Kada se niz obronke Krndije spustite prema Našicama, opuštajući šumski krajolik razbit će impresivan prizor jednog od najvećih industrijskih pogona u zemlji. Riječ je o cementari Nexe, najvećoj tvrtki u sklopu Nexe Grupe grupe, čije visoke proizvodne hale, silose i skladišta s obje strane okružuju velika eksploatacijska polja na kojima bageri vade materijal za dobivanje klinkera, glavnog poluproizvoda u proizvodnji cementa.
Šetajući kroz pogone osjećali smo se poput mrava, desetak metara iznad glave vrtjela nam se ogromna rotacijska peć u kojoj se vapnenac i lapor na temperaturi većoj od 1400 stupnjeva Celzijevih pretvaraju u kuglice klinkera. Odmah uz nju su tri ogromna silosa, od kojih najveći ima kapacitet od 50 tisuća tona, pa pomalo podsjećaju na nuklearne reaktore, a preko puta je zgrada u kojoj se cijelim procesom proizvodnje upravlja preko brojnih monitora, senzora i kamera.
Upravna i kontrolna zgrada su usred energetske obnove, a uskoro veliki proces modifikacije čeka i kompletan proizvodni pogon. Upravo to ozelenjivanje teško gotovo pola milijarde eura bio nam je povod da posjetimo Nexe grupu i porazgovaramo s njenim čelnikom Ivanom Ergovićem.
Čitaj više
FACC tvornicom u Jakovlju stavlja Hrvatsku na svjetsku kartu avioindustrije
Nema zrakoplova koji trenutačno leti, a da nema u sebe ugrađenu barem neku FACC-ovu komponentu.
14.04.2023
Međimurski poučak: Sobočan osvojio dm, Hofer i Crocs, kreću veliki planovi
Prihodi Sobočana u prošloj su godini iznosili 111 milijuna kuna, ove godine se penju do 180 milijuna.
21.10.2022
Ma kakav pršut? Glavni drniški izvozni proizvod je aluminijska ambalaža
Ako ste mislili da je drniški pršut izvozni proizvod broj jedan iz tog kraja Lijepe Naše – varate se.
06.12.2022
Dečko s Trešnjevke koji živi američki san otvorio još jedan pogon u Belom Manastiru
Već je postala tradicija da Boris Mikšić za svoj rođendan otvara nove pogone.
13.10.2022
Konkurentna cementna industrija
Odmah na početku ga pitamo kakvo je stanje u domaćoj cementnoj industriji i dobivamo odgovor koji nas je ugodno iznenadio. Naime, u toj branši nam je međunarodna bilanca u debelom plusu. Konkretno, prošle smo godine uvezli oko 400 tisuća tona cementa u Hrvatsku, a izvezli 1,5 milijuna tona.
Kako Nexe kotira na domaćem tržištu, pokazuju podaci o proizvodnji. Lani je u Hrvatskoj ukupno proizvedeno i prodano 3,18 milijuna tona cementa, najveći udio ima Cemex, s 1,4 milijuna tona, slijedi Nexe, s 1,07 milijuna, i Holcim, sa 700 tisuća tona.
Zanimljivo je da je Nexe prije par godina htio kupiti Cemex, dali su ponudu koja je prvotno prihvaćena, ali se naposljetku Cemex ipak povukao.
"Voljeli bismo kupiti još jednu tvornicu u regiji, ali trenutno nam je prioritet razvoj naših potencijala", lakonski to komentira Ergović.
Zdravi temelji
A kako bi razvijali te potencijale i razmišljali o novim akvizicijama, treba imati dobar temelj. Zato se interesiramo za financijske pokazatelje Nexe Grupe.
"Prošlom godinom možemo biti stvarno zadovoljni, ostvarili smo oko 208 milijuna eura prihoda, što je rast od 20 posto u odnosu na 2021. godinu, dok su nam rashodi rasli 18 posto. Znači, uspjeli smo prevladati teške izazove, posebno što se tiče cijene energenata i CO₂ emisija", govori nam Ergović i dodaje kako oko 40 posto svoje proizvodnje plasiraju u Hrvatskoj, dok sve ostalo ide u izvoz.
Slično je i s prihodima, 40 posto ostvaruju na domaćem tržištu, 27 posto u Srbiji, 16 posto u BiH i 17 na ostalim tržištima. Glavna zvijezda je i dalje njihova tvornica cementa, ali proizvodnju su lijepo zaokružili, pa je svih 15 tvrtki iz Nexe grupe dalo svoj doprinos. Ergović ističe kako im samo tvornica keramičkih pločica nije na razini koju žele, pomaci su pozitivni, no ove godine pred njima su odluke o daljnjem smjeru ulaganja i podizanja poslovanja na višu razinu.
