Narodni heroji u kapitalizmu – kako posluju tvrtke nazvane po slavnim komunistima?

Danas se slavi Dan pobjede kojim se obilježava pobjeda nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu, a mi smo tim povodom odlučili vidjeti kako posluju tvrtke koje nose imena po našim narodnim herojima.

Od zlatnog doba socijalizma kada su imale na desetke tisuća zaposlenih, danas je opstala samo nekolicina njih, a sudeći po rezultatima, neke se sasvim pristojno snalaze i u kapitalizmu.

Pitanje je koliko bi danas na poduzeća koja nose njihova imena bili ponosni Đuro Đaković, Rade Končar, Josip Kraš, Marijan Badel i Janko Gredelj, ali sama činjenica da su uspjela preživjeti tranziciju i danas posluju u plusu dovoljno je dobra za nas.

Gledajući bilance, možda bi najviše razloga za zadovoljstvo imao Končar. Prvi narodni heroj rođen je kraj Plitvičkih jezera, a netom prije rata zaposlio se u tvrtki Siemens gdje je odmah organizirao štrajkaški odbor. Kao istaknuti komunist i partizan, Končar je strijeljan 1942. sa samo 31 godinom, a odmah nakon rata nacionalizirani Siemens preimenovan je njemu u čast.

Kao jedno od najvećih poduzeća na području bivše Jugoslavije, SOUR Rade Končar na svojim je vrhuncima zapošljavao oko 25 tisuća radnika u brojnim tvornicama, a iako danas radi u puno manjim gabaritima, i dalje je jedan od lidera hrvatske industrije.

Šef Končara Gordan Kolak | Pixsell

Prema nerevidiranim financijskim izvještajima, Končar, je u 2024. godini ostvario konsolidirane prihode od prodaje proizvoda i usluga u iznosu od 1,07 milijardi eura, što je za 17,8 posto više u odnosu na prethodnu godinu, a neto dobit im je narasla na 169 milijuna eura.

Ne ide loše ni Krašu koji je lani ostvario prihode od 179,9 milijuna eura, što je rast od 7,6 posto u odnosu na 2023., a dobit im je skočila za 18,8 posto, na 6,9 milijuna eura. Njihovih 1,5 tisuća radnika primalo je prosječnu plaću nešto višu od 1,1 tisuće eura.

Inače, Kraš nosi ime po zagorskom komunistu i narodnom heroju Josipu Krašu, a promjenom imena socijalistička vlast odala je počast jednom od najistaknutijih radničkih vođa u razdoblju između dvaju svjetskih ratova. Kraš je poginuo 1941. u Karlovcu, u uličnoj borbi s ustašama.

Hina

Njegov suborac Janko Gredelj također je narodni heroj i komunist koji je za vrijeme rata radio u ilegalnoj tiskari. Život je izgubio 1941. u uličnoj borbi s ustaškom policijom. Tvrtka koja danas nosi njegovo ime, TŽV Gredelj, lani je uprihodila 115,8 milijuna eura, što je gotovo 20-postotni pad u odnosu na 2023., dok im je dobit pala za 36 posto, na 3,6 milijuna eura.

Zapošljavali su 350 radnika kojima je prosječna plaća prošle godine iznosila 1,5 tisuća eura.

Slavonski Brod rodno je mjesto Đure Đakovića koji je već kao 18-godišnjak sudjelovao u prvim radničkim štrajkovima u Sarajevu 1905., a 1919. osnivao je Komunističku partiju Jugoslavije. Kako u međuratnom razdoblju komunisti nisu bili baš omiljeni vlastima, Đaković je više puta uhićivan i mučen, a u travnju 1929. su ga pri insceniranom bijegu ubili žandari.

Đuro Đaković

Brodska tvrtka Prva jugoslavenska tvornica vagona, strojeva i mostova dobila je ime po Đakoviću 1947., a u najboljim vremenima zapošljavala je više od 16 tisuća radnika.

Prema podacima iz financijskog izvješća, ukupni konsolidirani prihodi grupacije Đuro Đaković u 2024. godini dosegli su 133,8 milijuna eura, što je za 25 posto više nego godinu ranije. Dobit im je iznosila 7,2 milijuna eura, što je 21 posto više nego godinu ranije (5,94 milijuna eura).

Podatke o prosječnoj plaći na razini grupe nemamo, ali kratak pogled na Finu otkriva kako su one za više od 800 radnika u tvrtki Đuro Đaković Montaža lani premašile 1,6 tisuća eura, dok je 460 zaposlenih u tvrtki Specijalna vozila primalo oko 1,3 tisuće eura u prosjeku.

Za kraj nam je ostala priča o narodnom heroju Marijanu Badelu koji je rođen 1920. u bogatoj trgovačkoj obitelji u Koprivnici. I njega je revolucionarni zanos ponio od mladih dana, pa je još za školovanja pristupio komunističkom pokretu. Odmah po početku rata otišao je u partizane, a poginuo je 1944. godine. Zagrebačka Tvornica likera i vinarstvo 1950. godine dobiva ime po Badelu koji je ujedno bio i sin osnivača destilerije alkoholnih pića i proizvodnje octa Braća Badel.

Prošle je godine Badel 1862 uprihodio 82,9 milijuna eura, 11 posto više nego godinu ranije, a za lijepih 36 posto im je rasla i dobit koja je iznosila okruglih 17 milijuna eura. Zapošljavali su više od 230 radnika čija je prosječna plaća lani iznosila više od 1,9 tisuća eura.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar