Longevity proboj na Balkanu: regija ubrzava ulaganja u znanost dugovječnosti

Žudnja za očuvanjem mladosti i borbom protiv starenja prati čovječanstvo kroz povijest - uostalom, već je Oscar Wilde stvorio Doriana Graya, junaka koji je prodao dušu za vječnu mladost i besprijekornu ljepotu. Danas, za očuvanje mladosti i dobrog osjećaja nije potrebno „založiti dušu“, ali ima smisla razmisliti o pametnijim ulaganjima u zdravstvo, većem naglasku na prevenciji i promišljenim sustavnim reformama koje pojedincima i društvima mogu stvarno donijeti dodatne godine zdravlja. 

Koncept dugovječnosti (engl. longevity) obuhvaća znanstveni, medicinski i životni pristup produljivanju životnog vijeka te očuvanju zdravlja, vitalnosti i kvalitete života što je dulje moguće. Riječ je o pomaku s pitanja „koliko dugo živimo“ na pitanje „koliko dugo ostajemo zdravi“, pri čemu naglasak više nije samo na liječenju bolesti već na prevenciji, personaliziranoj medicini, naprednim terapijama i cjelovitom pristupu zdravom starenju. 

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, broj ljudi starijih od 60 godina porast će s 1,1 milijarde u 2023. na 1,4 milijarde do 2030., a do sredine stoljeća njihov će udio u populaciji nastaviti brzo rasti, što će snažno opteretiti zdravstvene i socijalne sustave. Prema procjenama Bloomberga, ljudi bi diljem svijeta mogli živjeti u prosjeku 3,3 godine duže kad bi države bolje iskoristile svoje zdravstvene proračune. Globalne neučinkovitosti smanjivale su se između 1995. i 2019. – sve do pojave pandemije COVID-19, koja je taj napredak prekinula, navodi studija u časopisu The Lancet Global Health. 

Depositphoto 

 

Dodatni interes za područje dugovječnosti potiče i činjenica da taj koncept otvara vrata brojnim industrijama s iznimnim financijskim potencijalom. Procjenjuje se da je trenutačna vrijednost globalnog tržišta dugovječnosti oko 600 milijardi dolara, a do 2030. trebalo bi dosegnuti 2,7 bilijuna dolara, uz godišnji rast od sedam do 12 posto, ovisno o pojedinom segmentu. U to su uključene medicinske i biotehnološke inovacije, tržište dodataka prehrani, farmaceutska industrija te razvoj lijekova protiv starenja i genskih terapija, kao i medicinski centri i klinike koje nude programe za produljenje zdravog života. Dok su najveći igrači na području dugovječnosti i dalje koncentrirani u SAD-u – među njima Altos Labs, Calico i Juvenescence, koji razvijaju terapije stanične pomlađenosti, senolitike i genske pristupe – u Europi se zasad više ističe vrhunska wellness medicinska scena. Pisali smo već o švicarskom Clinique La Prairieu, jednoj od najprestižnijih klinika za dugovječnost, smještenoj uz Ženevsko jezero. Regiji su bliži Chenot Palace Weggis u Švicarskoj i Original Mayr Medical Resort u Austriji, koji također slove kao vodeći centri za prevenciju, regeneraciju i produljenje zdravog života. 

Provjerili smo kako se koncept dugovječnosti razvija u pojedinim državama regije i kako napredak segmenta ocjenjuju pružatelji usluga. Na temelju aktualnih investicijskih trendova i rasta broja ponuđača analizirali smo sadašnje trendove i ispitali u kojoj će mjeri te usluge stvarno biti dostupne stanovnicima regije u sljedećem desetljeću. 

Hrvatska 

Koncept dugovječnosti u Hrvatskoj se ubrzano afirmira. Država je još uvijek u ranoj fazi razvoja tržišta, no potražnja raste, broj pružatelja povećava se, a usluge se pomiču iz nišnog wellnessa prema medicinski usmjerenim programima. 