Više od 100 milijuna eura ulaganja
Kad smo već kod ulaganja, Nexe Grupa je u zadnjih deset godina više od 100 milijuna eura uložila u osuvremenjivanje pogona, od toga 80 milijuna u zadnjih pet godina. "Samo prošle godine smo investirali oko 31 milijun eura", naglašava Ergović.
Takav pristup im je omogućio da i pandemiju prebrode neokrznuti. Dok su svi drugi zaustavljali proizvodnju i ulaganja, oni nisu. Nastavili su raditi i zahvaljujući tome uspjeli čak i osvojiti neka nova tržišta, poput francuskog, jer su konkurenti previše defenzivnim pristupom ostavili prostor novim proizvođačima.
"Mi smo mali i fleksibilni, to nam je prednost nad velikim korporacijama", ističe Ergović.
Ako su zadovoljni prošlom godini, trebali bi biti i ovom, mislimo si, naročito ako uzmemo u obzir da bi proces obnove od potresa trebao intenzivnije krenuti. Ergović se slaže da bi godina trebala biti dobra, ali ne zbog obnove. Pojašnjava kako će se rast temeljiti na stanogradnji i europskim fondovima uz pomoć kojih se rade veliki, javni infrastrukturni projekti. On bi osobno volio da se više investira u gospodarstvo, iako je i obnova željeznica, vrtića i škola bez sumnje dobra stvar.
"To su stvari koje nam donose benefite kratkoročno, ali za napredak na duge staze moramo razvijati industriju i nova radna mjesta."
Dakle, unatoč brojnim nedaćama koje more globalnu i domaću ekonomiju, u Nexeu ne osjećaju veliki pritisak, dapače, poprilično su optimistični.
Zanimalo nas je kako Ergović osobno funkcionira pod pritiskom. "Nemam nikakvih problema sa stresom i izazovima. Dapače, prvo što mi pada na pamet je – što ćemo? I uvijek nađem neku priliku za nas."
Vrlo različite krize
Naglašava kako postoji velika razlika između ove posljednje krize i one 2008. godine, kada je Nexe prošao kroz velike turbulencije, završio u predstečaju, ali se na kraju i izvukao. Ta kriza izravno je pogodila građevinski sektor, za razliku od ove, a još jedna bitna razlika je, kako kaže Ergović, što nikog nije bilo briga.
"U ovoj krizi je cijeli svijet stao iza gospodarstva, u koroni su se dijelile potpore dok je sve bilo zatvoreno, nakon što je skočila inflacija, vlasti su ograničile cijene energenata. Tu moram pohvaliti i našu Vladu, intervenirali su na stvarno adekvatan način. U prošloj krizi nije bilo ni izbliza tako", prisjeća se Ergović.
Tada nije htio prodati firmu velikim igračima, suprotno savjetima financijaša, već se odlučio na teži put. I uspio je. Danas je Nexe jedan od oglednih primjera uspješno provedene predstečajne nagodbe, bilanca im je zdrava i posluju jako dobro.
"Možeš se ti nagoditi što god hoćeš, ali ako ti biznis nije zdrav, to sve skupa nema smisla. Mi smo prije krize uložili ozbiljne novce u naše pogone, sve je raslo i kad je trebalo vraćati kredite, sve je puklo. No pokazalo se da smo priču dobro strateški postavili i uspjeli smo sve prebroditi", govori nam Ergović.
Proizvodnju su strateški zaokružili, rade sve od cementa, preko cigle i crijepa do keramičkih pločica. Imaju dva glavna cilja za ubuduće, konstantnu modernizaciju pogona i povećanje stupnja energetske učinkovitosti, odnosno samodostatnosti.
Zelena tranzicija
Žele u dogledno vrijeme svu struju koju troše dobivati iz vlastitih, obnovljivih izvora energije. U prvoj fazi će to biti solari, a razmišljaju i o geotermalnim elektranama. Ergović nam je otkrio jedan zanimljiv projekt koji imaju u planu – pokaznu solarnu elektranu koja će biti na konstrukciji iznad zemljišta, kako bi se ono moglo i dalje koristiti za poljoprivredu. Zanimaju su i za energiju iz vodika, ali krunski dragulj njihove energetske tranzicije bit će projekt CO₂NTESSA, težak čak 400 milijuna eura.
"Ako želite zelenu tranziciju, to košta", poručuje Ergović. Ali još je skuplje ne činiti ništa po tom pitanju. Naime, Nexeu su CO₂ emisije jedan od najvećih troškova poslovanja, uz energente. Samo prošle godine su ih platili oko 15 milijuna eura, a ubuduće će to biti još veći problem, posebice kad više ne bude slobodnih emisija.
Baš zato su s poznatom njemačkom grupacijom ThyssenKrupp potpisali ugovor za CO₂NTESSA-u kojim se planira rekonstrukcija postojećeg pogona za proizvodnju klinkera s novom oxyfuel tehnologijom druge generacije.
