Iako je poslodavcima sve teže pronaći djelatnike određenih zanimanja, još uvijek 38 posto poslodavaca u Hrvatskoj nema predviđen budžet za edukaciju ili usavršavanje svojih zaposlenika, pokazuju rezultati istraživanja Odjela za obrazovanje Hrvatske gospodarske komore.
Svega 25 posto poslodavaca ima na raspolaganju godišnji budžet veći od 5.000 eura za edukaciju zaposlenika. Postoji velika potražnja za zapošljavanjem radne snage. Čak 80 posto poslodavaca trenutno ima potrebu za zapošljavanjem dodatne radne snage, 43 posto poslodavaca ili zapošljava ili planira zaposliti stranu radnu snagu.
Isto tako istraživanje potvrđuje da je, u odnosu na prošlu godinu, porastao broj poslodavaca koji teško pronalaze djelatnike svih razina obrazovanja.
Među deset najtraženijih zanimanja prema mišljenju poslodavaca, čak osam odnosi se na djelatnike nižeg obrazovanja, radnike iz različitih djelatnosti, od proizvodnje, građevine, do turizma i skladištenja. S druge strane, kod radno sposobnog stanovništva postoji trend promjene posla koji je najizraženiji kod onih najmlađih, u dobi od 18 do 35 godina, među kojima 19 posto posao mijenja svakih godinu i tri mjeseca. Posao traže i oni koji već imaju posao, koji su zaposleni na određeno ili neodređeno, takvih je 21 posto među radno sposobnim stanovništvom. Posao se u najvećoj mjeri mijenja jer poslodavac ne nudi adekvatna primanja proporcionalna dužnostima posla, otkrivaju rezultati istraživanja.
Rezultati istraživanja HGK u kojem je sudjelovalo 800 radno sposobnih građana i 600 poslodavaca iz cijele Hrvatske predstavljeni su na II. Konferenciji EDUkarijera – Obrazovanjem do zanimanja budućnosti.
"Prema procjenama, ako do 2030. godine BDP bude prosječno rastao po stopi od 3,5 posto, trebat ćemo između 400 i 500 tisuća stranih radnika'', rekao je Petar Mišević, savjetnik predsjednika HGK i prorektor Sveučilišta Sjever.
Petar Mišević/HGK
''U svemu tome, bitna je edukacija stranih radnika kako bi u što kraćem roku mogli biti produktivni, ali i njihova integracija jer ne želimo stvarati paralelna društva. Kroz ovakva događanja nastojimo za to pripremiti obrazovne institucije, koje sada imaju jednu novu misiju i poslovnu priliku - učiti te ljude jezik, poslovne vještine, ali i ponuditi kvalitetne integracijske programe", zaključio je.
Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, naveo je da je do sada u sustav vaučera uključeno oko 20 tisuća građana, većinom onih u radnom odnosu. S jedne strane, kaže da su mladi ljudi snažno motivirani, a oni stariji manje pa zbog njihovog odustajanja tijekom edukacije u pitanje dolazi isplativost pojedinih programa.
Ante Lončar/HGK
''U različite programe edukacija uključeno oko šest posto radno aktivnog stanovništva RH, a cilj je približiti se prosjeku EU koji je 12 posto'', naveo je Lončar.
"Strani radnici imaju završene škole i posjeduju određene vještine, ali kako dolaze iz dalekih država, vještine i znanja nisu jednaka, tim više je važna njihova edukacija", zaključila je pomoćnica ravnatelja HZZ-a Ivana Šimek.
.webp){kind=icon}
