Regija bez radnika - koje industrije u Hrvatskoj ovise o strancima?

Prije nekoliko desetljeća zemlje bivše Jugoslavije smatrane su izvoznicama radne snage. Mladi i kvalificirani radnici odlazili su u Njemačku, Austriju, Švicarsku i druge razvijenije europske zemlje u potrazi za većim plaćama i boljim životnim uvjetima.

Danas se događa povijesna prekretnica. Od Ljubljane do Skoplja, tvrtke sve teže pronalaze vozače, zidare, montere, zavarivače, kuhare i konobare. Radnici iz Nepala, Indije, Bangladeša i Filipina postaju neizostavan dio gospodarstava regije, koja se suočavaju s dvostrukim problemom: starenjem stanovništva i daljnjim odlaskom domaće radne snage.

U posljednjih nekoliko godina Hrvatska je postala ozbiljno ovisna i o uvozu radne snage, bez koje određene gospodarske grane, poput turizma, ugostiteljstva i građevinarstva, više ne bi mogle funkcionirati. Samo u 2024. godini izdano je više od 200.000 radnih dozvola za strane radnike, i iako se taj trend donekle usporio u 2025. godini, demografska slika zemlje jasno pokazuje da će se hrvatski BDP i u budućnosti uvelike oslanjati na stranu radnu snagu.

Da je tržište rada i dalje "pregrijano", pokazuju i podaci koje smo dobili od Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Prema njihovim izjavama, broj nezaposlenih smanjio se na povijesno nisku razinu i iznosi oko 63 tisuće ljudi, dok je broj zaposlenih dosegao gotovo 1,8 milijuna.

"Realno je očekivati da će strani radnici i u budućnosti ostati važan dio domaćeg tržišta rada", kaže Anita Stipić iz Odjela za tržište rada u Centru za kreativne industrije, obrazovanje i inovativno poduzetništvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

"Hrvatska će vjerojatno i za deset godina trebati velik broj stranih radnika, ali uspjeh gospodarstva sve će više ovisiti o rastu produktivnosti. Ključni smjer razvoja trebao bi biti povećanje dodane vrijednosti po zaposleniku kroz ulaganja u tehnologiju, inovacije i razvoj vještina radne snage", naglašava Stipić i dodaje da europska praksa pokazuje da se nedostatak radne snage ne može riješiti jednom mjerom, već kombinacijom različitih politika.

Bloomberg Adria

Stipić kaže da zakonodavni okvir u području zapošljavanja stranih radnika pokazuje da Hrvatska postupno prelazi iz faze nužnog popunjavanja nedostatka radne snage u fazu aktivnog upravljanja migracijama.

"Izmjene Zakona o strancima, koje su stupile na snagu 4. lipnja ove godine, dodatno su regulirale sustav zapošljavanja stranih radnika, pooštrile uvjete za poslodavce, uvele obvezu dokazivanja aktivnog poslovanja te pojačale nadzor nad zapošljavanjem i integracijom radnika", kaže Stipić i dodaje da je posebno važno što se uvodi obveza polaganja osnovnog ispita iz hrvatskog jezika za dio stranih radnika koji dulje borave u Hrvatskoj.

Na taj način država pokazuje da migracije više ne tretira samo kao kratkoročno pitanje tržišta rada, već i kao dugoročno pitanje integracije.

Iako je uvoz stranih radnika posljednjih godina eksplodirao, nadležno ministarstvo tvrdi da strani radnici nisu toliko masovna pojava kako se često misli te da trenutačno čine oko sedam posto svih osiguranih osoba u Hrvatskoj. Unatoč tim tvrdnjama, dolazak stotina tisuća radnika iz trećih zemalja u zemlju s tek 3,8 milijuna stanovnika donosi znatne društvene promjene.

Stoga pitanje stranih radnika treba promatrati kao dio šire razvojne, gospodarske i socijalne strategije, a ne samo kao kratkoročni odgovor na nedostatak radne snage, zaključuje Stipić.

Neke grane u Sloveniji potpuno su ovisne o strancima

Slovenija je posljednjih godina postala izrazito ovisna o uvoznoj radnoj snazi, bez koje brojni sektori više ne bi mogli normalno poslovati. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, među 920.000 zaposlenih u Sloveniji oko 150.000 su stranci, što je rekordan broj. Od početka epidemije broj stranih radnika porastao je za 50 posto. Svaki šesti radnik na slovenskom tržištu rada sada je strani državljanin. Neke gospodarske djelatnosti, poput građevinarstva, gotovo potpuno ovise o radnoj snazi. Među njima je i cestovni prijevoz.

Uvoz radne snage iz inozemstva je, prema riječima prijevoznika Petra Piška, jedino rješenje za nedostatak osoblja u Sloveniji. "Na nula smo posto raspoloživog osoblja", rekao je Pišek, direktor prijevozničke tvrtke Pišek & HSF Logistics i predsjednik Celjske regionalne gospodarske komore.

Na slovenskom tržištu rada nema vozača, posebno za međunarodni prijevoz, rekao je Pišek. U Sloveniji već 25 godina nema obrazovanja za zanimanje vozača, a država presporo reagira na potrebe gospodarstva, upozorio je. Prema njegovim procjenama, tvrtkama u Sloveniji trenutačno nedostaje 50 do 70 tisuća ljudi, a i javni sektor traži nove zaposlenike. Pišek je također ukazao na problem odlaska vozača u bogatije europske zemlje nakon što u Sloveniji dobiju dozvole.

