.webp){kind=icon}
U godini u kojoj dio eurozone strepi od recesije, a cijena zaduživanja ostaje visoka, ekonomska slika Hrvatske izgleda stabilno. Očekuje se gospodarski rast između 2,5 i 3 posto, smanjenje inflacije, povoljni trendovi na tržištu rada, nastavak rasta realnih plaća, veća potrošnja, a primjetan je i rast štednje u bankama. Depoziti kućanstava na kraju prosinca 2023., prema podacima Hrvatske narodne banke, iznosili su 37,8 milijardi eura, a u proteklih godinu dana porasli su za 1,4 posto. Još veći rast, od 9,3 posto, bilježe oročeni depoziti kućanstava, dosegnuvši 10,1 milijardu eura.
Kamate na štednju i dalje su niske, no unatoč tome, parkiranje novca u bankama hrvatskim građanima i dalje je atraktivna alokacija imovine. Niko Maričić, voditelj odjela za upravljanje imovinom u Intercapitalu, i Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke, u razgovoru za Bloomberg Adria TV i emisiju Zoomin navode da je razlog ovolikog porasta oročene štednje to što su ljudi na ovim prostorima naviknuti štedjeti u banci ili kroz ulaganje u nekretninu, pa smo ih pitali gdje investirati u 2024. godini.
"Ljudi kod nas nisu financijski educirani i naviknuti su štedjeti u banci ili svoj novac alocirati prema nekretninama koje smatraju sigurnom investicijom. Potreban je dugoročan process financijske edukacije opismenjavanja da bi građani išli u nešto sofisticiranije. Porast oročenih depozita možemo zahvaliti i podignutim kamatnim stopama, što je depozite po viđenju prelilo u oročenu štednju", kaže Maričić.
"Hrvatski građani tradicionalno preferiraju štednju u bankama, pored ulaganja u nekretnine. U 2022. smo imali veliki rast ukupnih depozita, koji je malo usporio u 2023. iako smo i dalje imali visok rast, a razlog tome je ulaganje u alternativne oblike ulaganja kao što su takozvane narodne obveznice koje je provodilo Ministarstvo", kaže Kovač.
ECB kreće rezati
U Njemačkoj vidimo nekretninsku krizu, u Kini je likvidirana građevinska kompanija Evergrande s više od 300 milijardi obveza, u Americi vidimo krizu poslovnih nekretnina. Spuštanje kamata od strane ECB-a se očekuje sredinom godine. Cijena zaduživanja u Hrvatskoj je niža u odnosu na Europsku uniju, a Kovač ne očekuje da će doći do poskupljenja izazvanog prelijevanjem efekata. "Očekujem stabilizaciju, eventualno smanjivanje kamatnih stopa će u velikoj mjeri ovisiti o rezanju referentnih kamatnih stopa. Mislim da smo dosegli vrhunac kamatnih stopa kada govorimo o kreditiranju stanovništva i poduzeća, a prema aktualnim projekcijama smanjenje očekujem sredinom godine", navodi Kovač.
Alternativni oblici ulaganja
Kad govorimo o globalnom obvezničkom i dioničkom tržištu, 2023. je bila dobra godina prema performansima. Maričić očekuje da ćemo vidjeti bolji performans na obvezničkim tržištima, a nešto lošiji na dioničarskim. "Ja preporučujem dugoročne obveznice jer su konzervativnije i prudentnije, a pružaju zaista solidan prinos u odnosu na posljednji ciklus koji smo imali zadnjih 15 godina. Ja bi alocirao 60 posto u dugoročne obveznice, 30 posto u dionice, 5 posto u novac i 5 posto u tržište roba”, kaže Maričić.
Narodne obveznice s nižim prinosom
Kada govorimo o prinosima na takozvane narodne obveznice koje će se plasirati ove godine, Maričić očekuje "manji prinos, neupitno, osim ukoliko se Ministarstvo financija ne odluči za značajnu premiju u odnosu na ono što trenutno vidimo na tržištu. Trenutno se dvogodišnje obveznice koje je Hrvatska emitirala kreću oko 3 posto", navodi Maričić.
"Plan financiranja Ministarstva ukazuje da Ministarstvo vidi taj segment kao bitnog sudionika procesa financiranja. Bit će interesantno vidjeti kako će se kretati potražnja", kaže Kovač.
Novčani ETF na Zagrebačkoj burzi
Zagrebačka burza je dobila prvi money market ETF. Maričić kaže da ETF ispunjava očekivanja. “Mi smo zadovoljni što smo nakon naša tri dionička ETF koja smo izdali u protekle tri godine mogli ponuditi klijentima ETF sa fiksim prinosom koji mogu putem burze kupiti i prodati, što klijentima nudi alternativnu oročenu štednju uz veću likvidnost i nešto viši kreditni rizik", navodi Maričić.
-- Cijeli intervju pogledajte u videu.
