Prije 14 godina jedan je Hrvat s partnerima osnovao tvrtku te otvorio urede u Londonu i Zagrebu. Ta tvrtka danas na globalnoj razini ima prihode veće od 43 milijuna dolara, zapošljava više od 300 ljudi diljem svijeta, a urede su proširili i na druge kontinente. Proizvodni segment od samog je početka u Zagrebu, gdje je i dalje najviše zaposlenih, a prije šest godina ured je dobio i Split. Kako to da se odlučio vratiti iz Londona i poslovati u Hrvatskoj, ispričao je za Bloomberg Adriju Davor Duboković, suosnivač CloudSensea. Otkrio je i kako podnose krizu u IT sektoru, što su im najveći problemi u poslovanju te kakvi su im planovi.
Nakon deset godina u Londonu, odlučili ste se na svoj poslovni pothvat. Kako je nastao CloudSense?
Došao sam u London 2000. godine i radio u firmama koje su se bavile e-commerceom ili su bile pružatelji internetskih usluga, a sedam godina kasnije prvi put sam se upoznao sa Salesforce tehnologijom koja mi je bila jako zanimljiva, aplikacije su sadržavale out of the box komponente koje su se mogle prilagoditi uz malo programiranja i nešto više konfiguriranja. Zanimljiva mi je bila ideja clouda i mogućnost da svi korisnici dijele sličnu infrastrukturu, a time i njezine prednosti. Tada je cloud bio novost, a danas je mainstream. Na jednom od prvih projekata implementacije Salesforcea u Velikoj Britaniji upoznao sam svoja tri buduća poslovna partnera – Fawzija Faresa, Alexa Fullera i Richarda Brittona. Tijekom rada na projektu postali smo prijatelji. Družili smo se i izvan posla. Tada je u meni već duže vremena sazrijevala ideja vlastitog biznisa. Štoviše, jedno takvo iskustvo imao sam nekoliko godina prije.
Čitaj više
Presedan u IT sektoru: Čak 10 puta više radnika natječe se za radno mjesto
Usporavanje IT-ja promijenilo je tržište rada u tom sektoru, kandidati se bore za posao, a ne poslodavci za kandidate.
21.07.2023
IT sektor oborio rekorde, 20 najvećih izvezlo 1,5 milijardi eura
Prošle godine pali su rekordi u IT sektoru koji je uprihodio više od tri milijarde eura.
28.06.2023
Barančić: Hrvatski IT dohvatila je kriza, ali neće biti drame
Rast broja zaposlenih stagnira, a većina IT tvrtki u ovoj godini očekuje stagnaciju ili pad prihoda.
14.06.2023
E-sport u Hrvatskoj još je u povojima, no Good Game Global već zabija golove
Osnivač Good Game Globala Nikola Stolnik ima plan kako ucrtati našu zemlju na e-sport kartu.
26.05.2023
Kakvo je to bilo iskustvo, kakav ste biznis tada pokrenuli?
Bilo je to nešto što bih najbolje opisao kao rana verzija Bookinga.coma za jedrilice, za chartere. Iz današnje perspektive, čudno je što nije polučilo veći uspjeh. Po meni, glavni razlog bilo je neiskustvo nas osnivača. U konačnici, došlo je do poslovnog neslaganja između mene i najboljeg prijatelja s kojim sam to pokrenuo te smo se na kraju razdvojili. Tu sam shvatio koliko je bitno da s poslovnim partnerima imate unaprijed definirane formalne planove, usklađene ciljeve i sličan način razmišljanja.
Kako ste bili sigurni da ste usklađeni s novim partnerima?
Prije osnivanja CloudSensea, iako je odluka već praktički bila donesena, nalazili smo se nekoliko dana svaki dan, upoznali jedni druge s trenutnim osobnim prilikama i ogolili ambicije i viziju do temelja. To smo ugradili i u naš partnerski ugovor, što se pokazalo jako dobrim jer smo kasnije prolazeći i kroz napete situacije uvijek znali koji su mogući ishodi našeg partnerstva. Sad mogu reći da bolje poslovne partnere nisam mogao dobiti. Pazili smo i podržavali jedni druge. Taj naš odnos bio je poput plesa u kojem moraš paziti da partneru ne staneš na nogu, a istovremeno se nastaviš kretati.