Pionir pristupa dugovječnosti u Hrvatskoj je Koncept 5 elemenata, koji već godinama djeluje kao prvi specijalizirani centar dugovječnosti u zemlji. „Longevity tretmani nisu modni trend, već revolucija u tome kako razmišljamo o zdravlju i starenju“, izjavila je za Bloomberg Adriju osnivačica, doktorica Jeannette Gjurić. Ističe da se stanovništvo brzo stari te da je ključno da ljudi prepoznaju kako i nakon 60. godine mogu živjeti kvalitetno – no s promjenama je potrebno započeti već oko 40. godine. 

Depositphotos

Među najtraženijim uslugama centra je intervalni hipoksično-hiperoksični trening (IHHT), terapija koju koriste i vrhunski sportaši. Riječ je o metodi koja simulira visinsku adaptaciju i za koju se smatra da poboljšava funkciju mitohondrija, otpornost na stres i regeneraciju. Cijena jednog tretmana iznosi 130 eura. Centar nudi i endosfera tretmane za regeneraciju tkiva te personalizirane prehrambene programe, a organizira i Hrvatski simpozij Longevity, koji postaje jedan od vodećih regionalnih skupova na tu temu. 

Porast zanimanja i među mladima 

Ponudu nadopunjuje zagrebačka klinika My Med, gdje ističu sve veće zanimanje za infuzije NAD+, namijenjene obnavljanju stanične energije. 

„Ljudi traže načine kako ostati vitalni, zdravi i mladoliki što je duže moguće. Regenerativna medicina i anti-aging postupci im to omogućuju“, kaže doktorica Paola Bajlo iz My Meda. Među popularnim tretmanima ističu se terapije matičnim stanicama, estetski zahvati poput botoksa i filera te personalizirani prehrambeni planovi temeljeni na genskim testovima. 

Cijena infuzija NAD+ kreće se između 400 i 600 eura, dok estetski zahvati poput botoksa počinju od oko 200 eura. Sve više pacijenata dolazi i iz inozemstva, a tipična dob korisnika spušta se– sve je više interesa među osobama starijima od 30 godina. 

Privatna arhiva

Da dugovječnost postaje trend i među mlađim generacijama te na društvenim mrežama, potvrđuje doktor Nikola Milojević, vlasnik poliklinike Milojević. Industriju opisuje kao „estetsku medicinu budućnosti“ i naglašava da u Silicijskoj dolini u nju godišnje pritječu milijarde dolara. U njegovoj klinici klijenti mogu obaviti dijagnostiku uz pomoć tzv. GlycanAge testa, koji mjeri biološku dob. „Ako se pokaže da je netko deset godina 'stariji', možemo prehranom, vježbanjem i dodacima prehrani sniziti biološku dob“, objašnjava doktor Milojević. 

U regiji se pojavljuju i prvi uspješniji poslovni iskoraci na području dugovječnosti. Jedan od najistaknutijih je hrvatski startup GlycanAge, koji je prošle godine dobio 3,9 milijuna eura za razvoj. Tvrtka razvija personalizirane programe preventivne skrbi na temelju analize glikana – šećernih molekula koje odražavaju biološku dob i upalna stanja u tijelu. Tim podacima korisnicima omogućuju precizniji uvid u stvarno zdravstveno stanje te preporuke kako načinom života usporiti biološko starenje. 

Što donosi budućnost 

Pružatelji usluga slažu se da je hrvatsko tržište još u ranoj fazi razvoja, ali interes eksplozivno raste. Hrvati te usluge više ne promatraju samo kao estetske postupke nego kao ulaganje u energiju, kvalitetu života i sprječavanje kroničnih bolesti. 

Kombinacija znanstveno podržanih terapija, digitalno vođenih programa i holističkog pristupa vjerojatno će oblikovati hrvatsko tržište dugovječnosti u nadolazećim godinama – i postupno ga približiti standardima koji se uspostavljaju u SAD-u i zapadnoj Europi. 

Slovenija 

Kultura proaktivnog zdravlja među Slovencima također je manje razvijena nego u SAD-u, Njemačkoj ili Švicarskoj, no sve više ljudi postaje svjesno da kvalitetna starost nije slučajnost, nego strateška odluka, kaže doktorica Marija Lucija Antolič, osnivačica prve slovenske klinike za dugovječnost Epik. 

Doktorica Tina Prodnik, na čelu poduzeća Vibrant Longevity, koje okuplja međunarodni tim znanstvenika i stručnjaka iz područja funkcionalne i integrativne medicine te nutricionizma, također smatra da se u Sloveniji područje dugovječnosti razvija nešto sporije nego u nekim zapadnoeuropskim državama i SAD-u, no posljednjih godina vidljiv je rast zanimanja i među pojedincima i među tvrtkama. 

„Tržište je još uvijek u fazi oblikovanja – ponuda je razasuta i često nepovezana, a cjelovitih, dugoročno osmišljenih programa razmjerno je malo“, primjećuje doktorica Prodnik. Dodaje da najvažniji temelj dugovječnosti ostaje prevencija, odnosno izbjegavanje štetnih čimbenika i pravodobno sprječavanje kroničnih bolesti. 

Prema njezinim riječima, najveći interes postoji za programe vezane uz prehranu, metabolizam, energiju i hormonsku ravnotežu. „Ljudi žele razumjeti zašto se suočavaju s umorom, oscilacijama težine, hormonskim poteškoćama ili padom energije te traže rješenja koja idu dalje od pukog uklanjanja simptoma“, navode u poduzeću Vibrant Longevity. 

Depositphotos

Najčešće im se obraćaju žene srednje dobi koje žele aktivno preuzeti brigu o svom zdravlju, spriječiti buduće probleme i očuvati vitalnost. „Istodobno primjećujemo sve veći interes i među mlađim generacijama, kao i među sportašima i poduzetnicima, kod kojih su visoka učinkovitost, mentalna usredotočenost i dugoročna tjelesna sposobnost posebno važni.“ 

Slovenci koji teže dugovječnosti mogu se odlučiti i za butik nastambe, gdje si u odabranom razdoblju – od nekoliko dana do više tjedana – prilagođavaju programe prema svojim potrebama. Na raspolaganju su različiti programi poput detoksikacije, programi za sportaše, kardio-ravnotežu, opće poboljšanje zdravlja i drugi. Holističkim pristupom zdravlju i korištenjem najnaprednijih tehnologija bave se i u klinici za biološku dugovječnost Revita Biological Longevity u Rogaškoj Slatini, koja je 2024. bila nominirana za titulu najboljeg luksuznog medicinskog resorta (The Best Luxury Medical Resort). Cijene trodnevnih programa kreću se oko dvije tisuće eura, dok cjeloviti trotjedni programi koštaju nešto manje od 20 tisuća eura. 

Manje države kao veliki inovatori: budućnost dugovječnosti u Sloveniji 

Doktorica Marija Lucija Antolič uvjerena je da Slovenija tek ulazi na mapu dugovječnosti, dok je u mnogim stranim državama to već ustaljena praksa. „Na međunarodnoj razini zanimljivo je da se upravo manje države, poput Slovenije i Estonije, često pokažu kao inovatori u zdravstvenim pristupima. Kod nas imamo prednost jer možemo brže uvesti nove, napredne pristupe nego veliki sustavi.“ 

Slično smatra i doktorica Tina Prodnik, koja predviđa da će u sljedećem desetljeću dugovječnost postati jedna od ključnih zdravstvenih paradigmi, jer će se težište sve više pomicati od liječenja prema prevenciji, personalizaciji i upravljanju biološkom dobi. Prema njezinim riječima, važnu ulogu pritom će imati i umjetna inteligencija, ponajprije u analizi biomarkera, razvoju personaliziranih programa i ranom prepoznavanju rizika. Omogućit će brže povezivanje podataka i preciznije prediktivne modele. 

Usprkos svemu, doktorica Prodnik vjeruje da tehnologija neće zamijeniti razumijevanje čovjeka kao cjeline. „Pravi napredak bit će postignut ondje gdje će se povezati znanost, tehnologija i cjelovit pristup čovjeku – uzimajući u obzir tijelo, um, energiju i životni stil kao nerazdvojivu cjelinu“, zaključuje.  

Srbija 

I u Srbiji se interes za dugovječnost brzo povećava, osobito posljednjih nekoliko godina. Zdravstvene ustanove u Beogradu i Novom Sadu postupno uvode napredne dijagnostičke pretrage, regenerativne terapije i programe za optimizaciju biološke dobi, kakve poznajemo iz razvijenijih longevity tržišta. 

