Devet godina nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, za što je jedan od glavnih preduvjeta bila famozno restrukturiranje brodograđevnog sektora, slika stanja kad je riječ o nekada velikim i uglednim domaćim brodogradilištima ostaje tužna.
Splitski Brodosplit potpisao je prošloga tjedna ugovor vrijedan 1,5 milijardu dolara za izgradnju prvog ekološki održivog rezidencijalnog broda na svijetu za američkog naručitelja, no nejasno je hoće li to biti dovoljno za spas tvrtke u predstečajnom postupku koju pritišće dug težak 5,5 milijardi kuna.
Premda predsjednik uprave Brodosplita Tomislav Debeljak kaže da očekuje uspješan nastavak poslovanja nakon okončanja predstečajnog postupka, ne znamo što će se sve događati nakon što je Trgovački sud u Splitu obustavio predstečajni postupak ocjenjujući da je Brodosplit tijekom postupka plaćao račune koje nije smio, a sada je na potezu viša sudska instanca.
U svakom slučaju, sve je to još jedna potvrda naizmjeničnog posrtanja i držanja glave iznad vode kao tipičnog obrasca funkcioniranja velikih hrvatskih brodogradilišta i nakon formalno uspješnog restrukturiranja s ciljem opstanka u okviru tržišnih uvjeta koje nameće članstvo u EU-u.
Prema podacima Fine, Brodosplit ima kreditni rejting D2, što znači da je poduzetnik nad kojim je pokrenut stečajni ili slični postupak.
Iz analize poslovanja Brodosplita vidi se da je tvrtka 2021. godinu završila sa 619,94 milijuna kuna prihoda i 49,56 milijuna kuna dobiti. Ti su rezultati mnogo slabiji od onih koje je splitski škver ostvario 2020. kada su prihodi iznosili 931,97 milijuna kuna, a dobit 146,23 milijuna kuna.
Na samoj web stranici Brodosplita zadnji konsolidirani financijski izvještaj objavljen je za 2020. godinu, a oskudne informacije koje se mogu vidjeti na stranicama ostala dva velika domaća brodogradilišta u Rijeci i Puli samo potvrđuju dojam o industriji koja teško da ima perspektivu.
Loši rejtinzi
Riječki 3. maj na stranici Fine ima kreditni rejting C2, odnosno radi se o poduzetniku s visokom vjerojatnošću zastoja u plaćanju. U prošloj je godini tvrtka imala prihode od 267,22 milijuna kuna, što je pad u odnosu na 2020. godinu kada su prihodi iznosili 294,2 milijuna kuna. Od 2018. 3. maj posluje s gubitkom koji je prošle godine iznosio 111,48 milijuna kuna. Na web stranici im se ne mogu vidjeti reference isporuke brodova nakon 2015. godine.
Pulski Uljanik, kao i Brodosplit, ima kreditni rejting D2. Prihodi su prošle godine iznosili 279,94 milijuna kuna uz dobit od 56,03 milijuna kuna. Godinu dana ranije dobit je bila 17,6 milijuna kuna s prihodima od 30,32 milijuna kuna. Na web stranici referenca zadnjeg isporučenog broda datira iz 2018. godine.
Licencirane fotografije/Brodotrogir
Novoutemeljeno brodogradilište Uljanik brodogradnja 1856, koje je osnovano kako bi se nastavila brodogradnja u Puli kroz takozvani clean start model, prošle je godine imalo 25,02 milijuna kuna prihoda i neto gubitak od 13,48 milijuna kuna. No kreditni rejting mu je B1 kao poduzetniku s niskom vjerojatnošću zastoja u plaćanju.
Brodotrogir, koji je u vlasništvu Kermas grupe, ima kao i 3. maj kreditni rejting C2. Prošle je godine imao prihode od 15,62 milijuna kuna, što je veliki pad u odnosu na godinu ranije kada su prihodi bili 175,18 milijuna kuna. Nakon dobiti od 152,85 milijuna kuna u 2020. godini, lani je zabilježen neto gubitak od 14,26 milijuna kuna. Na referentnoj listi brodogradnje zadnji je tanker iz 2017. godine.
.webp){kind=icon}