Vi ste u tome imali i vlastitu agendu dovođenja CloudSensea u Hrvatsku. Kako to?
U to vrijeme želja da se vratim u Hrvatsku postajala je sve jača. Tada sam već imao britansko državljanstvo, mogao sam ostati, ali nisam želio. Isto tako, nisam se htio ni vratiti i napraviti potpuni reset života i karijere, nego iskoristiti stečeno iskustvo. Pritom mislim na poznavanje ljudi i novih tehnologija. Imao sam puno prijatelja u Londonu i htio sam i dalje na neki način ostati prisutan i u londonskom životu. Znao sam da je to nemoguće ako odem u Hrvatsku i nađem neki običan posao. Morao sam naći nešto što mi dozvoljava da živim i tu i tamo. Uspio sam uvjeriti svoje partnere u ideju Hrvatske. Znao sam na koju kvalitetu talenata tu možemo računati, koja je radna etika u Hrvatskoj. Također, imao sam dovoljno kontakata i znanja da za svaki inicijalni segment posla mogu naći nekoga tko bi nam mogao pomoći ili dati savjet. Moji su partneri to prihvatili, činilo im se to boljim nego da smo otišli na neku drugu lokaciju o kojoj nitko nema pojma. Dodatno, siguro da je i povoljnija cijena rada u Hrvatskoj u to vrijeme bila jedan od odlučujućih faktora.
Mala digresija, kako ste uopće završili u Londonu?
Nakon što sam završio FER, nisam se htio tek tako zaposliti i započeti uobičajen život. Imao sam prijatelja koji je odmalena živio u Britaniji i koji me nagovarao da dođem u London. Tada je on već imao vlastitu IT firmu i nudio mi je u njoj posao. Odlučio sam se na to misleći kako će mi to biti dobra referenca i iskustvo za kasnije. Otišao sam u London, a da nisam imao pojma u što se upuštam, osim što mi se sviđao London jer sam u njemu već bio kao turist. Nisam u potpunosti bio svjestan odnosa plaće i troškova života u Londonu. Danas kad ljudi poduzimaju takav korak, idu potpuno informirani. Danas su sve te informacije dostupne online, nekad to nije bilo tako.
Kako je to onda izgledalo?
Morao sam se snalaziti, pronaći mali stan, naviknuti se na novi život, ali došao sam u vrlo poticajnu i dinamičnu sredinu. Bio sam okružen s puno mladih ljudi iz raznih dijelova Europe i svijeta koji zbog svoje mladosti još nisu imali obiteljske obaveze. IT, a pogotovo internet, tada je bio vrlo mlada industrija. Uglavnom smo radili i partijali. Ja sam prve četiri godine imao radnu dozvolu, što znači da nisam bio sasvim konkurentan na tržištu rada. Pa ipak, prošao sam kroz nekoliko firmi i nekoliko poslovnih transformacija. Kao zaposlenik imao sam prilike svjedočiti prvom dot com kolapsu 2001. godine i financijskoj krizi 2007. godine. Neke moje kolege koje su radile kao contractori samo su nestale jer su iznenada dobile otkaze, u dva tjedna nikoga od njih više nije bilo.
Vratimo se mi CloudSenseu. Kako ste organizirali posao u dvije zemlje?
Otvorili smo paralelno ured u Zagrebu i Londonu, ja sam se preselio u Zagreb, a moji partneri su ostali u Londonu. Sljedećih sedam-osam godina živio sam između Zagreba, Londona i gradova gdje smo imali neke od klijenata poput Bruxellesa, Amsterdama i Hong Konga. U Hrvatskoj su uglavnom bili servisni i razvojni odjel, a marketing i prodaju smo vodili iz Londona. Na početku nismo imali neki pedigre ni puno novaca za privući jako iskusne ljude, pa smo se odlučili za mlade, ambiciozne i talentirane ljude koje ćemo naučiti kroz vrijeme. Organizirali smo trodnevne radionice Salesforeca gdje smo ih učili novoj tehnologiji, a na kraju bismo najboljima ponudili i posao. Tako smo krenuli.
