Jednog svježeg listopadskog jutra Julie Miller izlazi iz taksija ispred 16-katne zgrade prepune ordinacija estetske kirurgije u otmjenoj četvrti Gangnam u Seulu. Ova je 46-godišnjakinja doputovala iz New Jerseyja u petodnevni posjet, s namjerom da posjeti kraljevske palače u Seulu i izrazito čuvanu granicu sa Sjevernom Korejom – i da se pomladi nekoliko godina. Na ulasku u Renovo Skin Clinic, Korejka koja tečno govori engleski nudi je kavom i kolačima. Voditelj klinike Renovo uskoro je vodi do kupolastog skenera gdje se procjenjuju masnoća, elastičnost, bore, pore, sunčane pjege i još mnogo toga na njezinu licu.
Klinika nudi širok izbor tretmana: filere i injekcije za otapanje masnoće, lasere za resurfacing lica i neinvazivno zatezanje lica. Miller se odlučila na injekcije botoksa i ultrazvučnu terapiju visokog intenziteta za zatezanje kože. Konačan račun: oko 3000 dolara (2906 eura). Nije jeftino, ali je barem 40 posto jeftinije nego kod kuće – što je važno jer takvi postupci najčešće nisu pokriveni osiguranjem. "Nadam se da ću malo vratiti vrijeme unatrag", govori. "To se, u kombinaciji s boljom cijenom nego u SAD-u, jednostavno je logičan izbor."
Miller je jedna od stotine tisuća stranaca – iz SAD-a, Europe i drugih dijelova Azije – koji hrle u Južnu Koreju na estetske zahvate u spektru od liposukcije do najsuvremenije terapije matičnim stanicama. Prema istraživanju Imarc grupe, zdravstveni i estetski turizam – sve, od liječenja tumora do jednostavnih filera za kožu – ostvario je 2023. više od dvije milijarde dolara (1,94 milijarde eura) u Južnoj Koreji. A s brojem pacijenata koji se 2023. više nego udvostručio i porastao na 600.000, vlada tu djelatnost smatra velikim pokretačem rasta.
Bloomberg Businessweek
Ali dok taj sektor cvate – samo u Gangnamu nalaze se stotine klinika za plastičnu kirurgiju – nacija od 52 milijuna stanovnika suočava se sa zdravstvenom krizom. Teški radni uvjeti u bolnicama i neuspješno rješavanje nedostatka zdravstvenog osoblja potakli su odlazak specijalizanata. Dok liječnici napuštaju tradicionalnu medicinu radi unosnih poslova sa strancima, bolnice odbijaju teške bolesnike. "Zdravstveni sustav je u velikoj krizi, i to nepovratnoj", kaže In Sook-park, umirovljena pedijatrijska kardiologinja i bivša zastupnica u Nacionalnoj skupštini. "Vladi bi sada prioritet trebala biti osnovna zdravstvena skrb."
Prema podacima Međunarodnog društva za estetsku plastičnu kirurgiju, broj korejskih estetskih kirurga u privatnoj praksi gotovo se udvostručio u prošlom desetljeću, na više od 2700 kirurga, što je najviša koncentracija po stanovniku u svijetu. S gotovo devet zahvata na 1000 osoba 2021. godine, Južna Koreja svjetska je prijestolnica estetske kirurgije, navodi stručnjak portala Statista.
Zemlja se nalazi u fokusu trenda koji se odvija u cijelom svijetu. Iako su liječnici u bolnici obično dobro plaćeni, novac često dolazi po cijenu dugog radnog vremena i neprospavanih noći. Estetska kirurgija nudi način povećanja zarade uz ležerniji raspored. Na primjer, u SAD-u su 2023. dermatolozi zaradili prosječno 469.000 dolara (454.000 eura), gotovo dvostruko više od pedijatara, navodi zdravstvena mreža Doximity. Prema vladinim podacima iz 2021., u Njemačkoj dermatolozi zarađuju 344.000 eura, a liječnici opće prakse 292.000 eura.
Koreja nije jedina u nastojanju da ostvari koristi od zdravstvenog turizma. Tajland, koji se etablirao kao središte za ljude koji traže sve, od liječenja neplodnosti do zdravstvenih pregleda, spreman je privući više stranaca nakon što je vlada 2022. počela odobravati jednogodišnje vize za pacijente. Malezija je 2022. primila oko 850.000 zdravstvenih turista, što je 52 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Singapur je također u porastu, a Kina sve više postaje odredište za zahvate jer tamošnja regulatorna tijela odobravaju sve veći broj injekcija i uređaja kao što su laseri za uklanjanje bora, kaže konzultant Deloittea.