Pitali smo ga da nam kao petogodišnjacima objasni što taj projekt zapravo donosi i kako točno funkcionira.
"Ta tehnologija podrazumijeva u jednom potezu i proizvodnju cementa i hvatanje CO₂ emisija. To je najekonomičniji način za njihovo izdvajanje. Trenutno za podržavanje gorenja u proizvodnji klinkera, koji je osnovna sirovina za izradu cementa, koristimo zrak koji ima samo 22 posto kisika i ima puno ostalih plinova koji ostaju pomiješani s CO₂ emisijama. Da bismo izdvojili taj CO₂ trebali bismo gotovo jednako energije kao za proizvodnju cementa. Novom tehnologijom koristimo čisti kisik, na kraju dobijemo više od 90 posto čisti CO₂ i u cijelom procesu mijenjamo fosilna goriva s alternativnima i onima iz obnovljivih izvora", objašnjava nam Ergović.
Taj CO₂ bi se onda cjevovodom transportirao od njihove tvornice do lokacije Bockovci-1, gdje bi se utiskivao u slani akvifer.
Regija bi generalno mogla bolje
Nexe je razgranao svoj građevinski biznis po cijeloj regiji, pa smo se raspitali kakva je poslovna klima u Srbiji i BiH u usporedbi s nama. Ergović naglašava kako ima određenih razlika, ali da bi kompletna regija generalno mogla i trebala napraviti iskorak po tom pitanju.
U Srbiji zapošljavaju 550 ljudi, u BiH 100, što je gotovo 40 posto od ukupno 1800 radnika u cijeloj grupaciji. Velikom većinom se radi o lokalnoj radnoj snazi, jedino u pogonima u Novom Sadu imaju pet radnika iz Turske.
"Za pojedina zanimanja se već osjećaju poteškoće, naročito gdje su veći centri i veća konkurencija. Lijek za to je jednostavan – veće plaće."
Diversifikacija i obitelj
Prije par godina Nexe Grupa je krenula u posao s nekretninama i tu im solidno ide. Vlasnici su sjedišta Viadukta u Kranjčevićevoj i terena u Radničkoj u Zagrebu te nekretnine u neselju Pojatno kraj Zaprešića. U Pojatnom se nalazi pogon za proizvodnju betonskih elemenata, gdje razmišljaju o pronalasku partnera za taj segment.
Jedna zanimljivost je da s Ergovićem u tvrtki rade i sva tri njegova sina. Zanimalo nas je kako to funkcionira u praksi – slažu li se?
"Pa ima svega", odgovara uz smijeh, "ali prevladava dobro".
A nepotizam? "Razgovarao sam sa svojim kolegom iz nadzornog odbora, bivšim bankarom, kad sam ih odlučio zaposliti. Na početku nije bio presretan, ali sam objasnio da će kompanija na kraju ostati njima, pa je bolje da se uče, nego da ne znaju ništa o biznisu kad ga jednom naslijede. Tu se složio sa mnom."
Ističe kako mu je najvažnije što kod sinova vidi istinski interes za posao, vole to što rade, a rezultati govore sami za sebe. Bilo mu je bitno da sinovi poznaju sve procese unutar Grupe zbog čega su prolazili razne pozicije prije dolaska u Upravu. "Mogu oni, ili bilo tko drugi, meni pričati što hoće, ali ako nemaš rezultate i argumente, uzalud ti je priča."
Njegovi sinovi su zaduženi za komercijalne poslove , proizvodnju i tehnologiju, te strategiju, razvoj i IT, svaki od njih ima svoj segment i to uspješno radi. U upravi, uz obiteljsku četvorku, sjedi Ivana Čehulić zadužena za financije i Velimir Vilović koji pokriva područje ljudskih resursa, pravnih poslova, sustava upravljanja te sigurnosti i zaštite na radu. "To su ljudi s velikim znanjem, sve se odluke donose kolektivno, o svemu raspravljamo i to kod nas stvarno dobro funkcionira", naglašava Ergović.
Vraćanje zajednici
Za kraj ističe kako su uključeni u život lokalne zajednice, gdje god rade. "Smatram da smo dužni dio našeg uspjeha vratiti zajednici. Ne mogu ja imati uspješnu firmu, ako je oko mene društvo neuspješno."
Zato Nexe ulaže u istoimeni našički rukometni klub koji zadnjih godina ostvaruje velike rezultate u Europi, doniraju sve nogometne klubove u okolici koji imaju omladinske škole.
U dugom razgovoru jedva smo se dotaknuli vinarije i poljoprivredne proizvodnje u Feričancima, koja nije dio Nexe Grupe, ali je u vlasništvu njegove obitelji.
To zaslužuje posebnu priču, zato smo se obećali vratiti nekom drugom prigodom.