Sad imate nekoliko ureda po svijetu.
Prije par godina otvorili smo ured u Indiji jer je nekoliko ljudi indijskog podrijetla koji su radili za nas u Londonu imalo želju vratiti se. Sada u indijskom Chennaiju zapošljavamo 90 ljudi. Osim u Zagrebu i Londonu, urede imamo i u Sydneyju, Melbourneu, Dallasu i Singapuru, a 2017. godine otvorili smo i ured u Splitu. U to vrijeme Split nije bio toliko internacionaliziran što se tiče IT scene. Bilo je nekoliko tvrtki koje su servisirale lokalno tržište i njihovi zaposlenici nisu imali veliku mogućnost napredovanja. Tamo sada imamo 20 zaposlenih. Malo smo se mislili hoćemo li u Osijek ili možda čak u Srbiju, ali odlučili smo se za Split koji se pokazao kao odličan grad ne samo zbog ljudi nego i kao odlično mjesto za održavanje nekih od naših poslovnih konferencija. S oko 120 ljudi zagrebački ured je i dalje najveći unutar grupe u kojoj imamo preko 300 zaposlenih.
Jesu li Indijci postali konkurencija hrvatskoj radnoj snazi?
Cijene rada su se kroz pandemiju dobrim dijelom izjednačile. Indijci više nisu tako jeftini. Možda je još uvijek razlika nekih 20-ak posto, a nismo ni mi više tako jeftini u usporedbi sa Zapadom. Cijeli svijet je sada konkurentan i velik dio radi na daljinu, iz svoga doma. Prvi val odljeva iz CloudSensea bio je baš fizički, ljudi su iseljavali u inozemstvo, a sad se uglavnom odlučuju raditi za strane firme odavde, iz domova, a po ljeti i vikendica.
Dodirnuli smo se problema s kojima se suočavaju svi u IT sektoru. Što predstavlja najveće izazove CloudSenseu?
Kroz sve ovo vrijeme naučio sam da probleme treba gledati kao izazove i poziv za promjenom. Ovaj posao jest svojevrsni roller coaster. Pandemija je puno toga promijenila. Radeći kod nas, mladi ljudi su prije pandemije intenzivno putovali kao konzultanti na projekte diljem Amerike, Azije, Europe i nakon par godina postali su svjetski stručnjaci. Budući da je pandemija promovirala rad na daljinu, globalni poslodavci su počeli takve ljude vrbovati u svim kutcima svijeta angažirajući ih kao contractore. Kod nas to znači otvoriti svoju tvrtku s jednim zaposlenikom (samim sobom) koji je ujedno i direktor. Takva osoba se i dalje ponaša kao da je zaposlenik poslodavca, nema tu nekog poduzetništva, samo što poslodavac skida sa sebe odgovornost njezinog zapošljavanja. Iako su cijene takvog rada puno veće, poslodavcima je to zanimljiv način jer se takvih zaposlenika mogu brzo i jeftino riješiti. Zanimljiv je i contractorima jer kroz isplatu male plaće, a velike dobiti plaćaju male iznose poreza i doprinosa. To što contractori rade radeći skoro isključivo za jednog klijenta zove se prikriveno zapošljavanje, a mi koji se striktno držimo zakona tom načinu isplate plaće i dividende ne možemo konkurirati. Pomirio sam se s time da država u to područje ne želi dirati, iako postoje zakoni kojima bi to mogla sankcionirati. Stoga smo se usmjerili na odgajanje mladih. Volim to uspoređivati s nogometom, kao što su Dinamo i Hajduk generatori mladih talenata svjetske kvalitete, mi smo isto tako generatori talenata koji dođu do neke točke i onda odu. Neke ipak uspijemo zadržati. Puno su mi draži istinski poduzetnici, koji razvijaju svoj posao, zapošljavaju, osvajaju nove klijente i doprinose zajednici. Neki od naših bivših zaposlenika napravili su tvrtke koje za svoje temelje uzimaju Salesforce kao tehnologiju i to osobno smatram nekim svojim doprinosom širenju te tehnologije na našim prostorima. Ima jedno pet takvih tvrtki.
