Dalić je zlatna koka HNS-a, u blagajnu donio više od pola milijarde kuna

Osim što je nastup hrvatske reprezentacije razgalio navijače Vatrenih diljem globusa, njihovim se rezultatima posebno raduju u Hrvatskom nogometnom savezu (HNS). Naime, brojke pokazuju kako je Zlatko Dalić prava zlatna koka za tu organizaciju jer se tijekom njegova vođenja reprezentacije u njihovu blagajnu slilo više od pola milijarde kuna.

Naime, Hrvatska je prolaskom u polufinale Svjetskog nogometnog prvenstva u Kataru zaradila 32,7 milijuna eura. Dodamo li tome plasman na final-four lige nacija, u lipnju iduće godine, HNS ove je godine ostvario rekordnu zaradu od UEFA-inih i FIFA-inih premija.

Osim uspjeha na Svjetskom prvenstvu, Vatreni su ranije briljirali u skupini UEFA-ine Lige nacija, gdje su osvojili prvo mjesto ispred Danske, Francuske i Austrije. Hrvatska je time osigurala i nastup na završnom turniru u lipnju iduće godine, a od tog uspjeha se u blagajnu HNS-a slilo tri milijuna eura.

Svaka reprezentacija za sudjelovanje u elitnoj skupini Lige nacija ostvaruje zaradu od 1,5 milijuna, a pobjednici skupina dobivaju dodatnu nagradu UEFA-e od 1,5 milijuna eura, a, osim tih tri milijuna eura, i ovisno o daljnjem uspjehu u tom natjecanju, HNS-u se smiješi još par UEFA-inih milijuna. Naime, Vatreni će za osvajanje četvrtog mjesta dobiti još najmanje 1,5 milijuna eura. Međutim, osvoje li broncu, taj iznos već raste na 2,5 milijuna eura.

Unatoč tome što će službeni podaci HNS-a za 2022. godinu biti objavljeni tek krajem veljače 2023. godine, sve ukazuje na to kako će 2022. biti rekordna godina kada govorimo o prihodima te organizacije. Dosad je rekordna bila 2018. godina, kada je HNS imao 435,54 milijuna kuna (58,78 milijuna eura prema tadašnjem tečaju) prihoda, a gotovo za polovicu tog iznosa zaslužni su Dalić i Vatreni, odnosno njihovo osvajanje srebra u Rusiji.

Damir Senčar/Hina

 

Zlatko Dalić je vodstvo nad reprezentacijom preuzeo 7. listopada 2017. godine, a tada se uglavnom doživljavao kao "vatrogasno rješenje" uoči ogleda s Ukrajinom. Naime, nakon debakla njegova prethodnika Ante Čačića, za mnoge već otpisana Hrvatska je na utakmici u Kijevu tražila pobjedu kako bi izborila dodatne kvalifikacije za plasman na Svjetsko prvenstvo u Rusiji. Ta je utakmica glatko dobivena s 2:0, a nakon toga Dalić i Vatreni počinju pisati noviju hrvatsku, ali i svjetsku nogometnu povijest. Ni godinu kasnije, Vatreni postaju svjetski viceprvaci, a na tom su prvenstvu izgubili samo finalnu utakmicu od Francuske s 4:2.

Dvije godine kasnije Hrvatska se kao prvoplasirana iz skupine E plasirala na prvo Europsko prvenstvo koje se održalo u više od dvije europske države, koje je osim tog UEFA-ina eksperimenta obilježilo i sumorno ozračje protuepidemijskih mjera koje su ga dobrim dijelom zasjenile. Pobjednički put hrvatske na tom natjecanju prekinut je u utakmici osmine finala u kojoj je nakon produžetaka Hrvatska poražena od Španjolske s rezultatom 5:3.

Bez stresa nije mogao proći ni novi kvalifikacijski ciklus 2021. za svjetsko prvenstvo u Kataru, kada je Hrvatsku prvu utakmicu u skupini izgubila od Slovenije rezultatom 1:0. No, kako se ciklus odmicao, forma je rasla i na kraju je Hrvatska u posljednjem kolu na Poljudu Rusiju savladala s 1:0 i izbjegla dodatne kvalifikacije.

Hina/Damir Senčar

Važno je napomenuti kakao u Dalićevu mandatu izbornika Hrvatska nikada nije ispala iz elitne skupine Lige nacija, unatoč kritikama zbog slabijih predstava u tom novom natjecanju koje većini reprezentacija služi kao priprema za kvalifikacije za Europsko i Svjetsko prvenstvo. Međutim, i tu su se stvari itekako promijenila, pa Dalićeva Hrvatska u trećem izdanju ovog natjecanja ima priliku osvojiti i to natjecanje. Protivnika između Nizozemske, Italije i Španjolske doznat ćemo u siječnju 2023. godine, kada će se u Nyonu održava ždrijeb, a utakmice final-foura igrat će se u Nizozemskoj.

Srazmjerno svim gorenavedenim uspjesima, Zlatko Dalić je najuspješniji hrvatski izbornik ikada i HNS je najveće premije ostvario za vrijeme njegova mandata. Samo od Lige Nacija, HNS je zaradio preko osam milijuna eura, tri milijuna eura za plasman u osminu finala Europskog prvenstva, 30 milijuna eura za srebro u Rusiji te 32,7 milijuna eura u Kataru prolaskom u polufinale.

Stoga možemo zaključiti kako je samo od UEFA-inih i FIFA-inih nagrada, u eri Zlatka Dalića, HNS ostvario preko 73 milijuna eura zarade. A tome svakako treba dodati i to što su se sjajnih rezultati odrazili i na prihode od sponzorstava, prodaje dresova, marketinga i ostalih komercijalnih aktivnosti HNS-a, a točno koliko, doznat ćemo dogodine u veljači.