Najuspješnije udruge okreću ozbiljne milijune

Udruge su vječan misterij u hrvatskom javnom prostoru. Svi znaju za njih, a malo tko zna njihovu definiciju, a još manje tko su zapravo najjači neprofitni igrači. Nisu to oni koji se brinu o napuštenim ljubimcima, ili nekim društveno aktivnim temama, kako to javnost često percipira.

Na početku je bitno istaknuti kako Zakonom o udrugama nije moguće ostvariti vlasništvo nad udrugom. Udruge su svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba radi zaštite svojih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, odnosno ekološka, humanitarna, informacijska, kulturna, nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna, športska, tehnička, zdravstvena, znanstvena ili druga uvjerenja i ciljeve, a bez namjere stjecanja dobiti.

Dobit ne smiju, ali prihode smiju. I to kakve. Krenimo redom, najveća i najbogatija udruga u Hrvatskoj je Hrvatski nogometni savez (HNS). U stopu ga slijedi GNK Dinamo.

Hrvatski nogometni savez nacionalna je privatna neprofitna ustanova koja služi kućanstvima. U 2022. godini uprihodili su 67,38 milijuna eura, 77 posto više nego u 2021. kada su imali su 38,03 milijuna eura prihoda.

Najviše prihoda, 56,29 milijuna eura, HNS je namaknuo od prodaje roba i pružanja usluga, a tu su još članarine, imovina, ali i donacije – u 2022. donirano im je 7,03 milijuna eura. No oni i daju donacije, pa su u istoj godini donirali 4,7 milijuna eura. Imaju i 64 zaposlenika, a rashodi za radnike u 2022. iznosili su 3,31 milijun eura.

Na drugom mjestu je također nacionalna privatna neprofitna ustanova koja služi kućanstvima – Građanski nogometni klub (GNK) Dinamo. Oni su pak u 2022. uprihodili 60,15 milijuna eura, 5,39 posto manje nego godinu prije, kada su prihodi iznosili 63,57 milijuna eura.

Zanimljiva je struktura prihoda, najviše im novca stiže od donacija, čak 33,01 milijun eura. Zarađuju i od prodaje roba i pružanja usluga, članarina i imovine, a u kategoriji ostalih prihoda nalazi se 18,5 milijuna eura. Podsjetimo, prihodi po posebnim propisima obuhvaćaju prihode po posebnim propisima iz proračuna i ostalih izvora (od pravnih i/ili fizičkih osoba).

Stadion u Maksimiru | GNK Dinamo

Dinamo pak ima 121 zaposlenog, a njihovi troškovi za radnike su 4,03 milijuna eura.

I Hrvatski olimpijski odbor (HOO) služi kućanstvima, a u 2022. imali su 37,54 milijuna eura prihoda koji su im od 2021. skočili za 45,97 posto, a do tada su prihodi plesali po granici od 20 milijuna eura. Većina njihovih prihoda, 35,23 milijuna eura, dolazi iz kategorije prihodi po posebnim propisima. Imaju 61 zaposlenika, a rashodi za radnike su im 1,86 milijuna eura.

Tek se na četvrtom mjestu nalazi netko tko nije povezan sa sportom – Međunarodni medicinski zbor Hrvatska osnovan 2019. godine, Njihovi prihodi su u 2022. iznosili 34,75 milijuna eura, što je 29,44 posto više nego što su uprihodili u 2021. godini. Financiraju se gotovo isključivo donacijama kojih su lani imali u iznosu od 32,08 milijuna eura. Imaju sedam zaposlenika, a rashodi za radnike su im 451 tisuća eura.

Peto mjesto zauzeo je Hrvatski autoklub (HAK). Iako svim drugim udrugama piše da je vlasništvo nepoznato, za HAK stoji kako je vlasništvo mješovito s pretežno privatnim kapitalom (više od 50 posto).

Bez HAK-a nema ni vozače dozvole | HAK

Na njihovim mrežnim strancima stoji kako je HAK jedinstvena nacionalna udruga autoklubova, vozača i vlasnika vozila, koja promiče i štiti interese svojih članova, jamči mobilnost, pridonosi razvoju prometne kulture i povećavanju sigurnosti svih sudionika u cestovnom prometu. HAK je onaj čiji ispit mora položiti svaki budući vozač, a polaže se pod budnim okom njihovih ispitivača.

U 2022. je HAK uprihodio 19,21 milijun eura, 1,88 posto više nego lani, ali prihodi su im zadnjih pet godina postojani, bez većih oscilacija. Najviše prihoda bilježe kategorije prihoda po posebnim propisima – 13,21 milijun eura, te članarine, u iznosu od 5,13 milijun eura. HAK ima 215 zaposlenika, a rashodi za radnike u 2022. su im 6,46 milijuna eura.

Sportski savez grada Zagreba smjestio se na šest mjesto s prihodima od 17,87 milijuna eura, njihovi prihodi nemaju većih oscilacija zadnjih pet godina. Imaju 21 zaposlenika, a rashodi za njih u 2022. iznosili su 701 tisuću eura. Sve prihode ostvaruju isključivo od donacija.

Zatim slijedi Društvo prijatelja dubrovačkih starina s prihodima od 14,63 milijuna eura, čiji su prihodi u 2022. porasli za 97,2 posto u usporedbi s 2021 godinom. Gotovo svi prihodi dolaze im od prodaje roba i pružanja usluga, 14,22 milijuna eura. Brinu se o kulturnoj baštini grada Dubrovnika, što uključuje i gradske zidine od kojih ubiru najviše novaca.

Glavni ulaz na dubrovačke zidine kojima upravlja Društvo prijatelja dubrovačkih starina | Hina

Zapošljavaju 55 djelatnika, a rashodi za radnike su im u 2022. iznosili 1,13 milijuna eura.

Na osmom mjestu s 11,58 milijuna eura prihoda nalazi se Srpsko narodno vijeće (nacionalna koordinacija vijeća srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj). U 2022. su im prihodi skočili za 84,62 posto u usporedbi s 2021. godinom, dok su u 2018. iznosili 2,9 milijuna. Najviše prihoda ostvaruju od donacija te im je u 2022. donirano 11,52 milijuna eura.

Imaju 90 zaposlenika, a rashodi za radnike su im 1,6 milijuna eura.

I na zadnjem mjestu naše ljestvice smjestio se Hrvatski crveni križ s prihodima od 8,39 milijuna eura. Oni su pak u 2022. prihodovali  43,38 posto manje nego u 2021. godini, no ta je 2021. bila iznimka u kojoj su imali 14,81 milijun eura prihoda jer su i u 2018., 2019., i 2020. imali prihode u rangu od šest do sedam milijuna eura. Najviše prihoda stiže im od donacija, 4,57 milijuna eura, no imaju i prihode po posebnim propisima od 1,79 milijuna eura te od prodaje roba i pružanja usluga od 1,5 milijuna eura. Također, imaju 92 zaposlena, a rashodi za zaposlene su im dva milijuna eura.

Darivanje krvi | Crveni križ

Na mrežnim stranicama piše kako Crveni križ u svojemu radu ostvaruje humanitarne ciljeve i zadaće na području zaštite i unapređenja zdravlja, socijalne skrbi, zdravstvenog i humanitarnog odgoja te se zalaže za poštovanje međunarodnoga humanitarnog prava i zaštitu ljudskih prava. Spomenimo kako se Crveni križ bavi prikupljanjem donirane krvi koje je spasila na stotine ljudskih života.