I lani su pali rekordi u hrvatskom IT sektoru koji je uprihodio više od tri milijarde eura, a izvoz mu je porastao za gotovo 40 posto. Otvoreno je više od 750 novih tehnoloških tvrtki te gotovo četiri tisuće radnih mjesta. Podaci su to sektorske analize Tajane Barančić, izvršne direktorice Astra poslovnog inženjeringa, koja je IT-jevce pitala i što očekuju ove godine.
Već 12 godina Barančić analizira IT sektor koji je 2022. godine, što se tiče broja poslovnih subjekata, porastao za 14,7 posto. Naime, u djelatnosti J62 ukupno je poslovalo 5934 tvrtki, od toga 762 novih. Pod tom se nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (NKD) počela voditi i tvrtka Ericsson Nikola Tesla kojoj je dotad glavna bila proizvodna djelatnost. Budući da svojom veličinom Ericsson NT predstavlja oko deset posto sektora, podaci su u analizi prilagođeni kako bi isključili učinak tog uključenja te kako bi bili usporedivi s onima iz prethodnih godina.
Prema svim ključnim pokazateljima, hrvatski IT sektor nastavio je krivulju rasta. Promatrane su sve tvrtke u sustavu poreza na dobit čija su financijska izvješća bila dostupna na javnim servisima u trenutku nastanka analize koja je objavljena na Mreži.
Čitaj više
Barančić: Hrvatski IT dohvatila je kriza, ali neće biti drame
Rast broja zaposlenih stagnira, a većina IT tvrtki u ovoj godini očekuje stagnaciju ili pad prihoda.
14.06.2023
Hrvatske IT tvrtke stagniraju, ali ne odustaju od povlastica za radnike
Hrvatske IT tvrtke uvezle su malo svjetske krize u tehnološkom sektoru, ali ona ih različito pogađa.
23.06.2023
Prvi čovjek Undabota: Stvara se fama o krizi u tehnološkom sektoru
"Zahtjevi za uslugama koje pružamo sve su veći", ističe Hrvoje Kapetanović, izvršni direktor Undabota.
14.06.2023
Kutić: IT je zadnju godinu u investicijskoj zimi, ali u SAD-u će uskoro iz nje izići
Puno je teže prikupljati investicije, IT je zadnjih godinu dana u investicijskoj zimi, nema puno investicija.
23.03.2023
Prema analizi, hrvatski IT sektor ostvario je 2,9 milijardi eura prihoda, 26 posto više nego godinu ranije, odnosno pribroji li se i Ericsson NT, sektorski prihodi iznosili su više od tri milijarde eura i rasli 24,3 posto. Povećao se i broj tvrtki u pretežito stranom vlasništvu koje, kako se ističe, najčešće bilježe veći rast prihoda od prodaje, kao i od izvoza.
Udio prihoda od izvoza porastao je s 43 posto, koliko je iznosio u 2021. godini, na 47 posto. S Ericsson NT-om, tehnološke tvrtke su izvozom ostvarile 372 milijuna eura više prihoda negoli godinu prije, odnosno 1,47 milijardi eura. To ne samo da je rast od 34 posto, nego i pet posto ukupno ostvarenog hrvatskog izvoza, prema dosad predanim financijskim izvještajima. Izuzme li se Ericsson NT, prihodi od izvoza porasli su za 38 posto.
Astra poslovni inženjering objavio je i ljestvicu IT tvrtki koje su ostvarile najviše prihoda izvozom, na prvom je mjestu Ericsson NT, a na drugom Span. Zanimljivo, na treću se poziciju plasirala Intesa Sanpaolo koja je 2021. godine bila na 17. mjestu, a Nanobit, koji je bio treći, lani je pao na peto mjesto. Na četvrtom mjestu je Noovo Internet koji je godinu prije bio 11.
Također, otvoreno je gotovo 4000 novih radnih mjesta, godinu dana prije bilo je 3000, a 2020. godine 1400 novih radnih mjesta. No ove se godine, kao što smo već pisali, zapošljavanje dramatično usporilo.
Iako profitabilnost i neto marže nisu značajno rasle, neto dobit po zaposlenom povećala se za deset posto te je iznosila 12,7 tisuća eura. Barančić to objašnjava značajnijim rastom prihoda po zaposleniku koji prvi put iznosi više od 100 tisuća eura.
Zbroje li se podaci Državnog zavoda za statistiku prema kojima je u IT sektoru prosječna neto plaća iznosila 1.546 eura i mjesečne neoporezive isplate od oko 150 do 200 eura, IT-jevci su u prosjeku mjesečno primali oko 1700 eura.
Nema stajanja
Tijekom prošle godine, neto plaća je rasla otprilike deset posto, dok su neoporezive isplate rasle malo više jer su se povećali neoporezivi iznosi, tumači Barančić. Nadodaje i kako je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na prosinac neto plaća porasla za 12 posto, i to unatoč izazovnoj godini za IT sektor.
Iako su ostvareni rekordni rezultati, Barančić tvrdi kako se time ne treba zadovoljiti jer su plaće i dalje puno niže u odnosu na europski prosjek, a prihodi po zaposleniku i dalje su niski.
"Ako uzmemo u obzir da su neke svjetski poznate i najveće globalne IT korporacije (u pravilu produktne kompanije) još 2020. godine imale prihode od 200 do 900 tisuća dolara po zaposleniku (Statista), te relevantni analitičari spominju neki globalni prosjek od 400 tisuća dolara prihoda po zaposleniku, ne možemo biti zadovoljni s naših 100 tisuća eura."
Uzlazna putanja
Ova godina za mnoge će IT tvrtke značiti stagnaciju. U anketi koju je provela, Barančić je saznala kako su neke tvrtke pribjegle otpuštanju – uglavnom su bez posla ostali oni koji se nisu iskazali, a 43 posto tvrtki nema u planu smanjiti broj ljudi. Kupci IT usluga čekaju polugodišnje rezultate da bi odlučili hoće li svoje "solidne budžete" potrošiti za IT. Stoga svega nekoliko tvrtki očekuje rast prihoda kao u prošloj godini, dok ostali smatraju da će imati mnogo skromniji rast, a neki računaju čak i s padom.
"Nitko se još nije predao, prodajni timovi su 'upregnuti' i optimizam je prisutan. U pravilu, nekako većina očekuje da će krenuti uzlazna putanja već najesen, a najkasnije početkom sljedeće godine", navodi Barančić uz napomenu kako nije loše "stati na loptu i sagledati poslovanje, presložiti i optimizirati, uvesti neke metrike, mjeriti produktivnost, pozabaviti se troškovima".
Njezin je zaključak kako bi sektor trebao preživjeti razdoblje suše bez problema i drame jer su hrvatske IT tvrtke nezadužene, dobro kapitalizirane i likvidne.
.webp){kind=icon}
