.webp){kind=icon}
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić nahvalio je uvođenje eura kao isključivo pozitivan iskorak za domaće gospodarstvo, iako se većina hrvatskih građana zbog divljanja inflacije kojoj je dodatno kumovala promjena valute vjerojatno ne bi složila s tom tezom.
Vujčić je na konferenciji "Zagreb – bankarsko i financijsko središte", koju je organizirao Poslovni dnevnik, naglasio da je logistička priprema za zamjenu kune eurom provedena odlično, pa nije bilo nikakvih problema u tranziciji. Također je istaknuo kako su se očekivani pozitivni učinci uvođenja eura u Hrvatskoj u cijelosti ostvarili, od uklanjanja valutnog rizika, (relativno) niže kamatne stope, i nižih transakcijskih troškova pa sve do veće otpornosti na financijske krize i šokove.
"Hrvatska se europodručju priključila u trenutku povijesno visoke inflacije i najsnažnijeg ciklusa stezanja monetarne politike Europske središnje banke. No unatoč tome Hrvatska i dalje raste brže od prosjeka europodručja – procjene rasta BDP-a za Hrvatsku u idućoj godini veće su za četiri puta od procjena za prosjek rasta u europodručju", istaknuo je guverner.
Čitaj više
Vujčić otkrio kada će početi padati kamatne stope
Guverner značajniji pad kamatnih stopa očekuje tek nakon prvog plugodišta 2024.
17.11.2023
Vujčić: Trenutno je meko slijetanje temeljni scenarij ECB-a
Vujčić navodi da je temeljni scenarij ECB-a još uvijek dosta podložan neizvjesnostima.
13.11.2023
Vujčić: Tržište rada bit će zategnuto još desetljećima
Guverner je afirmativno govorio o robusnom stanju domaćeg tržišta rada
19.10.2023
Objasnio je da je Hrvatskoj kao visoko euroiziranoj zemlji uvođenje eura pogodovalo jer je prelaskom na euro u potpunosti uklonjen valutni rizik za dužnike. Krajem prosinca 2022. dug u stranoj valuti iznosio je 77 milijardi eura (115 posto BDP-a), a krajem ožujka 2023. iznosio je samo 0,5 milijardi eura (0,7 posto BDP-a).
"Uvođenjem eura znatno su smanjeni rizici za financijsku stabilnost jer se uklanjanjem valutnog rizika za dužnike povećala otpornost gospodarstva u cjelini, uklonjen je valutno inducirani kreditni rizik za banke jer su gotovo svi krediti u euru (99,6 posto) i gotovo svi depoziti (94 posto) sada u istoj valuti, euru, što olakšava upravljanje likvidnosnim rizikom. HNB sada, kao dio Eurosustava, može efikasnije sanirati poremećaje. Osim toga, i država je dobila pravo zaduživanja kod Europskog stabilizacijskog mehanizma u svim potencijalno zamislivim potrebama financiranja za vrijeme kriza. Nadam se da nećemo morati koristiti taj instrument, ali je svakako dobro da imamo pristupu fondu vrijednom 500 milijardi eura", izjavio je Vujčić.
Ustvrdio je i da je putem dvaju kanala – smanjenja premije rizika zemlje i povećanja viška likvidnosti bankovnog sustava uslijed usklađivanja monetarnog okvira s okvirom Eurosustava – ostvaren očekivani cilj nižih kamatnih stopa. Hrvatska sada bilježi niže kamatne stope od prosjeka eurozone te znatno niže u odnosu na usporedive države izvan eurozone.
Očekivano, rekao je guverner, smanjili su se transakcijski troškovi, što podupire daljnju trgovinsku i financijsku integraciju Hrvatske s eurozonom. Koristi od smanjenja transakcijskih troškova već se zamjećuju – uvođenje eura i ulazak u šengenski prostor pridonijeli su uspješnoj turističkoj sezoni 2023., a poduzetnici potvrđuju da je sada jednostavnije i jeftinije poslovati s inozemstvom.
"Također, uvođenje eura uvelike je pridonijelo poboljšanju kreditnog rejtinga Hrvatske još od trenutka kad je Vijeće EU-a utvrdilo da je Hrvatska zadovoljila sve uvjete za uvođenje eura", zaključio je Vujčić.
