Iako naizgled neodrživi, financijski mjehuri mogu opstati iznenađujuće dugo. Uzmimo u obzir tri mjehura: japanske državne obveznice, dioničko tržište u SAD-u i kinesko tržište nekretnina.
Od rujna 2016. godine, japanska središnja banka (BOJ) uporno se obvezivala prinos na desetgodišnju vladinu obveznicu zadržati blizu nuli, iako su središnje banke u SAD-u, Europskoj uniji i Ujedinjenom Kraljevstvu krenule s dizanjem kamatnih stopa.
Trgovci obveznicama postaju sve glasniji u isticanju da će BOJ kamatnu stopu na kraju morati dignuti.
Rast potrošačkih cijena devet je mjeseci iznad ciljane razine, pa, dok BOJ posjeduje polovicu japanskog državnog duga, u zadnjoj se anketi središnje banke trgovci žale da tržište ne funkcionira kako bi trebalo.
No BOJ ne popušta. U prva tri tjedna siječnja, središnja je banka radi očuvanja politike kamatnih stopa na kupovinu vladinih obveznica potrošila rekordnih 169 milijardi dolara (158 milijardi eura).
U obzir treba uzeti i stalno rastuće američko dioničko tržište. U siječnju je Nasdaq kompozitni indeks porastao više od deset posto, premda su velike tehnološke tvrtke srezale desetke tisuća radnih mjesta.
Savezne rezerve bi, prema slabo utemeljenoj nadi, zbog usporavanja gospodarstva već u drugoj polovici godine bile prisiljene rezati kamatne stope – premda dužnosnici uporno trube suprotno – dok bi rezanje troškova kod velikih tehnoloških divova trebalo očuvati razinu prihoda.
Priče o kineskim građevinskim developerima koji nebodere grade u gradovima duhova javile su se prije deset godina, a sudionici kratke prodaje otprilike isto toliko dugo upozoravaju na golemi dug građevinske tvrtke China Evergrande Group.
Ipak, gradnja je nastavila cvasti, a vlada je 2020. godine nametnula posebne mjere kako bi je obuzdala.
Takve su predodžbe duboko ukorijenjene. Nekretnine su kineskim kućanstvima prije bile najisplativija vrsta imovine, kao dionice Amerikancima. Stoga, kako ne bi propustili priliku, kupovali su gdje god bi došlo do pada cijene. Istodobno, čini se da japanska domaćinstva nisu u stanju odbaciti deflacijski mentalitet. Trenutačna stopa rasta plaća još je uvijek značajno ispod tri posto, što guverner BOJ-a smatra nužnim za ostvarenje dugoročnog inflacijskog cilja od dva posto.
Stoga bi bilo dobro pogledati mjere koje je Kina morala nametnuti kako bi probušila balon nekretnina. Regulator je komercijalnim bankama zabranio posuđivanje novaca građevinskim developerima s prevelikim dugom. Banke su obeshrabrivane od davanja hipoteka. Lokalnim je vlastima rečeno da srežu prodaju zemljišta. Stroge mjere su kinesko gospodarstvo odvele prema najslabijem rastu od Kulturne revolucije.
U svjetlu kineskog iskustva, dvojbeno je da će ostala dva mjehura uskoro prsnuti. Osim ako japanski premijer Fumio Kishida velike korporacije ne prisili na smisleno podizanje plaća zaposlenicima, deflacijski mentalitet ostat će ukopan i novi guverner BOJ-a, koji će vjerojatno biti imenovan ovaj mjesec, morat će nastaviti sputavati rast kamatnih stopa.
No, s vjerodostojnošću Saveznih rezervi pod znakom upitnika, američko će dioničko tržište, bogato tehnološkim dionicama, nastaviti rasti kao da ne dolazi vrijeme pada prihoda.
Preveo Igor Ilić.
.webp){kind=icon}