Bloomberg Businessweek
Politička previranja u Koreji otežavaju privlačenje zdravstvenih turista. Otkako je predsjednik Yoon Suk-yeol opozvan nakon što je u prosincu proglasio izvanredno stanje, zemlja je bez izabranog vođe – i tako će ostati sve dok Ustavni sud ne donese odluku o njegovoj sudbini. Nakon izbijanja sukoba, otkazano je oko 20 posto termina koje su stranci zakazali u bolnicama u zemlji, prema podacima Korejskog udruženja za promicanje medicinskog putovanja.
Izvješća o incidentima u zahvatima plastične kirurgije također su izazvala uzbunu. Brzi rast industrije koja nudi injekcije botoksa po cijeni od šest dolara (5,81 euro) i tretmane na zahtjev samih turista potaknuo je neke korejske klinike da prepuste posao manje iskusnom osoblju. To je dovelo do ozljeda, pa čak i smrti, što je potaknulo nedavnu vladinu uredbu kojom se obvezuje da kamere nadziru svaki zahvat koji zahtijeva anesteziju.
Godine 2020. ugledna hongkonška nasljednica umrla je nakon liposukcije i zahvata povećanja grudi u Seulu. Prema Global Timesu, veleposlanstvo Pekinga u Koreji izdalo je prošlog siječnja upozorenje o opasnostima kozmetičkih korekcija kada je Kineskinja u 20-ima umrla nakon tri liposukcije u manje od dva tjedna.
To nije spriječilo Amiru Yildiz da realizira svoje godišnje putovanje u Seul radi estetskih korekcija. Počela je 2019. s injekcijama botoksa i laserskim tretmanima lica, a zatim je tijekom godina apsolvirala na implantatima za zube i dojke. U listopadu je njemačka uredska službenica provela dan u klinici gdje su liječnici izvadili matične stanice iz njezine krvi i ponovno ih ubrizgali kako bi njezinu tijelu dali više poleta. Sada tvrdi da bolje spava, ima više energije, a lice joj je sjajnije. "Obožavam Koreju", kaže 33-godišnjakinja. "Ako želite izgledati i osjećati se dobro, uvijek postoji nešto novo."
Iako je Koreja ekonomski profitirala od zdravstvenih turista kao što su Yildiz i Miller, prema izvješću Sveučilišta Dankook, smatra se da je nedostatak liječnika odgovoran za više od 3750 smrti od 2017. godine. S obzirom na to da će zemlji do 2035. nedostajati 15.000 liječnika, vlada je predložila povećanje upisa na medicinske fakultete za dvije trećine, na oko 5000 godišnje. Iako će to pomoći riješiti problem manjka osoblja, liječnici kažu da se plan ne bavi strukturalnim problemima koji tjeraju liječnike na profitabilne specijalizacije kao što je plastična kirurgija. Gotovo 13.000 liječnika i specijalizanata diljem zemlje krenulo je u štrajk u veljači, a jako ih se malo vratilo na posao.
Zbog toga su hitne službe ostale prazne, a pacijenti kojima je neophodna zdravstvena skrb mjesecima čekaju preglede. Državni sustav javnog zdravstva može pružiti visokokvalitetnu skrb, ali struktura s niskim naknadama za bolnice i liječnike mnoge ustanove čini financijski neodrživima. Neki specijalizanti u bolnicama prisiljeni su raditi 80 sati tjedno, s plaćama koje jedva premašuju minimalnu plaću od oko šest dolara (5,82 eura) po satu. "U osnovnim medicinskim područjima kao što su porodništvo i osnovna skrb, liječnici ne dobivaju razinu poštovanja ili naknade koju zaslužuju", kaže Nayoung Jung, liječnica koja se prošlog ljeta pridružila klinici Renovo, gdje je Miller dobila svoj botoks i zatezanje kože.
Prelazak na plastičnu kirurgiju obično nudi značajno povećanje plaće zato što korejski estetski kirurzi često izvode desetak zahvata dnevno. Ali to može dovesti do pristupa tretmanima kao na tvorničkoj traci, kaže Tony Medina, osnivač jedne od 1200 tvrtki s državnom licencom koje pomažu strancima u snalaženju u korejskom zdravstvenom sustavu. U jednom rijetkom slučaju, kaže, jedan je kirurg odbio popraviti operaciju nosa kojom klijent nije bio zadovoljan, pa je Medina morao pronaći drugog liječnika da ponovi zahvat. "Ima toliko klijenata i toliko posla da se standardi mogu sniziti", govori. "Radi se o licima i zdravlju ljudi."
--- Surađivala Stella Ko.
.webp){kind=icon}