Na čelu razvoja nalaze se privatne klinike koje promoviraju vitaminske infuzije, hormonske analize, stanične terapije te programe usmjerene na zdravlje, vitalnost i prevenciju. Iako je tržište još u ranoj fazi, jasno je da Srbija postupno prati globalni pomak od klasičnog liječenja prema prevenciji, personaliziranoj medicini i usporavanju biološkog starenja. 

„Razvoj usluga usredotočenih na dugovječnost u Srbiji još je u povojima i znatno zaostaje za razinom dostupnosti i potražnje koju vidimo u zapadnoj Europi, SAD-u i Aziji“, objašnjava doktor Boris Dragović, osnivač klinike Superhuman u Beogradu. „Uglavnom se radi o vrlo osnovnim pojedinačnim uslugama koje se prodaju kao longevity ponuda, poput IV-infuzija vitamina, minerala i sl., ili pak o pojedinim biohacking pristupima bez jače znanstvene osnove, koje uglavnom pokreću trendovi na društvenim mrežama.“ 

Tržište dugovječnosti pokreću žene srednjih godina 

Srpski Superhuman nudi znanstveno utemeljene i klinički provjerene metode na području dugovječnosti. Djeluju holistički: provode DNK analize, testove mikrobioma, napredne AI procjene te kardiološka, endokrinološka, VO₂Max, psihološka i fizička testiranja. Na temelju tih podataka njihov tim liječnika i stručnjaka oblikuje visokopersonalizirane programe prehrane, kretanja, sna, životnog stila i mentalnog zdravlja, pri čemu suradnja s klijentima traje najmanje godinu dana. 

„Pokušali smo oblikovati koncept i program po uzoru na one u SAD-u – takav koji unatoč cijeni i složenosti klijentima doista omogućuje produljenje vitalnosti i zdravlja, a time i dugovječnosti“, kaže doktor Dragović. 

Objašnjava da ljude u početku najčešće privuku programi vezani uz DNK analizu i prehranu. Kod žena je okidač najčešće perimenopauza, a kod muškaraca pad testosterona. „Naši klijenti su visokoobrazovani muškarci i žene srednje dobi“, navodi Dragović. „Češće su to žene, ekonomski višeg srednjeg sloja, koje su razvile svijest o važnosti dugoročnog ulaganja u zdravlje. Onima iz viših, imućnih slojeva takvi su programi znatno manje prioritet – oni zasad u Srbiji ponajprije ulažu u estetsku kirurgiju.“ 

 

Kao pionir na području dugovječnosti u Srbiji predstavlja se i centar za funkcionalnu i longevity medicinu Rado Health. Njihov pristup temelji se na cjelovitoj, znanstveno potkrijepljenoj dijagnostici, koja uključuje analize hormona, metabolizma, mikrobioma, genetike i nutritivnog statusa. Na temelju tih podataka oblikuju personalizirane terapije i programe za dugotrajno očuvanje vitalnosti. 

„U Rado Healthu vjerujemo da svatko ima pravo na zdrav, ispunjen i dug život. Naša vizija je svijet u kojem je medicina personalizirana, prevencija ključna, a svaki pojedinac osnažen da preuzme kontrolu nad vlastitim zdravljem“, navode. 

Budućnost dugovječnosti u Srbiji 

Većina srpskih pružatelja usluga zasad se ponajviše usredotočuje na estetske i regenerativne postupke te opće wellness protokole, koje u marketinške svrhe često svrstavaju pod longevity. Pravi medicinski pristupi, koji se temelje na naprednoj dijagnostici, genetici, metabolizmu i personaliziranim zdravstvenim programima, trenutačno su ograničeni uglavnom na pojedine centre, poput Superhumana i Rado Healtha. 

