Njemačka spašava brodogradilište Meyer Werft

Njemački parlament odobrio je u srijedu paket pomoći za brodogradilište Meyer Werft, koje se suočava s financijskim poteškoćama. Vlada Donje Saske također planira pružiti financijsku potporu, dok se priprema privremeno preuzimanje 80,8 posto vlasničkog udjela od države, prema izvorima iz vladinih krugova.

Odbor za proračun njemačkog parlamenta dao je zeleno svjetlo za vladino ulaganje od 200 milijuna eura s ciljem stabilizacije brodogradilišta. Donja Saska, u kojoj se nalazi Meyer Werft, također planira izdvojiti dodatnih 200 milijuna eura za pomoć, no zakonodavci te savezne zemlje još uvijek trebaju odobriti taj paket pomoći.

Savezna država i Donja Saska postale bi time vlasnici ukupno 80,8 posto udjela u posrnuloj kompaniji, prema navodima vladinih krugova, a obitelj Meyer zadržala bi udio od 19,2 posto.

I savezna i vlada Donje Saske osigurat će i kreditna jamstva od oko milijardu eura kako bi Meyer Werft mogao dovršiti naručene brodove.

Brodogradilište je najpoznatije po gradnji velikih brodova za krstarenja, a zapalo je u ozbiljne financijske probleme u pandemiji budući da su putovanja stala, a ugovori o naručenom velikom broju brodova nisu pokrivali skok troškova.

U brodogradnji kupci u većini slučajeva avansno plaćaju samo oko 20 posto cijene naručenog broda, što znači da brodogradilišta do dovršetka gradnje i plaćanja preostalog iznosa sama pokrivaju troškove zajmovima ili drugim oblicima financiranja.

Meyer Werft priopćio je da do kraja 2027. mora prikupiti gotovo 2,8 milijardi eura za financiranje novih brodova, dodavši da mora postići dogovor s financijerima do 15. rujna.

Tmurna financijska slika 3. Maja

Riječko brodogradilište 3. Maj također je u problemima. Muče ih nedostatak radnika, kretanja na svjetskom tržištu brodogradnje te financijski i valutni rizici. Prošle godine grupa je ostvarila prihode od 41,5 milijuna eura, a godinu su zaključili gubitkom 15,5 milijuna eura, pokazalo je financijsko izvješće riječkog škvera objavljeno krajem veljače na Zagrebačkoj burzi (ZSE).

Miljenko Klepac/Hina

Ukupne obveze kompanije od 162,9 milijuna eura debelo nadmašuju imovinu koja je na koncu 2023. iznosila 73,1 milijun eura. Ne ulijeva optimizam ni podatak da cijelu prošlu godinu nisu imali aktivnost istraživanja i razvoja, a sve nade polažu na restrukturiranje poslovanja koje se nastavlja i u 2024. godini.

Operativno poslovanje prenijeli su na ovisno društvo 3. Maj Rijeka 1905 koje bi trebalo biti, kako navode u izvješću, poslovno "oživljeno", što podrazumijeva organizacijsko, pravno, kadrovsko i materijalno ekipiranje.

Početkom ove godine donijeli su plan kriznog upravljanja i mjere koje bi trebali implementirati u 2024. godini. Najvažnija stavka je dovršetak gradnje, odnosno isporuka, naplata i plaćanje obveza iz naplaćenog iznosa do konca srpnja. Potom planiraju završetak ostalih poslova, a do sredine godine moraju odabrati model privatizacije društva 3. Maj Rijeka 1905 pa do kraja 2024. odlučiti o prihvatu najbolje ponude.

Kao najvažnije rizike poslovanja naveli su činjenicu da se matično društvo 3. Maj još uvijek nalazi u većinskom vlasništvu Uljanika koji je u stečaju i brisan iz sudskog registra krajem prošle godine.