Možda smo to trebali odmah na početku razjasniti, čime se CloudSense bavi, kako biste to objasnili nekom laiku?
CloudSense razvija vlastite softverske proizvode na Salesforce platformi. Salesforce je vodeći CRM sustav na svijetu, a ujedno i platforma na kojoj se mogu razvijati vlastite aplikacije. Specijalizirali smo se za telekomunikacijsku industriju i industriju digitalnih medija. Na početku smo implementirali Salesforce i paralelno razvijali svoje proizvode na Salesforce platformi, no nakon četiri godine poslovanja postali smo isključivo proizvodna tvrtka. Naši proizvodi su uglavnom u domeni product cataloguea i CPQ-a (engl. Configure-Price-Quote). Laički rečeno, ako imate kompleksne proizvode ili usluge koji se sastoje od više komponenti koje su međuovisne, trebate imati neki alat koji će provoditi niz tehničkih i komercijalnih pravila pod kojima se oni mogu prodati. Nudimo niz različitih rješenja. Krenuli smo s CPQ-om, a onda smo obuhvatili cijeli životni ciklus proizvoda.
Tko su vam klijenti?
Od telekoma tu su O2, Telefonica, VodafoneZiggo, A1 Austrija. Imamo zaista mnogo klijenata u obje industrije, to su sve veliki sustavi, međutim, ugovori o povjerljivosti nam brane da objavimo njihova imena.
Osjećate li učinke krize u IT sektoru?
Osjeća se kriza. Kupci, i novi i postojeći se puno sporije odlučuju na nove projekte, više analiziraju, odugovlače jer nisu sigurni da će im investicija donijeti povrat kakav bi imali prije nekoliko godina. No naše je rješenje takvo da podržava kompleksne procese i u nekim scenarijima se praktički ne može bez njega.
Jeste li kao proizvodna tvrtka manje ugroženi u tom usporavanju?
Put produkt firme je teži i na početku skuplji jer trebate nekoliko godina i dosta ulaganja kako bi proizvod dosegao zrelost, ali su takve tvrtke stabilnije u ovakvim vremenima. Poslovni model s pretplatom na licencu (engl. subscription) osigurava prihode i u nestabilnim vremenima. Servisno orijentirane tvrtke puno su izloženije rezanju budžeta i odustajanju od projekata.
Kakvi su vam poslovni rezultati i kako ste poslovali lani?
Prošle financijske godine imali smo blagi rast prihoda, što se u ovim vremenima može protumačiti kao uspjeh. U prvom polugodištu ove godine imali smo sličan obujam posla kao i godinu ranije, ali ako govorimo o godišnjem prihodu, očekujemo blago povećanje, prvenstveno zbog inflacije i vrijednosti novca. CloudSense Grupa je lani uprihodila više od 40 milijuna dolara.
Jeste li otpuštali?
Imali smo i nadalje imamo nešto prirodnog odlijeva. Ove smo godine morali ugasiti jedan odjel od desetak ljudi, petero ljudi je nakon toga otišlo iz tvrtke bez obzira na to što je većini bilo ponuđeno alternativno radno mjesto. Nismo imali masovnih otpuštanja.
Jeste li mijenjali nešto što se tiče pogodnosti za zaposlenike?
Nismo smanjivali benefite nego ih konstantno nastojimo povećati. Omogućavamo privatno zdravstveno osiguranje i sistematske preglede. Teretanu i druge sportske aktivnosti, online pretplatu na stručne treninge, parking kod ureda već imamo odavno. Kazališne pretplate, zdravi doručak i ručak jednom tjedno u uredu su nešto što smo nedavno isto uveli.