„I u medicinsko-znanstvenom svijetu dugovječnost je još u ranoj fazi razvoja. O metabolizmu, biokemiji i utjecajima starenja na staničnoj razini znamo vrlo malo. Ključno je podizanje svijesti, što se sada događa na Zapadu“, razmišlja doktor Dragović i predviđa da će velik napredak omogućiti razvoj umjetne inteligencije i informacijske tehnologije. „No najveći će se uspjeh postići kada se opća razina svijesti o potrebi ulaganja u vlastitu vitalnost i dugovječnost značajno povisi na globalnoj razini“, zaključuje. 

Sjeverna Makedonija 

U Sjevernoj Makedoniji tržište dugovječnosti još se uvijek oblikuje uglavnom oko estetike i wellnessa, a ne oko strukturirane longevity medicine. Ponuda koju predvode estetski centri i kozmetičke klinike usredotočena je ponajprije na laserske zahvate, minimalno invazivne tretmane, pomlađivanje kože i opće anti-age protokole. 

Kao i u većem dijelu regije, i tu se isprepliću estetika, osnovna prevencija i wellness, no zasad nedostaju klinički utemeljeni, dugoročni programi s naprednom dijagnostikom, genetskim analizama, metaboličkim procjenama ili cjelovitom personalizacijom životnog stila, koji inače definiraju novu medicinu dugovječnosti. 

„Napredak genske medicine preoblikovat će zdravstvenu industriju“ 

Razgovarali smo s dermatologinjom, profesoricom doktoricom Natašom Teovskom Mitrevskom, koja radi u jednoj od prestižnih privatnih klinika u Skoplju. Najavljuje da će ulaganja u dugovječnost u sljedećim godinama vjerojatno biti među najbrže rastućim područjima. 

Doktorica Teovska Mitrevska kaže da preventivni testovi i personalizirani zdravstveni planovi postaju sve češći dio ponude. Naglašava da ključnu ulogu u dugoročnoj vitalnosti ima i psihološka dobrobit, pa raste interes za meditaciju, relaksaciju i tehnike za smanjenje stresa, za terapije koje poboljšavaju kognitivne funkcije te za programe mentalnog zdravlja. 

Depositphotos

„S napretkom genske medicine ulaganja u personaliziranu medicinu i genetsku analizu promijenit će zdravstvenu industriju. Informacije o genetskim predispozicijama pojedinca omogućuju stvaranje personaliziranih programa za zdravlje, pomlađivanje i prevenciju bolesti. To će osigurati potpuno personalizirane planove za svakog pojedinca, s naglaskom na individualne potrebe i ciljeve“, smatra doktorica Nataša Teovska Mitrevska. 

Među istaknutijim pružateljima usluga u Sjevernoj Makedoniji, koji se udaljavaju od klasične estetike i pokušavaju se približiti konceptu regenerativne i longevity medicine, nalazi se BioRevit Clinic. Centar se temelji na konceptu primijenjene bioinformatike, kojom nastoje proučavati i usmjeravati informacijske signale među stanicama te ih pretvarati u metode za obnovu bioloških funkcija. U praksi to znači kombinaciju dijagnostike, individualiziranih bioinformacijskih terapija i kontinuiranog praćenja stanja pacijenta, što je pristup koji klinika predstavlja kao prirodniji oblik modulacije tjelesnih procesa. 

Dugovječnost je u Sjevernoj Makedoniji još u ranoj fazi razvoja 

Iako se njihov pristup ne može usporediti s visokospecijaliziranim longevity klinikama na Zapadu, koje uključuju opsežne genetske analize i dubinske kliničke protokole, BioRevit Clinic ipak predstavlja dio pomaka prema znanstveno usmjerenim regenerativnim terapijama u makedonskom prostoru. Njihova filozofija polazi od uvjerenja da „prava medicina ne vodi borbu protiv tijela – nego ga educira“, što odražava širi trend u regiji: pokušaj povezivanja tradicionalnog wellnessa s elementima bioznanosti, iako je područje još uvijek u ranoj fazi razvoja. 

