Tko preuzima sjeverni Jadran – Kopar, Trst, Rijeka ili netko drugi?

Sjevernojadranske luke pokazuju izrazito različite poslovne trendove u prvih devet mjeseci. Dok Luka Kopar bilježi novo rekordno poslovno razdoblje, Luka Rijeka doživljava jedan od najvećih padova protoka u posljednjih nekoliko godina. Luka Trst također se suočava s padom kontejnerskog prometa, dok Venecija nastavlja stalan rast, posebno u rasutom teretu i kontejnerima. Kamo se preusmjeravaju logistički tokovi sjevernog Jadrana?

Budući da sve sjevernomorske luke nisu dionička društva i ne objavljuju poslovne rezultate u prvih devet mjeseci, usporedili smo protok kontejnerskih jedinica (TEU). To su podaci koje sve luke objavljuju.

Luka Kopar: visok rast prihoda i najveći investicijski val do sada

Luka Kopar je u prvih devet mjeseci ostvarila 282,9 milijuna eura neto prihoda od prodaje, što je porast od 16 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. EBIT je porastao za 39 posto na 74,5 milijuna eura, a neto dobit dosegla je 62,4 milijuna eura, što je 26 posto ili 13 milijuna eura više nego u istom razdoblju prošle godine.

Promet je ostao na 17,1 milijun tona, što je na istoj razini kao i prošle godine, ali ključni segmenti zabilježili su snažan rast. Promet kontejnera dosegao je 950 625 TEU (+ 14 posto), a promet automobila 684 269 vozila (+ 7 posto). "Većem prometu uglavnom su pridonijeli novi poslovi vezani uz opremanje i opskrbu novih proizvodnih pogona na našim tržištima u zaleđu te restrukturiranje brodskih usluga s Dalekog istoka i unutar Mediterana", navodi se u međuizvješću.

Tvrtka također provodi najveći investicijski ciklus do sada: 81,9 milijuna eura ulaganja u devet mjeseci (+ 122 posto), uključujući proširenje Mola I, modernizaciju kontejnerskog terminala, nova skladišta čeličnih kolutova, modernizaciju hladnjače i uvođenje električnih dizalica. Kopar tako učvršćuje svoju poziciju najjače pretovarne točke na istočnom Jadranu.

Kristjan Stojakovič

 

Luka Rijeka: nagli pad protoka, rješenje za dividende tvrtke Jadranska vrata

Riječka luka je u prvih devet mjeseci pretovarila 1,25 milijuna tona robe, što je 21 posto manje nego prošle godine. Najveći pad zabilježen je kod rasutog tereta (-34 posto), dok su pad zabilježili i generalni teret i protok kontejnera u TEU. Protok kontejnera u tonama raste (+25 posto), ali to ne kompenzira opći pad broja kontejnerskih jedinica.

Kod generalnog tereta najveći pad zabilježen je kod proizvoda od čelika zbog smanjenja njihove proizvodnje na europskom tržištu i izvoza na svjetsko tržište, a zabilježen je i pad pretovara rashlađenog tereta kao rezultat promjena u logističkim smjerovima kretanja ove kategorije tereta. U drugom tromjesečju postignut je pozitivan pomak prema realizaciji pretovara novih, isplativijih vrsta tereta (vozila), s ciljem povećanja opsega pretovara ove kategorije tereta.

Rijeka Gateway

 

Prihodi su pali za devet posto, a operativni rezultat iz osnovne djelatnosti bio je negativan. Unatoč tome, tvrtka je prijavila neto dobit od 3,31 milijuna eura - gotovo isključivo zbog dividende primljene od tvrtke Jadranska vrata u iznosu od 4,9 milijuna eura, što prikriva lošiju poslovnu sliku.

Investicijska luka ostaje aktivna izgradnjom proširenog depoa u Škrljevu (5,7 milijuna eura) te nadogradnjom infrastrukture i strojeva, uključujući planiranu solarnu elektranu. No ključ dugoročnog oporavka bit će oporavak osnovnog protoka, gdje trenutno gubi prednost u odnosu na Kopar i Veneciju.

 

Luka Trst: najniža razina protoka kontejnera nakon 2021. godine

Luka Trst ove je godine zabilježila značajan pad kontejnerskog prometa. Između siječnja i listopada pretovareno je 450 723 TEU, što je pad od 26 posto u odnosu na 2024. godinu i najniža razina od 2021. U usporedbi s rekordnom godinom 2022., luka je zabilježila gotovo 182 000 TEU manje. Samo u rujnu pretovareno je 33 790 TEU, što je 48 posto manje nego u rujnu prošle godine, zbog smanjene potražnje za kontejnerima i stalnih prilagodbi rasporeda među glavnim operaterima.

Prvi mjeseci u godini bili su iznad prosjeka, ali od travnja nadalje došlo je do preokreta. Između svibnja i kolovoza mjesečni pad dosegao je 50 do 60 posto na godišnjoj razini, što ukazuje na nestanak važnih linija ili preusmjeravanje tranzitnih tokova. Stabilnost koja je karakterizirala 2024. godinu se urušila - prosjek je pao sa 60 tisuća TEU na manje od 45 tisuća TEU mjesečno.

Depositphotos

Mogući razlozi uključuju pomicanje tokova prema sjevernoeuropskim ili istočnojadranskim lukama, promjene u brodarskim savezima i šire geopolitičke poremećaje u globalnoj logistici. Upravitelj putničkog terminala u Trstu Franco Mariani rekao je da će ove godine ugostiti 450 000 putnika s kruzera, što je 13 posto manje nego prošle godine, kada ih je stiglo 518 000 zbog manjeg broja brodskih poziva.

 

Venecija i Chioggia: stabilan rast, snažna dinamika kontejnera

Luke Venecija i Chioggia u prvih su devet mjeseci 2025. pretovarile ukupno 19 milijuna tona, što je 407 tisuća tona više nego prošle godine. Venecija je primila većinu protoka s 18,39 milijuna tona (+2 posto), dok je Chioggia zabilježila porast tereta od 7,2 posto.

Rasuti teret ostaje temelj sustava:

- ukupno više od 5,7 milijuna tona,
- eksplozivan rast protoka žitarica od 111 posto u Veneciji,
- snažan rast protoka minerala, cementa i vapna.

Kontejnerski sektor je također vrlo pozitivan: u prvih devet mjeseci pretovareno je 388 381 kontejnerskih jedinica (+9,8 posto) i već je iznad praga od 500 tisuća TEU (+devet posto) na godišnjoj razini. Ro/Ro promet također ostaje stabilan na gotovo 1,8 milijuna tona.

Bloomberg Mercury

 

Regija Venecija-Chioggia tako učvršćuje svoju ulogu proširenog industrijskog i logističkog zaleđa sjeveroistočne Italije, koje zbog svoje diverzifikacije ne doživljava nagle padove tipične za Trst.

Regionalna slika: preraspodjele moći na sjevernom Jadranu

Uspoređujući sve luke, uočava se jasan obrazac: Kopar ostaje najdinamičnija i financijski najjača luka u regiji. Venecija stalno raste i ističe se u rasutom teretu, postupno jačajući segment kontejnera. Trst se suočava s najvećim padom protoka kontejnera u posljednjih nekoliko godina, što bi dugoročno moglo preusmjeriti tokove u korist Kopra i Venecije. U međuvremenu, Luka Rijeka bilježi značajan pad operativnih rezultata i deficite u ključnim segmentima.