Hrvatska elektroprivreda (HEP), koja se ovih dana našla u skandalu zbog sumnjive preprodaje plina, lani je poslovala s operativnim gubitkom od čak 5,9 milijardi kuna, pokazuju podaci Financijske agencije. Za usporedbu, nacionalna je elektroprivreda još od 2009. svake godine poslovala s profitom koji ponekad dosezao čak i 1,8 milijardi kuna.
Posljednji je put HEP d.d., koji vodi Frane Barbarić, operativni gubitak imao 2008. godine, kad je iznosio 75 milijuna kuna.
Na lanjsko poslovanje HEP-a očito su utjecale odredbe Vlade o osiguravanju energenata potrošačima po prihvatljivim cijenama. Vlada premijera Andreja Plenkovića već dugo u svojim javnim istupima ne propušta naglasiti svoje zasluge u tome da je njenim potezima građanima i tvrtkama olakšan život, no očito su oni imali vrlo visoku cijenu za državnu kompaniju.
Čitaj više
HEP u nejasnim transakcijama oko cijene plina kupljenog od Ine
Plin kupljen po 47 eura navodno se u nekim trenucima prodavao za tek jedan eurocent.
04.07.2023
Zeleni projekti za Hrvatsku, vrijedni 1,6 milijardi eura
HEP u razdoblju od 2018. do 2030. godine namjerava povećati udjel obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju za 50 posto te u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima, godišnju proizvodnju iz obnovljivih izvora povećati sa šest na devet milijardi kWh.
06.06.2023
Važno je zaštititi potrošače plina, ali i osigurati da sustav funkcionira
Distributeri plina žele korekciju tarife koja ne bi trebala imati bitan utjecaj na račune potrošača.
18.05.2023
HEP ambiciozno u obnovljive izvore, u Obrovcu najveća komercijalna solarna elektrana
HEP planira 1,6 milijardi eura investicija u pogone temeljene na obnovljivim izvorima.
12.05.2023
Neuobičajeni i enorman gubitak elektroprivreda će, sudeći po dostupnim podacima, moći pokriti iz ranije zadržane dobiti.
Kako se HEP nalazi u državnom vlasništvu, od dobiti koju uobičajeno ostvaruje dio se zadržava u kompaniji u rezervama i zadržanoj dobiti, a dio se isplaćuje u proračun. Lanjski će gubitak, ako tako odluči skupština društva, u bitnoj mjeri izbrisati godinama stvarane zalihe. Krajem 2022. zadržana je dobit iznosila oko 6,6 milijardi kuna.
No nastavi li HEP poslovati na način koji je isplivao posljednjih dana – da po 47 eura za megavatsat od Ine kupuje prirodni plin, pa ga nakon toga u bescjenje dalje prodaje na tržištu – u pitanje bi mogli doći i financijski rezultati ove godine.
Prema izjavama dužnosnika nakon što je otkriven skandal, Vlada bi trebala uredbom riješiti problem koji je nastao nakon što je ranijom uredbom HEP-u naloženo da mora otkupljivati svu domaću proizvodnju prirodnog plina od Ine. HEP je poštovao raniju odredbu, ali nakon što su popunjena sva skladišta počeo je viškove prodavati na tržištu uz visoke financijske gubitke.
.webp){kind=icon}
