine.
Ipak, rasporedi su zrakoplovno-svemirske industrije nepredvidivi. Mjesečeva letjelica Blue Origina projektirana je za lansiranje na vrhu rakete New Glenn, koja je trebala prvi put poletjeti 2020., ali to se još nije dogodilo. Ako sve bude u redu, raketa New Glenn lansirat će se u rujnu.
"Blue Origin mora biti puno brži", rekao je Bezos u podcastu Lex Fridman u prosincu, "i to je jedan od razloga zašto sam prije nekoliko godina napustio ulogu izvršnog direktora Amazona."
Musk je i dalje izvršni direktor gomile tvrtki, uključujući SpaceX, koji je još uvijek vodeća tvrtka u zrakoplovno-svemirskoj industriji. Tijekom posljednjeg probnog leta letjelice Starship u ožujku SpaceX je prenio pogonsko gorivo iz jednog spremnika u drugi, što je mali, ali značajan korak. Savjetodavno povjerenstvo NASA-e priopćilo je 26. travnja da je, iako SpaceX još uvijek analizira rezultate, eksperiment "po svemu sudeći bio uspješan".