Da je razvoj sporiji nego u kapitalno snažnijim okruženjima potvrđuje i širi kontekst zdravstvene infrastrukture. Kako objašnjava doktorica Nataša Teovska Mitrevska, „zdravstvena se tehnologija u Sjevernoj Makedoniji, kao i u brojnim drugim državama, neprestano razvija, no hoće li i u kojoj mjeri pratiti globalnu dinamiku inovacija i trendova, ovisi o više čimbenika, poput infrastrukture, investicija, obrazovanja medicinskih profesionalaca i dostupnosti novih tehnologija.“ 

Bosna i Hercegovina 

Osim razvoja estetske i regenerativne medicine, u regiji se pojavljuju i projekti koji konceptu dugovječnosti pristupaju s društveno-zdravstvenog aspekta. Jedan od takvih je Projekt Longevity, u koji je uključena Općina Sarajevo. Riječ je o europskoj inicijativi namijenjenoj poboljšanju kvalitete života starijih i ranjivih skupina – prvenstveno osoba s niskim prihodima, invaliditetom ili rizikom od socijalne isključenosti. 

Projekt se usredotočuje na pristupačnije i kvalitetnije usluge skrbi, personaliziranu podršku te smanjenje usamljenosti među starijima. Iako se ne radi o longevity pristupu u medicinskom smislu – bez genetske dijagnostike, regenerativnih terapija ili anti-aging protokola – inicijativa otkriva širu potrebu regije za cjelovitim pristupom dugovječnosti, koji nadilazi kliničke zahvate i uključuje i socijalnu infrastrukturu te uključenost starijih u zajednicu. 

U Bosni i Hercegovini ponuda usluga dugovječnosti još je prilično ograničena, a većina centara usmjerena je na estetsku medicinu, njegu kože, oblikovanje tijela i opće wellness tretmane. 

Jedna od rijetkih iznimaka je FitGene, prva premijska genetska platforma u državi, koja se temelji na analizi 110 genetskih markera i nudi personalizirane uvide u prehranu, metabolizam, tjelesnu izvedbu, regeneraciju i životni stil. Svojim paketima – od zdravstvene i sportske genetike do podrške reproduktivnom zdravlju – FitGene prati trendove preventivne, podatkovno potkrijepljene medicine te predstavlja jedan od rijetkih primjera longevity pristupa u državi. 

Sličnu ulogu na tom području ima i Alea Genetski centar u Sarajevu, gdje nude molekularnu dijagnostiku, DNK analize i preventivne testove koji mogu predstavljati temelj za personaliziraniji pristup zdravlju. 

Longevity tržište u Bosni i Hercegovini postupno raste, ali ponajprije kao odgovor na demografske prilike, a ne kao odraz luksuza. U zemlji u kojoj stariji postaju najveća i najbrže rastuća društvena skupina, sektor usluga povezanih sa zdravljem, skrbi i prevencijom mogao bi u sljedećim desetljećima postati jedan od ključnih gospodarskih segmenata. 

Slovenci žive najduže 

Demografski trendovi dodatno otkrivaju koliko je regija raznolika i s aspekta dugovječnosti. Prema podacima INED-a, jednog od vodećih europskih demografskih istraživačkih instituta, iz 2023. godine, prognoze očekivanog životnog vijeka stanovnika zemalja regije prilično se razlikuju. Slovenija ostaje najviše rangirana s očekivanim životnim vijekom od 82 godine, slijedi Hrvatska sa 78,6 godina te Bosna i Hercegovina sa 77,9 godina. Niže vrijednosti bilježe Srbija, gdje je očekivani životni vijek 75,2 godine, i Sjeverna Makedonija, koja sa 73,2 godine ostaje na začelju regije. 

Iako se regija na području dugovječnosti još ne može usporediti s naprednijim zapadnim zdravstvenim sustavima, napredak je ipak vidljiv. Slovenija i Hrvatska najbliže su trendovima personalizirane medicine, regenerativnih terapija i preventivnih modela, dok Srbija taj razvoj već prilično dobro prati. 

U Bosni i Hercegovini te Sjevernoj Makedoniji rast se odvija sporije i više ovisi o infrastrukturnim ulaganjima, dostupnosti suvremenih tehnologija i obrazovanju kadra. Unatoč tim razlikama, jasno je da regija ulazi u fazu postupnog pomaka: od klasične estetike i tradicionalnih zdravstvenih praksi prema znanstveno potkrijepljenim, cjelovitim konceptima dugovječnosti, koji bi u budućnosti mogli znatno poboljšati zdravlje stanovništva.