Poznato je da IT-jevci vole rad na daljinu, kako ih pokušavate pridobiti da se vrate u ured?
Već sam spomenuo razne aktivnosti u uredu: zdravi doručak i ručak, organiziramo kviz i game nights… Pokušavamo kreirati sličnu atmosferu kakvu smo imali prije pandemije. U IT industriji ljudi uzimaju zdravo za gotovo da mogu raditi na daljinu. Ono što je meni osobno jako važno kad govorimo o uvjetima u uredu je da smo već zadnjih šest do sedam godina pet friendly ured i naši kućni ljubimci su dobrodošli, vesele nas i pridonose atmosferi ureda.
Zašto vam je bitno da se radi iz ureda?
Ako imate ljude koji cijelo vrijeme rade od kuće, što njih identificira kao djelatnike jedne kompanije? Ako rade iz svog osobnog okruženja, fizički ne komuniciraju i ne druže se sa svojim kolegama, koja je razlika između kompanije A i kompanije B? Malo ću karikirati, ali jednom u mjesecu vide za koga rade, u trenutku kad pogledaju svoj bankovni račun i vide odakle je došla plaća. Naravno da ima ostalih razlikovnih elemenata od kompanije do kompanije, ali se radom na daljinu po meni gubi ideja pripadnosti firmi, a promovira ideja radnika-najamnika. Možda sam old school, ali se s time intimno ne mogu pomiriti, iako se tome prilagođavamo. Mislim da je iznimno bitno za mlade ljude, koji još nemaju znanja i iskustva, da kroz atmosferu ureda dobiju informacije i dodatno znanje te elemente kompanijske kulture koje u okruženju rada od kuće ne mogu dobiti.
Došli ste do exita, zaokružili ste ciklus, što je sljedeće kod vas, koji vam je cilj kao osnivaču?
Istina, 2017. godine naš većinski vlasnik postao je američki investicijski fond Vector Capital, a nas četvorica osnivača smo sada manjinski dioničari. Cilj i motivacija danas je omogućiti da ovo što smo stvorili preživi u nekoj drugoj formi. Htio bih pomoći da CloudSense završi kao dio nekog većeg sustava, da njegovo intelektualno vlasništvo bude komplementarno onome koji bi nas integrirao te da kultura CloudSensea doprinese kulturi novog sustava, a ljudi koji su u njemu stasali nastave internacionalne karijere. To me najviše motivira, kao i krug ljudi s kojima radim, dobro se slažem i koji imaju slične vrijednosti i viziju kao ja.
Biste li opet pokrenuli neki startup ili možda ušli u investitorske vode?
Ponekad razmišljam o mogućnosti novog startupa jer bih volio ponovno osjetiti taj adrenalin i tu atmosferu entuzijazma kad se kreira nešto novo i u očima grupe ljudi koja sudjeluje u tome. Međutim, preduboko sam još u CloudSenseu da bih ozbiljnije razmišljao o nečem drugom. Ulažem u investicijske fondove, ali još se nisam odvažio uložiti u neki startup, iako sam dvaput bio stvarno blizu toga. Razlog zašto nisam investirao u njih je što mi se njihovi poslovni planovi nisu činili ostvarivima.
Kakvi su vam planovi što se tiče tvrtke?
Imamo velike planove. Želimo glavne proizvode za telekomunikacijsku industriju ponuditi kao standardno rješenje u kojem se materijalizira sve naše iskustvo koje smo prikupili u posljednjih desetak godina. To je sukus projekta Telco One koji smo nedavno predstavili javnosti. Radi se o out-of-the-box implementaciji najvažnijih i najčešćih telekomunikacijskih proizvoda kroz njihov cjelokupni životni ciklus. Naša implementacija time postaje puno brža, jeftinija i manje rizična. Očekujemo da će to doprinijeti bržem odlučivanju klijenata da se upuste u takvu vrstu projekta, a time skratiti naš prodajni ciklus.