Nedostatak radne snage u Sloveniji odavno nije ograničen samo na pojedinačna zanimanja već je postao sistemski problem cijelog gospodarstva.

Prema analizama tržišta rada i "barometru zanimanja", nedostaje osoblja u gotovo stotinu zanimanja, a najviše su pogođeni zdravstvo, građevinarstvo, industrija i uslužni sektori poput turizma i logistike. Gotovo polovica tvrtki navodi nedostatak radnika kao glavnu prepreku poslovanju, što znači da više ne govorimo o cikličkom, već o strukturnom jazu na tržištu rada.

"Zbog izrazito loše demografske slike, traženje i odabir osoblja koje popunjava tu prazninu jedna je od ključnih mjera za održavanje gospodarskog rasta", kažu u agenciji za zapošljavanje Karijera Slovenija, gdje pomažu tvrtkama kroz cijeli proces – od identificiranja potreba za osobljem i organiziranja kampanja zapošljavanja do traženja, odabira i preseljenja zaposlenika te njihove integracije u lokalno okruženje.

Prema riječima Roka Pajka iz Karijere Slovenija, slovenske tvrtke i dalje najviše radnika traže u balkanskim zemljama, ali se sve više okreću Aziji i Africi. "Više se ne radi samo o niskokvalificiranim poslovima ili turizmu – sve je više obrazovanog i tehnički kvalificiranog osoblja, od elektrotehničara do strojarskih tehničara i zavarivača", dodaje.

Tvrtka Sava Turizam ističe da im je najviše dodatnog osoblja potrebno u glavnoj sezoni, posebno u ugostiteljstvu. "U grupi Sava Hotels & Resorts strani zaposlenici čine oko 10 posto, većina ih dolazi iz zemalja bivše Jugoslavije. Manji broj zaposlenika dolazi iz Egipta i Indije, uglavnom za poslove u kuhinji", objašnjavaju.

Istovremeno naglašavaju da se radnici iz inozemstva sustavno uvode u radne procese – putem organiziranih tečajeva slovenskog jezika, mentorstva i osposobljavanja koje izravno uključuje u rad. Međutim, upozoravaju na administrativne prepreke: "Najviše bi nam pomoglo skraćivanje vremena za dobivanje radnih dozvola za zapošljavanje stranaca, koje je izuzetno dugo i znatno dulje nego u susjednim zemljama", ističu.

Pitanje integracije stranaca

Na bankarskoj konferenciji početkom lipnja, predsjednik uprave NLB-a Blaž Brodnjak upozorio je na rizike koje dolazak tako velikog broja stranaca predstavlja za društvo u cjelini, ali i za bankarski sustav. "Banke otvaraju dvije trećine novih računa za strance", rekao je Brodnjak. Po njegovu mišljenju, u Sloveniji se podcjenjuje pitanje mjera za asimilaciju i suživot sa strancima.

Tadašnji (sada već bivši) ministar rada Luka Mesec također je upozorio na pitanje integracije stranih radnika. "Ti ljudi moraju negdje živjeti, njihova djeca moraju ići u vrtiće i škole. Lokalne zajednice ih moraju prihvatiti. Moramo biti oprezni. Stvari se uskoro mogu okrenuti", upozorio je Mesec, navodeći primjer Švedske, koja sada plaća strancima da se vrate u domovinu. U našoj zemlji ne smije se dogoditi da se cijele industrijske grane popune stranim radnicima, rekao je ministar.

Jedan od većih problema stranih radnika je pronalazak smještaja, jer ga u Sloveniji kronično nedostaje, a cijene nekretnina i najamnine brzo rastu. Poslodavci stoga pokušavaju privući radnike rješavanjem njihovih stambenih potreba, posebno u sektorima gdje je nedostatak radne snage najveći.

Tvrtka koja se time sustavnije bavi je Terme Olimia. U povodu otvorenja novog obiteljskog hotela, tvrtka je najavila i izgradnju oko 60 apartmana za zaposlenike. Prema riječima direktora Florjana Vaslea, pitanje osoblja jedno je od ključnih razvojnih pitanja turističke industrije danas.

Depositphotos

Nedostatak kadra kao kočnica rasta u regiji

Dok poslodavci traže načine za popunjavanje upražnjenih radnih mjesta, a zemlje otvaraju prostor za veće uključivanje strane radne snage, upozorenja o stanju na tržištu rada sve su glasnija i od međunarodnih financijskih institucija.

Prema najnovijoj analizi Svjetske banke, nedostatak radne snage, emigracija i starenje stanovništva postupno postaju čimbenici koji bi mogli ograničiti budući gospodarski rast. Izvješće upozorava da demografske promjene i smanjenje broja stanovnika u radno sposobnoj dobi postaju jedan od ključnih rizika za budući razvoj regije u cjelini.

"Stanovništvo zapadnog Balkana stari brže nego gotovo bilo gdje drugdje u Europi. U sljedećem desetljeću očekuje se da će barem jedna od pet osoba u regiji biti starija od 65 godina. U međuvremenu, ljudi u radno sposobnoj dobi, uključujući diplomante i fizičke radnike, traže bolje plaće i bolje prilike u inozemstvu. Paradoks je da postoji manjak radne snage u ključnim sektorima, iako mnogi ljudi ostaju nezaposleni ili su jednostavno odustali od traženja zaposlenja", kaže Svjetska banka.

 

--U pisanju su sudjelovali: Tjaša Banko i Miro Soldić.